Autor: admin

Vitamin K ima vrlo važnu ulogu u zgrušavanju krvi i zdravlju kostiju. Najbolji izvor vitamina K je lisnato povrće i voće poput kiwija, avokada i grejpa.

Vitamin K, nazvan prema njemačkoj riječi “Koagulationsvitamin” zbog svoje ključne uloge u zgrušavanju krvi, predstavlja jedan od važnih vitamina topljivih u mastima. Njegova biološka aktivnost temelji se na dvije glavne forme: K1 (filokinon) i K2 (menakinon).

Vitamin K igra vitalnu ulogu u metaboličkim putovima koji reguliraju mineralizaciju kostiju.

Kombinirajući se s osteokalcinom, proteinom koji sudjeluje u fiksaciji kalcija u kostima, vitamin K osigurava da se kalcij apsorbira i pohranjuje u kostima, čime povećava njihovu gustoću i snagu.

Niz istraživanja sugerira da adekvatan unos vitamina K može pomoći u smanjenju rizika od osteoporoze i prijeloma kostiju kod starijih osoba.

Postoji pet vrsta vitamina K. K1– fitomenadijon; K2– farmohinon; K3– menadion; K4 -menadiolis acetas (ester metilnaftohidrokinona); K5– metiloksiaminonaftalin.

Od svih oblika samo K1 se unosi putem hrane, ostali oblici vitamina K nastaju i sintetiziraju se kemijskim putem.

Primjerice K2 stvaraju  mikroorganizimi, koji se nalaze u tankom crijevu. K3 je nastao sintetskim putem, K4 je ester metilnaftohidrokinona, K5 posjeduje hemostiptička (zaustavlja krvarenje) i antiseptička svojstva, itd.

Funkcije vitamina K

Funkcije vitamina K su:

• Normalno grušanje krvi
• Održavanje zdravlja kostiju
• Sprječavanje kalcifikacije žila
• Stanični rast

Vitamin K je izuzetno bitan u održavanju nivoa grušanja krvi na adekvatnoj razini.

Vitamin K igra ključnu ulogu u koagulaciji krvi. Kroz složene enzimske reakcije, on potiče pretvaranje proteina protrombina u trombin, koji je odgovoran za stvaranje krvnih ugrušaka. Ovaj mehanizam ključan je u zaustavljanju krvarenja nakon oštećenja krvnih žila.

Nedostatak vitamina K može dovesti do produženog zgrušavanja krvi, dok njegovo prekomjerno uzimanje može ometati normalne krvne funkcije.

U slučaju kad faktori zgrušavanja trebaju zatvoriti ranu, potrebno je da se zalijepe na obližnje površine tkiva. Ono što im pruža “ljepljivost” jest karboksilacija. Vitamin K pospješuje sposobnost vezanja kalcijevih iona i njihovu aktivaciju. Vitamin K-ovisni faktori zgrušavanja se sintetiziraju u jetri te zbog toga bolesti jetre rezultiraju nižim količinama vitamin K-ovisnih faktora zgrušavanja i predstavljaju opasnost od nekontroliranog krvarenja (hemoragija).

Vitamin K je također vrlo važan za proces demineralizacije kostiju, omogućuje kontrolu odnosno pomaže pri otpuštanju minerala iz kostiju.

Da bi naše kosti bile zdrave, osteokalcin, protein u kostima, se treba kemijski promijeniti u procesu karboksilacije. Sposobnost osteokalcina da veže minerale je ovisna upravo o karboksilaciji, a vitamin K je potreban za djelovanje karboksilaza koje vrše karboksilaciju. Time vitamin K uspostavlja ravnotežu proteina unutar strukture kostiju i ojačava sastav kostiju.

Vitamin K spriječava kalcifikaciju u žilama. Nakupljanjem kalcija u žilama, one očvrsnu i prestaju normalno funkcionirati. Način na koji se zaustavlja i spriječava nakupljanje kalcija u žilama jest održavanje obilnih zaliha specifičnog proteina, MGP. MGP blokira stvaranje kalcijevih kristala unutar krvnih žila. Da bi MGP mogao djelovati,  potreban mu je vitamin K.

Istražuje se također uloga vitamina K u spriječavanju oksidativnog oštećenja, regulaciji upalnih procesa te također njegova uloga u održavanju mozga i živčanog sustava. Vitamin K nema direktno antioksidativno djelovanje kao drugi antioksidansi (vitamin E i vitamin C). Ipak, filokinoni i menakinoni pomažu u zaštiti stanica (posebno živčanih stanica) od oksidativnih oštećenja.

Nedostatak vitamina K

Nedostatak vitamina K se naziva hipovitaminoza K. Simptomi hipovitaminoze K su: modrice, petehije, hematomi, bolovi u trbuhu, kalcifikacija mekog tkiva (posebno srčanih zalistaka), jako menstrualno krvarenje, krvarenje u probavnom traktu, hematurija (krv u mokraći), krvarenja iz nosa, desni i očiju, anemija, produženo vrijeme grušanja krvi, osteopenija, osteoporoza, frakture i hiperkalciurija. Urođene mane povezane sa hipovitaminozom K: nerazvijenost nosa, usta i sredine lica, mikrocefalija, mentalna retardacija, hipertelorizam, abnormalnosti srca,  poteškoće u učenju, razne deformacije prstiju (hipoplazije) i usporen rast.

Hipovitaminoza zbog nedostatka vitamina K je u pravilu vrlo rijetka u odraslih osoba, jer je prisutan u različitim vrstama hrane, a sintetiziraju ga u organizmu i neke crijevne bakterije.

Izvori vitamina K u hrani

Najveći dio vitamina K iz hrane dobivamo od filokinona, oko 90 %. Od tih 90 % više od pola dobivamo iz povrća, najviše iz zelenog lisnatog povrća.

Vitamin K1 (filokinon) izvori:

• Zeleno lisnato povrće (špinat, kelj, brokula)
• Peršin
• Salata
• Kelj pupčar

Izvori vitamina K su: cvjetača, špinat, kelj, blitva, mahune, šparoge, grašak, zeleni čaj, brokula, kupus i mrkve. Zatim voće, kao što je avokado, kiwi i grejp je bogato vitaminom K. Ulje soje i maslinovo ulje sadrže vitamin K, no hidrogenacijom biljnih ulja se smanjuje aposrpcija, a time i biološki učinak vitamina K. Budući da je vitamin K topljiv u mastima, njegova količina povećava se smanjenjem udejla vode u namirnici.

Vitamin K2 (menakinon) izvori:

• Fermentirane namirnice (npr. natto, fermentirani sojin proizvodi)
• Mliječni proizvodi (sir, jogurt)
• Meso (posebno jetra)
• Jaja

Vitamin K₂ se nalazi u mesu, jajima i mliječnim proizvodima. Sintetizira se u životinjskim tkivima ili ga sintetiziraju isključivo bakterije tijekom fermentacije.  Fermentacija hrane pogoduje povećanju količine vitamina K.  Također, neki sirevi se fermentiraju uz pomoć propionskih bakterija i sir fermentiran ovim bakterijama je bogat vitaminom K. Švicarski Emmental i norveški Jarlsberg sir su primjeri sireva nastalih ovakvom fermentacijom i bogati su vitaminom K.

PREPORUČENE DNEVNE DOSE

Prema prehrambenim smjernicama, prosječna odrasla osoba trebala bi osigurati sljedeće dnevne doze vitamina K:

• Odrasli muškarci: 120 mikrograma
• Odrasle žene: 90 mikrograma

Važno je napomenuti da ove preporučene doze mogu varirati ovisno o dobi, fiziološkom stanju (npr. trudnoća) i zdravstvenom stanju pojedinca. Stoga, uvijek se prethodno konzultirajte s nutricionistom ili zdravstvenim stručnjakom kako biste osigurali adekvatan unos vitamina K.

Vitamin K, koji obuhvaća vitamine K1 i K2, ima ključne uloge u očuvanju zdravlja kostiju i pravilnom funkcioniranju koagulacijskog sustava. Redovito konzumiranje namirnica bogatih ovim vitaminima može pružiti brojne prednosti za održavanje jakih kostiju i optimalnog zdravlja krvotoka.

Međutim, kao i kod svih nutrijenata, važno je održavati uravnoteženu prehranu i savjetovati se s kvalificiranim stručnjakom kako biste osigurali najbolje rezultate za vaše zdravlje.

Jedna od top ljetnih namirnica je svježi krastavac, povrće porijeklom iz daleke Azije. Koristan je kao osvježenje u ove vruće ljetne dane. Uobičajen je dodatak salatama i umacima te obavezan sastojak brojnih pripravaka za kožu.

Krastavac (Cucumis sativus) je osvježavajući i niskokaloričan povrtni plod koji se često konzumira sirov ili u raznim salatama diljem svijeta. Osim što je ukusan, svježi krastavac obiluje raznim hranjivim tvarima koje pružaju brojne blagodati za zdravlje. Krastavac je srodnik lubenice i tikve, a dolazi iz daleke Indije. Poput lubenice, svježi krastavci također sadrže 95% vode, zbog toga su idealni za ove vruće ljetne dane.

Iako je preporuka da ih se konzumira tijekom čitave godine njihov vrhunac dozrijevanja su ljetni mjeseci, stoga je taj vremenski period najoptimalniji za konzumaciju ovog ukusnog povrća.

Svježi krastavac je bogat vitaminima K, B, C i mineralima bakrom, kalijem i magnezijem. Bogati su i drugim spojevima, poput polifenola, koji su učinkoviti u prevenciji nekih kroničnih bolesti.

Zašto jesti krastavce

Krastavi sadrže flavonol fisetin, koji ima protuupalno djelovanje te je važan za zdravlje i pravilnu funkciju vašeg mozga. Dobar je za očuvanje pamćenja i sprječava opadanje funkcija živčanih stanica uzrokovanih starenjem. Znanstvenim istraživanjima je pokazana učinkovitost spomenutog fisteina kod oboljelih od alzheimerove bolesti. Od važnih sastojaka tu su još i polifenoli lignani, koji djeluju antikancerogeno, mogu smanjiti rizik od raka dojke, jajnika, maternice i prostate. Također sadrže fitonutrijente kukurbitacine, koji imaju anit-kancerogeno djelovanje. Spomenuli smo već i protuupalni učinak.

Ispitivanja su pokazala kako ekstrakt krastavca djeluje inhibicijski na skupinu enzima koji su odogovorni za upalne procese u organizmu.

Krastavci su ujedno i dobar izvor antioksidansa, sadrže odličan koktel-miks vitamina C, beta-karotena te flavonoide (apigenin, kvercentin, luteolin, kempferol). Upravo  ta kombinacija jest zaslužna za dobar učinak, primjerice kvercentin sprječava dodatno lučenje histamina dakle on je prirodni antihistaminikom (smanjuju simptome sezonskih alergija). Kempferol je učinkovit u borbi protiv raka i srčanih oboljenja. Dakle govorimo o čitavom nizu uzajamno povezanih pozitivnih učinaka.

Dobri su i za zdravu probavu jer su bogati vlaknima te sadrže dosta tekućine. Njihovom konzumacijom se usporava proces probave i produžuje osjećaj sitosti.

Ukoliko imate poteškoća sa refluksom želučane kiseline, onda i tu mogu biti korisni jer sadrže dosta tekućine, a povećani unos tekućine djeluje povoljno na razinu ph.

Sadrže malo kalorija pa su tako i dobar odabir za sve koje pokušavaju regulirati tjelesnu težinu. Djeluju diruetički dakle pospješuju izlučivanje viška tekućine i ”pročišćava” organizam.

Dobar je za rad srca, tu je najzaslužniji kalij, koji je učinkovit kod regulacije krvnog tlaka. Unos dovoljne količine kalija jest od esencijalne važnosti za sveukupan rad organizma. To ujedno obuhvaća i kontrolu funkcije rada mišića, srca i neuro-vegetativnog sustava. S obzirom da sadrži vitamine B skupine (B1, B5, B7), dobar je i za redukciju stresa jer oni smanjuju razinu tjeskobe i njegove negativne učinke.

Zdravstvene blagodati svježeg krastavca:

1. Hidratacija: Visok sadržaj vode u svježem krastavcu čini ga izvrsnim izborom za održavanje hidratacije tijekom vrućih i sušnih dana. Redovita konzumacija krastavca može pomoći u sprječavanju dehidracije i održavanju ravnoteže tekućina u tijelu.
2. Pomaže u mršavljenju: Niska kalorična vrijednost i prisutnost vlakana u svježem krastavcu podržavaju gubitak težine i održavanje zdrave tjelesne mase.
3. Potiče zdravlje srca: Kalij prisutan u krastavcima igra važnu ulogu u održavanju normalnog krvnog tlaka, što je ključno za zdravlje srca i smanjenje rizika od srčanih bolesti.
4. Poboljšava probavu: Dijetalna vlakna u svježem krastavcu podržavaju zdravu probavu i olakšavaju pražnjenje crijeva. Također, vlakna potiču osjećaj sitosti, što može pomoći u kontroli apetita.

Kako uključiti svježi krastavac u prehranu:

Evo nekoliko jednostavnih načina kako možete uključiti svježi krastavac u svoju prehranu:

1. Salate: Dodajte svježe narezani krastavac u razne salate kako biste im dali osvježavajući okus i hrskavu teksturu.
2. Sirovi snack: Krastavci su izvrsni za brzi i zdravi snack. Narežite ih na tanke kolutiće i jedite samostalno ili s humusom ili jogurtom kao umakom.
3. Gazpacho: Pripremite osvježavajuću gazpacho juhu koja uključuje svježe krastavce, rajčicu, papriku i začine.
4. Smoothie: Dodajte nekoliko kolutića krastavca u svoj omiljeni voćni smoothie kako biste mu dodali osvježavajući okus i hranjive tvari.

Svježi krastavac je izuzetno zdrava namirnica koja može pružiti brojne nutritivne blagodati za zdravlje. Niskokaloričan, bogat vitaminima i mineralima, te s visokim udjelom vode, krastavac je odličan izbor za održavanje hidratacije, poticanje probave, podršku zdravlju srca i pomoć u održavanju zdrave tjelesne težine. Uključite svježi krastavac u svoju prehranu kako biste uživali u njegovim brojnim zdravstvenim prednostima i osvježavajućem okusu.

Blagodati krastavca za vašu kožu

Vrline krastavca poznate su već od davnina. Naši preci su koristili krastavac u njezi kože. U dermatologiji, poznat je po učinkovitom djelovanju protiv crvenila i svrbeža. Sok svježeg krastavca steže pore kože, što je izvrsno za masnu kožu.

Jedna od najpoznatijih metoda za uklanjanje podbuhlosti i tamnih kolutova ispod očiju upravo jest običan svježi krastavac.

Ovo zeleno povrće sadrži askorbinsku i kafeinsku kiselinu koje sprječavaju zadržavanje vode te stoga smanjuje podbuhlost očiju i podočnjake. Nedostatak vode u organizmu uzrokuje sitne linije i bore na licu. Krastavci kao što smo već više puta istaknuli sadrže visoku količinu vode i pomažu u hidratiziranju kože i time ujedno sprječavaju vidljivost preuranjenih znakova starenja na licu.

Karnitin je supstanca koja kontrolira tempo kojim se masno tkivo koristi za energiju. Pospješuje pretvaranje masti u energiju, odnosno mršavljenje. Karnitin je jedno od najboljih sredstava za prevenciju kroničnog umora te ujedno povećava izdržljivost i pozitivno djeluje na rad srca.

Što je karnitin?

Karnitin nastaje sintezom iz aminokiselina lizina i metionina, nalazi se u gotovo svim stanicama u tijelu. Njegov naziv potječe iz latinske riječi carnus što u prijevodu znači meso što ujedno i implicira kako ga se najviše može naći u mesu i mesnim prerađevinama.

Karnitin ima vrlo važnu ulogu u prozvodnji tjelesne energije. Na staničnom nivou odgovoran je za transport masnih kiselina u mitohondrij kako bi prošle kroz proces oksidacije i na taj način prozvele energiju. Također su i odgovorni za transport odnosno otpuštanje toksičnih supstanci nastalih u stanicama tijekom procesa oksidacije.

S obzirom na navedene funkcije, karnitin se u najvećim količinama nalazi u srčanom i skeletnom mišiću, koji rabe masne kiseline za sintezu potrebne energije.

Tijelo u većini slučajeva sintetizira dovoljne količine karnitina koje odgovaraju potrebama prosječne osobe. Samo u izvanrednim okolnostima kao u slučaju nedonoščadi i aktivnih sportaša potreban je dodatan unos.

Kad govorimo o namirnicama koje sadrže karnitin onda su najbolji izvor:

1. Meso: Meso je izvanredan izvor karnitina, a posebno crveno meso. Ribe poput lososa i tune također sadrže značajne količine karnitina. Karnitin se nalazi u mišićnom tkivu životinja, stoga, što je meso crvenije, to je vjerojatnije da će sadržavati veće količine karnitina. Jedna porcija crvenog mesa može osigurati znatnu količinu karnitina u prehrani.
2. Perad: Perad, kao što su pileća prsa i puretina, također su dobri izvori karnitina. Iako obično sadrže manje karnitina u usporedbi s crvenim mesom, još uvijek pružaju značajne količine.
3. Riba: Razne vrste ribe, osobito masne ribe poput lososa, sardina i tune, bogate su karnitinom. Riblje ulje također može sadržavati ovu aminokiselinu.
4. Mlijeko i mliječni proizvodi: Iako ne sadrže toliko karnitina kao meso i riba, mlijeko i mliječni proizvodi, poput jogurta i sira, također su izvor karnitina. Ovi proizvodi također pružaju druge važne hranjive tvari, uključujući kalcij i proteine.
5. Ostali izvori: Karnitin se može naći i u drugim namirnicama kao što su avokado, cjelovite žitarice i neki orašasti plodovi, iako u manjim količinama u usporedbi s mesom i mliječnim proizvodima.

Karnitin se javlja u dva oblika D i L, riječ je o dva izomera (spojevi iste molekularne mase i jednake kemijske formule). Ali najčešće se ipak javlja u obliku L, koji se javlja u hrani i u tom obliku je aktivan u tijelu. Iz sveukupnog metaboličkog aspekta karnitin se skladišti i čuva u našim bubrezima. Čak i osobe koje unose manju količinu karnitina hranom (vegani) ne trebaju brinuti jer bubrezi kontroliraju razinu karnitina u tijelu. Višak karnitina u tijelu se najčešće izlučuje putem mokraće kako bi se održala stabilna koncentracija u krvi.

Primjena i doziranje

Kako je u posljednje vrijeme karnitin vrlo popularan i ne koristi se samo u sportskoj prehrani već i kao učinkovito sredstvo za mršavljenje. Odlučili smo napisati nešto više o njegovoj primjeni i doziranju. Danas ćete u prodavaonicama i ljekarnama karnitin najčešće naći kao: L-karnitin, acetil-L-karnitin i propionil-L-karnitin. 

Pripisuje se kao dijeteski suplement, odnosno sredstvo za mršavljenje, za poboljšanje performativnosti tijekom vježbanja i općenito za poboljšanje sveukupnog osjećaja snage i dobrobiti. Može se koristiti također ukoliko je dijagnosticiran sindrom primarnog i sekundarnog deficita karnitina.

Najviše L-karnitina se ipak apsorbira putem hrane između 54 i 87 %, dok se značajno manje L-karnitina apsorbira iz dodataka prehrani (oko 16 %).

Najveći dio L-karnitina se u našem organizmu nalazi u mišićima, oko 98 %, dok se oko 1,5 % nalazi u jetri, a 0,6 % u ekstracelularnim tekućinama. Općenito, L-karnitin se dobro podnosi.

Međutim, L-karnitin u obliku dodataka prehrani može uzrokovati blage gastrointestinalne simptome, kao što su mučnina, povraćanje, abdominalni grčevi i dijareja. Navedeni se simptomi mogu djelomično smanjiti ako se započne s uzimanjem manjih doza koje se onda postupno povećavaju. Dnevne doze veće od 3 000 mg mogu uzrokovati pojavu mirisa tijela, urina i zadaha po ribi. Istraživanja su pokazala da se dodaci prehrani sa smjesom D- i L-izomera karnitina mogu povezati sa slabošću mišića u oboljelih od bolesti bubrega.

Općenito, smatra se da su dnevne doze do 2 000 mg sigurne za korištenje.

Sportska izvedba

L-Karnitin je važan za bioenergetiku skeletnih mišića, a poznato je da njegov nedostatak negativno utječe na same mišiće. Također, pretpostavljalo se da L-karnitin može poboljšati sportsku izvedbu na razne načine, npr. poboljšanjem oksidacije masnih kiselina u mišićima, promjenom homeostaze glukoze, promjenom proizvodnje acil-karnitina i sl. Upravo su iz navedenih razloga započela su istraživanja o utjecaju L-karnitina na funkciju mišića. Zasad relativno mali broj istraživanja nalazi povezanost L-karnitina u dnevnim dozama od 2 do 4 g koje se uzimaju 1 sat prije vježbanja i povećanja potrošnje kisika te smanjenja plazma koncentracija laktata.

Međutim, pokazalo se da L-karnitin u dnevnim dozama od 1 ili 3 g kroz period od 8 tjedana ne poboljšava aerobnu ili anaerobnu sportsku izvedbu. Iako u teoriji L-karnitin ima važnu ulogu u poboljšanju sportske izvedbe, preko njegove uloge u oksidaciji masnih kiselina, raspoloživi podaci pokazuju kako su ipak potrebna daljnja sustavna istraživanja da bi se bolje razumjela uloga L-karnitina tijekom vježbanja.

Karnitin i bolesti

Alzheimerova bolest

Istraživanja još trebaju potvrditi, ali iz provedenih dosadašnjih studija da se naslutiti da acetil-L-karnitin u dnevnim dozama od 2 do 3 g kroz period od 6 do 12 mjeseci može usporiti kognitivno propadanje u oboljelih od Alzheimerove bolesti. Proučavala se logička inteligencija, verbalne sposobnosti, pamćenje i selektivna pažnja oboljelih.

Pojedina istraživanja pronalaze povezanost smanjenja kognitivnog propadanja u pacijenata s ranim razvojem bolesti (mlađi od 65 godina), kod kojih je inače napredak bolesti ubrzan, dok su se doze acetil-L-karnitina od 1 g dva puta na dan kroz period od 24 tjedana pokazale uspješnima u poboljšanju kratkotrajnog pamćenja.

 Bolesti bubrega

Općenito se smatra da bi intravenozno uzimanje L-karnitina u dozi od 20 mg po kilogramu tjelesne težine jest poželjno u osoba koje idu na hemodijalizu, dok se pak oralne doze ne preporučuju. Homeostaza L-karnitina se u oboljelih od bolesti bubrega može značajno pogoršati i uzrokovati njegov nedostatak.

Naime, poznato je da se L-karnitin, ali i mnogi njegovi prekursori, uklanjaju iz krvi putem hemodijalize, a pogoršana sinteza istog u bubrezima također dopridonosi riziku od nedostatka L-karnitina. Plazma koncentracije L-karnitina naglo opada tijekom hemodijalize, dok se polako obnavlja između tretmana, većinom iz organa u kojima se skladišti (skeletni mišići).

Pokazalo se da se nakon više hemodijaliza smanjuju zalihe L-karnitina i u skeletnih mišićima, što i uzrokuje pojavu simptoma kao što su slabost i umor mišića, a mogu se javiti anemija te abnormalnosti u razinama lipida u krvi. Istraživanja pokazuju da se intravenoznim davanjem L-kanitina nakon hemodijalize obnavljaju razine slobodnog L-karnitina uklonjenog iz krvi i da se posljedično obnavljaju i razine istog u mišićima. Također, pojedina istraživanja povezuju L-karnitin s poboljšanjima u metabolizmu lipida i broju crvenih krvnih stanica.

Dijabetes tip-2

L-karnitin sudjeluje u oksidaciji masnih kiselina, ali i prijenosu acetilnih skupina iz mitohondrija, čime indirektno sudjeluje i u metabolizmu glukoze. Smanjenje prijenosa masnih kiselina u mitohondrij rezultira nakupljanjem triglicerida u citosolu, čimbenikom patogeneze otpornosti na inzulin.

S obzirom da se poremećaji oksidacije masnih kiselina povezuju s otpornošću na inzulin, započela su istraživanja o mogućem utjecaju L-karnitina na šećernu bolest. Istraživanja pokazuju da intravenozno davan L-karnitin može poboljšati osjetljivost na inzulin u osoba oboljelih od dijabetesa. Točnije, smanjuje razine masti u mišićima i snižava razine glukoze u krvi povećavajući njenu oksidaciju u stanicama.

Kardiovaskularne bolesti

Istraživanja su pokazala da L-karnitin može pomoći u slučaju nekih bolesti i poremećaja kardiovaskularnog sustava kao što su angina pektoris, srčani udar, intermitentna klaudikacija i zastoj srca.

Angina pektoris nastaje zbog smanjenog protoka krvi prema srcu što narušava transport kisika i bitnih hranjivih tvari do stanica srčanog mišića.

Karakterizira se bolovima u prsima, a istraživanja pokazuju da oralno uziman L-karnitin ili propionil-L-karnitin može pomoći. Naime, pokazalo se da L-karnitin može umjereno poboljšati izdržljivost tijekom napora (npr. vježbanje) i smanjiti elektrokardiografske znakove ishemije tijekom istog.

Također, L-karnitin u dnevnim dozama od 2 g, tijekom 3 do 6 mjeseci uziman uz standardnu terapiju, može pomoći oboljelima od stabilne angine pektoris u smislu smanjenja prijevremenih ventrikularnih kontrakcija pri mirovanju i poboljšanja izdržljivosti tijekom napora.

Zastoj srca je stanje u kojem srce ne može pumpati krv, a nakupljanje aterosklerotičnih plakova u arterijama sprječava dotok krvi u područja srca što rezultira oštećenjem srca i smanjenom sposobnosti srca da pumpa krv. Ipak, pojedina istraživanja pokazuju da L-karnitin u kombinaciji sa standardnom terapijom može pomoći.

Naime, dnevne se oralne doze L-karnitina od 2 g tijekom 3 godine mogu povezati sa povećanjem preživljavanja osoba koje su doživjele zastoj srca.

Također, dnevne se oralne doze od 1,5 g propionil-L-karnitina tijekom 1 do 6 mjeseci mogu povezati s poboljšanjima izdržljivosti tijekom napora  i sposobnosti srca da pumpa krv.

Također, L-karnitin se pokazao uspješnim u smanjenju oštećenja srčanog mišića uzrokovanog ishemijom.

Pokazalo se da dnevne doze L-karnitina od 4 g odmah nakon infarkta miokarda (srčanog udara) mogu posljedično smanjiti smrtnost i učestalost napada angine. Također, intravenozno uziman L-karnitin se pokazao jednako učinkovitim (5 g odmah te 10 g naredna 3 dana).

Osobe s određenim zdravstvenim stanjima, poput bolesti bubrega, dijabetesa ili epilepsije, trebale bi izbjegavati uzimanje karnitina bez prethodnog savjetovanja s liječnikom.

Ukratko, karnitin se smatra sigurnim dodatkom prehrani kada se uzima u preporučenim dozama, ali kao i kod bilo kojeg suplementa ili lijeka, prekomjerna upotreba može biti štetna. Ako imate bilo kakve zdravstvene probleme ili pitanja, uvijek se  prethodno obratite svom liječniku.