Otkrijte tajnu prehrane koja dramatično smanjuje bolove i upale kod reumatoidnog artritisa! Zapanjujući rezultati i jednostavni trikovi koje ne želite propustiti! Kliknite odmah i otkrijte kako prehrana može promijeniti vaš život!
Reumatoidni artritis je autoimuna bolest koja zahvaća zglobove, uzrokujući upale, bol i otežanu pokretljivost.
Kao i kod većine autoimunih bolesti, antitijela u krvi počinju napadati vlastiti organizam u ovom konkretnom slučaju vezivno tkivo, tzv. sinovijsku ovojnicu zgloba.
Upalni proces se odvija u membrani sinovoji koja obavija zglob i na taj način ga štiti formirajući zaštitnu vrećicu. Vrećica je ispunjena zaštitnom sinovijalnom tekućinom koja ujedno ima funkciju da snabdijeva hrskavicu i tkivo hranjivim tvarima i kisikom.
Prilikom nastajanja upalnog procesa dolazi do postupnog razaranja kolagena koji je gradivni element hrskavice. Time se prostor koji podupire zglobove oštećuje te u konačnici razara i samu kost.
Simptomi reumatoidnog artritisa
Reumatoidni artritis se najčešće javlja u zaglavcima i zglobovima prstiju, često zahvaća i zglobove koljena i gležnjeve. Bol je često simetrična. Kod nekih slučajeva reumatoidnog artritisa dolazi do upale krajnje arterije uzrokujući potkožne čvoriće veličine graška u blizini laktova. Budući da je ovo sistemska bolest, njegova upala može utjecati i na ostale dijelove tijela pa se javljaju simptomi poput suhoće usta i očiju, pleuritisa, perikarditisa, anemije, povećana slezene, vaskulitisa, itd. Među ostalim indikativnim simptomima je jutarnja ukočenost koja traje najmanje pola sata, umor, groznica, gubitak težine.
Otečenost i bol u zglobovima traju najmanje dva mjeseca prije nego se dijagnosticira reumatoidni artritis. Karakteristično je da se bolest javlja u srednjoj životnoj dobi i dijagnoza jest doživotna.
Napretkom medicine svakodnevno se otkrivaju brojni faktori koji utječu na tu bolest, njen tijek i intenzitet.
Ono što je znanstveno potvrđeno jest da se korektivnim mjerama u načinu života može uvelike kontrolirati reumatoidni artritis.
Između ostalog dokazano je da i hrana može uzrokovati smanjenje ili pak povećanje upalnog stanja kod ove bolesti.
Izvor: Pexels
Prehrana kod reumatoidnog artritisa
Iako ne postoji jedinstvena dijeta koja može izliječiti ovu bolest, nutricionistički pristup prehrani može igrati važnu ulogu u ublažavanju simptoma i poboljšanju kvalitete života kod osoba koje boluju od reumatoidnog artritisa.
Ključne aspekti prehrane kod artritisa:
1. Protuupalna prehrana
Istraživanja sugeriraju da određena hrana može utjecati na upalne procese u tijelu. Stoga je ključno usredotočiti se na protuupalnu prehranu koja može pomoći u smanjenju upala povezanih s artritisom.
Ova prehrana uključuje hranu bogatu omega-3 masnim kiselinama, poput lososa, skuše i lanenih sjemenki, koja ima protuupalna svojstva. Osim toga, treba povećati unos voća i povrća bogatog antioksidansima, kao što su borovnice, špinat i kelj.
Namirnice koje bi trebalo uključiti u prehranu
Riba bogata omega-3 masnim kiselinama – ribe poput lososa, skuše, sardina i pastrve bogate su omega-3 masnim kiselinama. Preporučuje se konzumacija ribe najmanje dva puta tjedno.
Maslinovo ulje – bogato je mononezasićenim masnim kiselinama koje također imaju protuupalna svojstva. Može se koristiti za pripremu salata i kuhanje umjesto drugih vrsta ulja.
Orasi i sjemenke – su odličan izvor antioksidansa, vlakana, vitamina i minerala. Također sadrže alfa-linolensku kiselinu, koja se u tijelu može pretvoriti u omega-3 masne kiseline. Dodavanje oraha i sjemenki u prehranu može imati pozitivan učinak na upravljanje RA.
Voće i povrće bogato antioksidansima – poput borovnica, jagoda, naranči, špinata, kelja i brokule, može pomoći u neutralizaciji slobodnih radikala i smanjenju upale.
Cjelovite žitarice – poput smeđe riže, kvinoje i heljde, bogate su vlaknima, vitaminima i mineralima koji podržavaju zdravlje i smanjuju upalu.
Probiotici – koji se nalaze u fermentiranim namirnicama poput jogurta i kiselog kupusa, mogu pomoći u održavanju zdrave ravnoteže crijevne mikroflore. To može imati pozitivan učinak na imunološki sustav i upalu kod RA.
2. Omega-3 masne kiseline
Omega-3 masne kiseline, posebno eikozapentaenska kiselina (EPA) i dokosaheksaenska kiselina (DHA), imaju dokazane protuupalne učinke i mogu pomoći u smanjenju bolova i oteklina kod osoba s artritisom. Ove se masne kiseline mogu naći u masnoj ribi, poput lososa, tune i sardina, ali i u orasima i sjemenkama lana.
Hrana bogata omega-3-polinezasićenim masnim kiselinama ima povoljan utjecaj na tijek bolesti.
Dokazano je da ulja riba hladnih mora (bakalara, lososa) mogu regulirati i utjecati na povoljnu funkciju tvari sličnim hormonima – eikosanoida.
Pomoću njih se može kontrolirati upala, bol te ostali simptomi koji se javljaju kod reumatoidnog artritisa.
3. Hrana bogata vlaknima
Prehrana bogata vlaknima može pomoći u regulaciji imunološkog sustava i smanjenju upala kod osoba s reumatoidni artritis. Integralne žitarice, voće, povrće i mahunarkeodličan su izvor vlakana i trebali bi biti redoviti dio prehrane osoba s artritisom.
Također se preporučaju namirnice bogate jodom i one koje potiču rad jetre te djeluju na detoksikaciju krvi. Preporuča se i povremeno ograničavanje prehrane, svojevrstan post. Pacijenti koji su povećali unos spomenutih nutrijenata te ih kombinirali naizmjence s dijetom imali su smanjene simptome bolesti, otkenuće, bolovi i ukoćenost zglobova se povuku.
4. Kurkuma i đumbir
Kurkuma i đumbir su začini koji sadrže prirodne tvari s protuupalnim svojstvima. Kurkumin, aktivni spoj u kurkumi, pokazao je obećavajuće rezultate u smanjenju upala i bolova kod osoba s reumatoidnim artritisom. Možete ih koristiti kao začine u jelima ili pripremiti čaj od kurkume ili đumbira kako biste dobili njihove blagodati.
5. Izbjegavanje zasićenih masti i transmasti
Namirnice bogate zasićenim mastima i transmasti, kao što su pržena hrana, brza hrana i nezdravi grickalice, mogu povećati upale u tijelu i pogoršati simptome artritisa. Umjesto toga, birajte zdrave masti, poput maslinovog ulja, avokada i orašastih plodova.
6. Izbjegavanje potencijalnih alergena
Neke namirnice mogu izazvati alergijske reakcije ili potaknuti upalne procese kod osoba s atritisom. Važno je pratiti svoje tijelo i primijetiti ima li neka hrana koja pogoršava simptome.
Najčešći alergeni uključuju mliječne proizvode, gluten, jaja i orašaste plodove.
Negativan učinak odnosno povećanje simptoma bolesti se primjećuje kod nekih pacijenata prilikom konzumacije bjelančevina jer mogu pokrenuti imunološku reakciju. Kod nekih pogoršanje bolesti se javljalo kada je njihova prehrana obilovala mlijekom i mliječnim proizvodima, poput sira. Kod drugih su se pak pacijenata simptomi bolesti pojačali kad bi se jelo meso i suhomesnati proizvodi.
Postoje studije koje idu u prilog tome da je i gluten (protein sadržan u žitaricama) odgovoran za pogoršanje bolesti kod nekih pacijenata. Stoga se konzumacija takvih proizvoda ne preporuča osobama koje boluju od reumatoidnog artritisa te im se sugerira upotreba biljnih proteina, s izuzetkom glutena, proteina sadržanog u pšenici, ječmu i raži.
Namirnice koje bi trebalo izbjegavati
Isto kao što postoje namirnice koje mogu pomoći u smanjenju upale, postoje i one koje mogu potaknuti upalu i pogoršati simptome reumatoidnog artritisa. Izbjegavanje sljedećih namirnica može biti korisno:
Zasićene masnoće – hrana bogata zasićenim masnoćama, poput pržene hrane, masnog mesa i punomasnih mliječnih proizvoda, može potaknuti upalu i pogoršati simptome. Umjesto toga, birajte nemasne izvore proteina i ograničite unos zasićenih masnoća.
Trans masne kiseline – koje se nalaze u prerađenoj i brzoj hrani, mogu povećati upalu u tijelu. Pokušajte izbjegavati namirnice koje sadrže hidrogenirane ili djelomično hidrogenirane ulja.
Rafinirani šećer i ugljikohidrati –hrana bogata rafiniranim šećerom i ugljikohidratima, poput gaziranih pića, slatkiša, bijelog kruha i tjestenine, može uzrokovati nagli skok razine šećera u krvi i potaknuti upalne procese. Umjesto toga, odaberite kompleksne ugljikohidrate poput cjelovitih žitarica i voća.
Alkohol i kofein – previše alkohola i kofeina može pogoršati upalu i dovesti do pogoršanja simptoma. Pokušajte umjereno konzumirati alkohol i ograničiti unos kofeina.
Dodaci hrani s visokim udjelom kiselina – hrana s visokim udjelom kiselina, poput rajčice, citrusa i gaziranih pića, može iritirati zglobove i povećati upalu kod nekih pacijenata. Potrebno je pažljivo pratiti kako određene namirnice utječu na vaše tijelo i prilagoditi prehranu prema tome.
Iako prehrana kod reumatoidnog artritisa ne može izliječiti, pravilno planirana nutricionistička strategija može pružiti značajno olakšanje od simptoma reumatoidnog artritisa i poboljšati kvalitetu života.
Protuupalna prehrana, bogata omega-3 masnim kiselinama, antioksidansima i vlaknima, može pomoći u smanjenju upala i bolova, te potaknuti opće zdravlje.
Prehrana kod reumatoidnog artritisa i suplementacija
Omega-3 masne kiseline iz ribljeg ili lanenog ulja pomažu smanjiti upalu i poboljšati imunitet te djeluju na ukupno zdravlje metabolizma. Ako uzimate omega-3 masne kiseline uz terapiju antikoagulansima, korisno je konzultirati se sa svojim liječnikom ili ljekarnikom.
Probiotici korisni su u održavanju imuniteta i zdrave probave. Koriste se kao napitci ili u obliku kapsula i praha. Probiotici uravnotežuju probavu te djeluju povoljno kod niza bolesti te općenito u održavanju dobrog zdravlja.
Bromelin je proteolitički enzim koji se dobiva iz ananasa i pokazuje smanjenje upale i boli. S obzirom na to da bromelin može povećati rizik od krvarenja porazgovarajte sa svojim liječnikom prije njegova uzimanja.
Ulje noćurka – primijećeno je da uzimanje hladnoprešane GLA (gama linolenske kiseline) znatno smanjuje simptome i dovodi do poboljšanja. Osim ulja noćurka može se uzimati i ulje boražine.
Folna kiselina – uzimanje visoke doze folne kiseline pokazale su poboljšanje. Za doziranje isto se obratite liječniku.
Jedna od studija sugerira da je korisno kod uzimanje vitamina E zajedno s lijekovima koje prepiše liječnik kako bi se smanjili simptomi upale.
Prije nego što napravite drastične promjene u prehrani i suplementaciji, uvijek se posavjetujte s kvalificiranim nutricionistom ili zdravstvenim stručnjakom kako biste prilagodili plan prehrane i terapije vašim individualnim potrebama i uvjetima.
U većini slučajeva svjesni smo pozitivnih učinaka tjelovježbe na naše zdravlje, ali užurbanost suvremenog života i prenatrpan raspored ponekad ne ostavljaju previše vremena za dodatnu fizičku aktivnost.
Većina današnje populacije živi sjedilačkim životom, premalo se kreće i rijetko se bavi bilo kakvom tjelesnom aktivnošću. Statistički podaci upravo potvrđuju tu činjenicu.
Ono što u ovom slučaju predstavlja izazov nije to što smo svijesni toga što nam je činiti i što je za nas zdravo, već kako se natjerati da to uistinu počnemo prakticirati u svakodnevnom životu.
U tom procesu važno je imati u vidu psihološki i fizički dio. Odnosno za dobar učinak podjednako je važna tjelovježba i motivacija. Kako bi tjelovježba bila uistinu učinkovita oba elementa moraju biti usklađena. Naše tijelo puno lakše prati i obavlja svojevrsnu aktivnost ukoliko smo donijeli čvrstu i svjesnu odluku da ćemo se početi baviti njome.
Značaj tjelovježbe za Zdravlje
Prije nego što se posvetimo motivaciji, važno je naglasiti značaj tjelovježbe za zdravlje. Brojne studije su dokazale kako redovita tjelesna aktivnost donosi niz koristi za fizičko i mentalno blagostanje.
Poboljšava kardiovaskularno zdravlje: Redovito vježbanje jača srce i krvne žile te smanjuje rizik od srčanih bolesti i visokog krvnog tlaka.
Potiče održavanje zdrave tjelesne težine: Tjelesna aktivnost pomaže u kontroliranju tjelesne težine tako da sagorijeva kalorije i potiče razvoj mišićne mase.
Jača mišiće i kosti: Vježbe s opterećenjem potiču rast mišića i jačanje kostiju, što je ključno za prevenciju osteoporoze i smanjenje rizika od ozljeda.
Poboljšava mentalno zdravlje: Tjelovježba potiče oslobađanje endorfina, hormona sreće, koji smanjuju stres, anksioznost i depresiju te poboljšavaju raspoloženje.
Unaprjeđuje kognitivne funkcije: Vježbanje poboljšava moždanu cirkulaciju i povećava kognitivne sposobnosti, poput koncentracije i pamćenja.
Izvor: Pexels
Izazovi i prepreke
Unatoč svim prednostima koje pruža, mnogi ljudi se susreću s izazovima kad je riječ o redovitom vježbanju. Neki od uobičajenih izazova i prepreka uključuju:
Nedostatak vremena: U današnjem brzom tempu života, mnogi ljudi osjećaju kako nemaju dovoljno vremena posvetiti se tjelovježbi.
Nedostatak motivacije: Osjećaj demotiviranosti i nemotiviranosti može biti velika prepreka za redovito vježbanje.
Monotonija i dosada: Ponavljajuće rutine mogu dovesti do dosade, što može smanjiti želju za vježbanjem.
Umor i iscrpljenost: Osjećaj umora nakon napornog dana može otežati motivaciju za vježbanjem.
Prekinite samosabotažu i počnite vježbati!
Prvi korak je da osvijestite mentalne blokade koje vas spriječavaju da se počnete baviti tjelesnom aktivnošću. Tjelovježba ima veliki učinak na naše emotivno stanje, a i određena vlastita stajališta koja imamo o svojim sposobnostima.
Određena negativna uvjerenja koja imamo o svojim mogućnostima i kapacitetima te način kako sami sebe vrednujemo nas ponekad spriječavaju da donosimo bolje i zdravije životne odluke.
Ovaj podsvijesni element samosabotaže dodatno otežava naš proces odlučivanja i uključivanja u određenu tjelesnu aktivnost. Na Vama je da identificirate i izazovete te mentalne uljeze i prestanete se sabotirati.
Pronađite svoje slabe točke
Ukoliko imate stav da nikad nećete moći trčati maraton, nikad nećete moći izvesti savršeno neku plesnu figuru ili yoga poziciju, onda ste vrlo vjerojatno u pravu. Činjenica jest da treba izvjestan trud da bi se određena vještina savladala, ali upravo ovakav način razmišljanja je ono što Vas spriječava da postignete rezultat.
Za početak bi bilo jako dobro da prepoznate i budete svjesni da razmišljate na takav način.
Zaustavite negativne misli i promijenite svoj stav
Nudimo Vam par primjera kako zaustaviti svoje negativne misli te kako sami sebe motivirati i zauzeti pozitivan stav o tjelovježbi.
Negativna misao: “Ovo je preteško.” Pozitivniji pristup: “Da, ovo je teško, ali nije i ne izvedivo. Svrha tjelovježbe je u izazovu, a ja sam spreman/spremna na izazov.”
Negativna misao : “Ovo je dosadno.” Pozitivniji pristup: “Ne pristupam ovome na ispravan način. Koji je moj pravi razlog zašto se bavim tjelovježbom? Da li je to samo radi zabave ili da postignem tjelesnu formu? Trebam uvijek imati na umu koji je moj stvarni cilj i ovisno o tome formirati svoj misaoni pristup.”
Negativna misao: “Trebam biti doma s djecom.” Pozitivniji pristup: “Ako uistinu želim biti tu za ljude koje volim i želim biti tu još dugo vremena, ja moram biti zdrav/zdrava. Time što vježbam imat ću više energije i bit ću fokusiraniji/ja u prisustvu svoje djece.”
Napravite ovo!
Kad ste se psihički pripremili i kad su vaši ciljevi i namjere jasni, vrijeme je za akciju. Danas su mogućnosti odabira tjelovježbe u najmanju ruku raznoliki.
Napravite nekakav okvirni plan što želite postići i kakav tip tjelovježbe vam najviše odgovara.
Što ste u svom procesu planiranja precizniji veće su šanse da ćete postići svoj cilj. Bilo da želite smršaviti ili se bolje osjećati, važno je da vam tjelovježba postane životnom navikom.
Pronađite nešto od čega se osjećate dobro
Najbolji način da tjelovježba bude zabavna te da ima sve pozitivne učinke na vaše zdravlje, primjerice opušta vas i lišava stresa, jest da odaberete nešto što volite. Primjerice mrzite yogu? Onda jednostavno nemojte ići na yogu! Kad je tjelovježba tek puka forma koju ispunjavate na svojoj listi tjednih obaveza, onda ona samo dodaje pritisak i element stresa u vaš život.
Ima mnogo različitih oblika tjelovježbe, istražite ih, pronađite onu koja odgovara najviše vama kao osobi i ne zaboravite se pri tom i zabavljati.
Postavite ciljeve i rokove
Nije dovoljno reći i postaviti stvari na način, ‘’Ja želim bit u dobroj formi’’. Morate biti određeniji.
Postavite si pitanje što točno želite postići i u kojem vremenskom periodu.
Primjerice, “ U vremenskom periodu od 6 mjeseci ja želim izgubiti 15 kg i želim imati više energije.”
Krenite ka tom cilju postepeno, malim koracima, ali budite dosljedni i uporni.
Recimo počnite tako što ćete ići u duže šetnje najmanje dvaput tjedno i odraditi barem jedan trening tjedno vježbi snage. To bi mogao biti solidan početak, onda gradite dalje na tome. Dodajite i mijenjate vježbe prema individualnoj potrebi. Da biste zadovoljili nekakav minimum koji se smatra nužnim za ljudsko zdravlje trebate vježbati najmanje triput tjedno po 30 minuta.
Top strategija u održavanju motivacije:
Postavljanje ciljeva: Postavite realne, mjerljive ciljeve za svoje vježbanje. To će vam pomoći da ostanete fokusirani i osjetite zadovoljstvo kada postignete svoje ciljeve.
Raznolikost: Vježbajte raznolike aktivnosti kako biste izbjegli dosadu. Probajte različite sportove, vježbe ili treninge kako biste otkrili što vam najviše odgovara.
Buddy sustav: Pronađite vježbačkog partnera ili se pridružite grupi za tjelovježbu. Podrška i druženje mogu povećati motivaciju i učiniti vježbanje zabavnijim.
Nagrada sustav: Postavite si sustav nagrada za ostvarenje vježbačkih ciljeva. Nagrade ne moraju biti velike, već dovoljno motivirajuće da nastavite raditi na svom tjelesnom napretku.
Raspored vježbanja: Planirajte svoje vježbanje unaprijed i uvrstite ga u svoj redoviti raspored kako biste mu posvetili potrebnu pažnju.
Budite fleksibilni: Neka vaša očekivanja budu realna i budite spremni prilagoditi se promjenama u rasporedu ili okolnostima.
Tjelovježba je ključna za očuvanje zdravlja i dobrobiti.
Motivacija igra vitalnu ulogu u održavanju redovitog tjelesnog aktivnosti. Postavljanje ciljeva, raznolikost, podrška okoline te sustav nagrađivanja samo su neke od strategija koje vam mogu pomoći održati motivaciju za vježbanje.
Uz redovitu tjelovježbu i održavanje visoke razine motivacije, možete postići zdrav i aktivan životni stil.
Lavanda je mediteranska biljka interesantna mirisa i predivna ljubičasta cvijeta. Njezin izgled i miris samo su uvod u njezinu priču jer se u njoj krije ljekovitost.
Priča o lavandi počinje na Sredozemlju u staroj Grčkoj. Danas je ova ljekovita biljka rasprostranjena duž čitavog Mediterana, Afrike sve do daleke jugoistočne Indije. Poznato je između 25 do 40 različitih grmolikih, travolikih, jednogodišnjih i višegodišnjih biljaka. Ustvari govorimo o čitavom rodu Lavandula, koji se sastoji od čitavog niza podvrsta, križanaca, itd. Kod nas je zasigurno najpoznatija hvarska lavanda ili lavandin, koja je nastala križanjem dvaju vrsta tzv. prave lavande i širokolisne lavande.
Lavanda i lavandino eterično ulje su veoma traženi proizvodi u farmaceutskoj industriji. U svijetu se proizvodi oko 200 tona ulja prave lavande, te nešto više ulja hibridne lavande.
U aromaterapiji najčešću primjenu imaju upravo spomenute: prava lavanda, širokolisna lavanda, lavadin te španjolska lavanda. Eterična ulja koja se proizvode su poznata po svojim ljekovitim svojstvima i svako od njih ima različito djelovanje.
Primjerice eterično ulje španjolske lavande, čije samo ime govori o zemlji porijekla je u većim količinama toksično. S njegovom primjenom treba biti vrlo oprezan, ne preporuča se njegovo korištenje trudnicama i djeci. Koristi se isključivo u dermalnim pripravcima i to za lokalnu primjenu. Bogato je ketonima kamforom i fenhonom.
Unatoč već spomenutom potrebnom oprezu pri doziranju, ovo ulje ima i izrazito ljekovita svojstva. Najčešće se koristi u terapiji kožnih oštećenja primjerice strija.
Ulje tzv. prave lavande je slatkasta mirisa, djeluje opuštajuće te pomaže kod nervoza i nesanica. Opušta mišiće uslijed intezivnijih fizičkih aktivnosti i stresa. Vrlo je učinkovito kod bolnih menstruacija, probavnih problema i grčeva. Ulje prave lavande ubrzava zacjeljivanje kože. Naročito se primjenjuje kod oštećene ili osjetljive kože te je samim time čest sastojak brojnih kozmetičkih pripravaka.
Ovo eterično ulje je fototoksično, pa se ne smije nanositi na kožu barem 8 sati prije izlaganja suncu.
Eterično ulje širokolisne lavande ima karakterističan bockav miris i najčešće se koristi kod opekotina. Izvrsno regenerira masnu, suhu i oštećenu kožu. Antibakterijskog i antivirusnog je djelovanja, dobro je kod virusnih upala crijeva i dišnih puteva te gljivičnih infekcija. Ne preporuča se oralna konzumacija, a opčenito se ne preporuča trudnicama.
Izvor: Pexels
Lavandin, odnosno eterično ulje ima jače antibakterijsko djelovanje na kožne infekcije te antivirusno djelovanje nego primjerice ulje prave lavande. Ima i djelomično analgetsko, smirujuće i protuupalno djelovanje te protugljivično djelovanje.
Primjena
ako patite od nesanice, prije spavanje namažite sljepoočnice, područje oko nosa i vrat s nekoliko kapi lavande
ako imate česte bolove u mišićima, na bolno mjesto više puta dnevno nanesite pripravak od 10 kapi prave lavande i 1 velike žlice lješnjakova ili makadamijinog ulja
Kurkuma je začin koji se već stoljećima koristi u kulinarstvu i tradicionalnoj medicini širom Azije. Ovaj svijetložuti prah iz korijena kurkume ne samo da daje boju i okus jelima, već je i poznat po svojim izuzetnim ljekovitim svojstvima.
Kurkuma poznata još pod nazivima žuti korijen ili indijski šafran jest biljka iz porodice đumbirovki. Najpoznatija je kao začin te je osnovni sastojak nadaleko poznatog indijskog currya. Curry u sebi sadrži mješavinu čak 20 različitih sjemenki, začina i začinskog bilja, a kurkuma jest ta koja mu daje intezivnu žutu boju.
Zbog intezivnog pigmenta koristila se za bojanje tkanina, a po svojim ljekovitim svojstvima poznata je još od davnina. Međutim njezina najčešća primjena jest kao začinski dodatak jelima. Proces dobivanja ovog aromatičnog začina jest da se iskopani korijen opere, sitno nasjecka, osuši i na kraju samelje. Gorko-ljutog je okusa sa primjesama mošusastog i oporog.
Aktivni spojevi u kurkumi
Kurkuma sadrži glavni aktivni spoj zvan kurkumin. Kurkumin djeluje blokiranjem enzima i molekula koji su uključeni u upalne procese i oksidativni stres.
Nutritivni sastav kurkume čini 65 % ugljikohidrata, 8 % proteina, 10 % masti, vlakna. Od vitamina sadrži vitamin C, tiamin, riboflavin, niacin, vitamin B6, vitamin E i K, te minerale kalcij,željezo, bakar, cink, fosfor, mangan i selen.
Kao važan sastojak treba izdvojiti kurkumin, fitonutrijent koji ima mnogobrojna ljekovita svojstva – protuupalna, antioksidativna i antibakterijska.
Ljekovito djelovanje
Kurkumin je snažan antioksidans koji može pomoći u neutralizaciji slobodnih radikala u tijelu. Slobodni radikali su nestabilni molekuli koji mogu oštetiti stanice i doprinijeti razvoju bolesti poput raka, srčanih bolesti i neurodegenerativnih poremećaja.
Zdravstveni benefiti kurkume:
antioksidativno i kardioprotektivno djelovanje pomaže u regulaciji lošeg LDL kolesterola, štiti srce i krvne žile
pomaže u detoksikaciji i zaštiti jetre te stimulira proizvodnju žuči u jetri i potiče izlučivanje žuči kroz žučni mjehur (ne preporuča se osobama koje pate od žučnog kamenca)
prirodnih antibiotik, ne uništiva već potiče rast crijevne flore; smanjuje nadutost i plinove, poboljšava apsorpciju u crijevima, ima detoksikacijski učinak (dobro djeluje kod ulceroznog kolitisa, Chronove bolesti)
pomaže kod posjekotina i opekotina, zacjeljuje rane, kod kožnih problema ekcema, psorijaze i dermatitisa
preporučuje se kod kroničnih oboljenja kostiju i reumatoidnog artritisa, smanjuje oticanje zglobova i jutarnju ukočenost
pomaže kod bolesti usne šupljine, spriječava rast bakterija te uklanja neugodan zadah
Doziranje i primjena kurkume
Izvor: Pexels
Kurkuma se tradicionalno konzumira kao začin u raznim jelima, a također se može koristiti kao čaj ili dodatak prehrani u obliku kapsula.
Važno je napomenuti da kurkumin ima relativno nisku bioraspoloživost, što znači da tijelo teško apsorbira ovu supstancu.
Prah kurkume dobro je čuvati u tamnim staklenim posudama jer direktnim izlaganjem svjetlu gubi svoja vrijedna svojstva. Dnevna preporučena količina kurkume jest od 3 g do 10 g (cca 1 žličica) za odrasle, za djecu i starije do 1/2 žličica dnevno.
U kombinaciji s drugim namirnicama možete poboljšati njezinu apsorpciju, primjerice topljiva je uljima, a u kombinaciji s crnim paprom njezin učinak se znatno povećava.
Najčešće se dodaje jelima od grahorica, ali i raznoraznim mesnim i ribljim specijalitetima.
Čaj od kurkume:
1 šalica tople vode
¼ čajne žličice kurkume
sok od 1/2 limuna
1/2 čajne žličice cimeta
1/8 čajna žličica meda
1 čajna žličica kokosovog ulja
Važno je napomenuti da kurkuma može biti dobra dodatna podrška zdravlju, ali nije zamjena za uravnoteženu prehranu i zdrav način života. Ako imate određene zdravstvene probleme ili uzimate određene lijekove, uvijek se savjetujte s kvalificiranim zdravstvenim stručnjakom prije uključivanja velikih količina kurkume u svoju prehranu ili korištenja dodataka prehrani s kurkumom.
Kurkuma u kuhinji
Kurkuma se već stoljećima korišti u azijskoj kuhinji zbog svog okusa, boje i zdravstvenih koristi. Eksperimentirajte s kurkumom i uživajte u njenom bogatom okusu u svojim omiljenim jelima.
Evo nekoliko načina na koje možete koristiti kurkumu u svojoj kuhinji:
Jela od riže: Dodajte kurkumu u vodu za kuhanje riže kako biste joj dali lijepu zlatnožutu boju i blago začinjen okus.
Karij: Kurkuma je sastavni dio mnogih kari praha i curryja. Možete je dodati u indijske, tajlandske ili druge azijske karije kako biste im dali intenzivan okus i boju.
Marinade za meso: Dodajte kurkumu u marinadu za meso kako biste mu dali bogat okus i atraktivnu boju.
Juhe: Kurkuma se često koristi kao začin u juhama. Dodajte je u pileću juhu, povrtnu juhu ili bilo koju drugu juhu po vašem izboru kako biste joj dali dodatnu aromu i boju.
Jaja: Kurkuma se može koristiti za bojanje jaja tijekom pripreme, dajući im živopisnu žutu boju.
Smoothiji: Dodajte malu količinu kurkume u svoj omiljeni smoothie kako biste mu dali dodatnu nutritivnu vrijednost i blago začinjen okus.
Napitci: Kurkumu možete dodati u tople napitke poput zlatnog mlijeka (mlijeko s kurkumom, đumbirom i drugim začinima) ili u sokove za detoksikaciju.
Kurkuma se najčešće koristi kao začin u kulinarstvu i dodatak jelima. Međutim, kako bi se postigle potencijalne zdravstvene koristi, često je potrebno konzumirati veće količine kurkume ili koristiti dodatke prehrani koji sadrže koncentrirani kurkumin.
Alkalna dijeta je prehrambeni pristup koji se temelji na konzumiranju hrane koja potiče alkalnu ravnotežu u tijelu. Osnova alkalne dijete leži u tzv. acido-baznoj ravnoteži, koja je važna za ljudsko zdravlje i prevenciju bolesti.
Alkalna dijeta, također poznata kao kiselinsko-bazna dijeta, postala je popularna među pristašama zdravog načina života i prehrane. Ova dijeta temelji se na pretpostavci da unos hrane s alkalnim pH može pozitivno utjecati na zdravlje, regulirati pH tijela i smanjiti rizik od određenih bolesti. U ovom članku analiziramo znanstvenu osnovu ove dijete, istražujemo koristi i kontroverze te pružamo sveobuhvatan uvid u njezinu primjenu.
U normalnom rasponu vrijednost je od 7,36-7,44. Prehranom bi se trebalo postići, odnosno održati upravo te vrijednosti.
Neuravnoteženom prehranom u organizam se unose kiseli sastojci kao što su šećer, kofein, procesuirana hrana te raznorazni životinjski proteini. Upravo oni urokuju disbalans navedenih pH vrijednosti. Općenito se navode slijedeći simptomi kao indikator povećanja kiselosti organizma: gastritis, prekomjerno stvaranje sluzi, učestale prehlade i infekcije, krhki nokti, suha kosa i koža, bolni zglobovi i artritis, neuritis, mišićni bolovi, niska razina energije, kronični umor, glavobolje, itd.
Kiselost organizma se određuje prvenstveno analizom krvi. Moguće su i analize sline i urina (nisu toliko pouzdani).
Osnove alkalne dijete
Alkalna dijeta temelji se na ideji da konzumiranje hrane s visokim sadržajem alkalnih minerala, poput voća, povrća, orašastih plodova i sjemenki, može pomoći održavanju ravnoteže pH vrijednosti tijela. Prema zagovornicima ove dijete, previše kiselinske hrane (meso, mliječni proizvodi, rafinirane žitarice) može uzrokovati neravnotežu i dovesti do različitih zdravstvenih problema.
Akalna dijeta stavlja naglasak na one skupine namirnica koje imaju izraženu alkalnu komponentu.
Zastupljenost alkalnih namirnica u ovoj prehrani u odnosu na kisele će iznositi 75 prema 25%.
Izvor: Pexels
Namirnice prema svojoj kiselosti odnosno lužnatosti su navedene u tablici.
a. Poboljšanje probave: Konzumiranje alkalne hrane može podržati zdravlje probavnog sustava, smanjiti nadutost i potaknuti redovitu probavu.
b. Održavanje zdrave težine: Alkalna dijeta obično promiče konzumiranje svježe hrane s malim udjelom prerađenih namirnica, što može podržati zdravo mršavljenje i održavanje tjelesne težine.
c. Poboljšanje energetskih razina: Pravilna prehrana temeljena na alkalnoj dijeti može pomoći u održavanju stabilnih energetskih razina i smanjenju osjećaja umora.
Potencijalne koristi
Unatoč nedostatku čvrstih dokaza o regulaciji pH vrijednosti tijela putem prehrane, alkalna dijeta može imati koristi zbog svojih drugih aspekata. Primjerice, naglasak na voću, povrću, orašastim plodovima i sjemenkama donosi bogatstvo vitamina, minerala, vlakana i antioksidansa. Ova raznovrsna prehrana može pozitivno utjecati na opće zdravlje, probavu, težinu i prevenciju kroničnih bolesti.
Znanstvena analiza
Međutim, znanstvena zajednica nije jednoglasna po pitanju alkalne dijete. Ljudsko tijelo ima iznimno učinkovite mehanizme regulacije pH vrijednosti krvi i tkiva. Bubrezi i pluća rade zajedno kako bi održavali stabilnu pH ravnotežu. Unos hrane ne igra ključnu ulogu u regulaciji pH vrijednosti tijela.
Studije su pokazale da hrana koja je kiselija po prirodi ne mijenja pH krvi ili tijela. Tijelo će uvijek pokušati održati pH ravnotežu unatoč konzumaciji kiselih namirnica.
Stoga nema čvrstih znanstvenih dokaza koji bi podržali tvrdnje o važnosti održavanja alkalne prehrane radi zdravlja.
Kontroverze vezane uz alkalnu dijetu
Jedna od kontroverzi vezanih za alkalnu dijetu je potencijalno izbjegavanje kiselinskih namirnica poput mliječnih proizvoda i proteina životinjskog porijekla. Ovaj pristup može dovesti do nedostatka važnih nutrijenata poput kalcija, vitamina B12 i željeza.
Također, ekstremna ograničenja u prehrani mogu rezultirati poteškoćama u održavanju uravnotežene i dovoljno kalorične prehrane.
Alkalna dijeta može biti jedan od pristupa za postizanje uravnotežene prehrane i podržavanje zdravlja. Konzumiranje hrane koja ima alkalni učinak može pridonijeti poboljšanju probave, održavanju zdrave težine i povećanju energetskih razina. Međutim, individualnost i uravnoteženost prehrane su ključni.
Osigurajte da vaša prehrana obuhvaća širok spektar svježe hrane i potražite savjet od nutricionista kako biste postigli najbolje rezultate.
Divlje šparoge su delikatesno povrće koji raste u prirodi i poznate su po svom specifičnom okusu i bogatstvu hranjivih tvari. U kombinaciji sa slatkim lukom i jajima, stvaraju ukusno jelo koje će vas oduševiti svojim bogatstvom okusa i nutritivnim vrijednostima.
Divlje šparoge su dar prirode koji nam donosi proljeće sa svojom bogatom aromom i prepoznatljivim okusom. Kombinacija divljih šparoga, sočnog luka i kremastih jaja čini ovaj recept neodoljivim. Prava poslastica za sve ljubitelje svježih i ukusnih sastojaka. U nastavku, saznajte kako pripremiti ovo jelo korak po korak, zajedno sa detaljnim opisom svakog sastojka.
Sastojci:
600 g divljih šparoga
200 g luka
prstohvat soli
½ žličice papra
8 jaja
6 žlica maslinovog ulja
Šparoge su specifična gorkasta okusa te imaju vrlo malu energetsku vrijednost, ali su zato bogate korisnim nutrijentima. Najbogatija je kalijem, fosforom, sumporom, kalcijem i magnezijem. Sadrži dosta mikroelemenata kao što su željezo, bakar, cink, fluor i jod. Također su odličan izvor vitamina C i folata, te tiamina i vitamina B6. Bogate su i vlakanima,vitaminom A,bjelančevinama, riboflavinom, niacinom. Za Vas smo odabrali recept fritaja s divljim šparogama koji je vrlo ukusan i lako se sprema, ovaj recept je predviđen za četiri osobe.
Luk je osnovni sastojak mnogih jela širom svijeta, a njegova slatkasta aroma i okus čine ga neizostavnim u kuhinji. Luk je bogat vitaminima C i B6. Vitamin C ima antioksidativna svojstva i ključan je za održavanje imunološkog sustava. Vitamin B6 igra ulogu u metabolizmu aminokiselina i podržava zdravlje mozga.
Također, luk sadrži flavonoide i sumporne spojeve koji imaju protuupalna svojstva i mogu pružiti zaštitu od kroničnih bolesti. Njegova vlakna doprinose regulaciji probave i održavanju stabilne razine šećera u krvi.
Maslinovo ulje je poznato po svom srcu zdravom sastavu masnih kiselina. Sadrži mononezasićene masti, poput oleinske kiseline, koja je povezana sa smanjenim rizikom od srčanih bolesti. Osim toga, maslinovo ulje je bogato vitaminom E, snažnim antioksidansom koji štiti stanice od oštećenja uzrokovanog slobodnim radikalima.
Maslinovo ulje također ima protuupalna svojstva i može pomoći u smanjenju upala u tijelu. Njegova aroma i okus dodaju bogatstvo jelu te ga čine ne samo zdravim već i ukusnim izborom.
Jaja su izvor visokokvalitetnih proteina koji su ključni za izgradnju i popravak tkiva u tijelu. Sadrže esencijalne aminokiseline potrebne za različite biološke procese. Također, jaja su bogat izvor vitamina B12, D i A, te minerala poput selena i fosfora.
Žumanjak jaja sadrži kolesterol, ali istraživanja sugeriraju da umjereno konzumiranje jaja ne utječe nužno negativno na kolesterol u krvi. Jaja također sadrže lutein i zeaksantin, antioksidanse koji su dobri za zdravlje očiju.
Priprema
Šparoge operite, odvojite mekani dio stabljike s vrškovima pa ih izlomite na kraće komade. Na ulju kratko popecite sitno nasjeckan luk, dodajte pripremljene šparoge, posolite, popaprite i pirjajte dok šparoge ne omekšaju. Zatim dodajte razmućena jaja i začina po želji, malo promiješajte i ispecite do kraja. Možete fritaju posuti još i naribanim kozjim ili ovčjim sirom.
Kombinacija divljih šparoga, luka, jaja i maslinovog ulja stvara jelo koje nije samo ukusno već i bogato hranjivim tvarima. Svaki sastojak donosi svoj dio zdravstvenih koristi, od vitamina i minerala do antioksidativnih svojstava. Pripremite ovo jelo i uživajte u spoju okusa i blagodati za vaše tijelo.
