Što činite nakon što završite trening? U večini slučajeva odete kući i sjednete na kauč. Zvuči li vam to poznato? Ako je to najčešći slučaj, onda znači da stvari radite pogrešno.
Zdrava rutina, odnosno navike nakon tjelovježbe su nužni za vaše zdravlje i fitness. Pogotovo ukoliko pokušavate smršaviti, vaši postupci nakon treninga su ključni za za uspijeh vašeg cijelokupnog programa. Kako bi vam u tom procesu pomogli i ukazali na neispravnosti koje u velikoj mjeri poništavaju učinak vašeg treninga navest ćemo nekoliko osnovnih i najčešćih pogrešaka koje se rade nakon tjelovježbe.
Prehrana nakon tjelovježbe je esencijalna da bi se zadržalo zdravo i fit tijelo. Trebate znati što i kako ispravno jesti nakon vježbanja.
Većina stručnjaka će vam preporučiti kombinaciju ugljikohidrata i proteina kako bi nadomjestili gubitak esencijalnih nutrijenata koji su izgubljeni tijekom procesa tjelovježbe te kako bi pospješili proces oporavka. Što većina od nas radi? Najčešće se vježbanje uzme kao izlika da se nakon treninga prejedamo i to često potpuno krivim odabirom namirnica.
Ako pokušavate izgubiti težinu dovoljno je samo malo odstupanja, greške kod treninga i u načinu prehrane pogotovo nakon tjelovježbe i čitav učinak napornog rada biti će poništen. Ukoliko je vaš cilj gubitak kilograma važno je da vaš jelovnik bude identičan kao da niste uopće vježbali pri tom prvenstveno mislimo količinski. Dakle ako ste marljivo trenirali to ne znači da zbog toga imate opravdanje da se nakon treninga prejedate.
Obratite pozornost na količinu kalorija koju unosite, pazite da ne prekoračite ukupan broj kalorija koji je isplaniran za taj dan.
Vježbajte pametno i ne preskačite istezanje, ustvari najpreporučljivije je ostaviti vježbe istezanja za kraj. Tada su vaši mišići zagrijani te je trening fleksiblinosti lakši i ugodniji. Ali što većina nas čini? Preskačemo vježbe istezanja ili nedovoljno vremena posvećujemo ovom aspektu treninga.
Istezanje na kraju treninga je važno za zdravlje vaših zglobova, za vaše mišiće i za spriječavanje ozlijeda.
Dobro istezanje ima više pozitivnih učinaka, osim što je dobar kod gubljenja kilaže, reducira i stres, odnosno napetost te poboljšava spavanje. Preporučamo vam da za vježbe istezanja izdvojite minimalno 10-15 minuta u sklopu vašeg treninga. Bez obzira na redoslijed i raspored taj oblik vježbi mora biti neizostavan, iako smo već istaknuli da najveći učinak imaju na kraju treninga.
Ove vježbe moraju postati neizostavnim dijelom vašeg treninga jednako kao i vježbe snage ili kardio vježbe.
Izvor: Pexels
Jedna od najčešćih, a ujedno i najvećih grešaka jest da nakon treninga željno isčekujete odmor na kauču, krevetu ili fotelji. Ovo je ogromna greška!
Oporavak nakon tjelovježbe jest od esencijalne važnosti. Vaši mišići se trebaju regenerirati, a vaše tijelo treba vremena za relaksaciju.
Ono što trebate jest ostati aktivni u ovom vremenskom period koji neposredno slijedi nakon treninga i to iz dva razloga.
Prvi razlog jest da umjerena tjelesna aktivnost, neposredno nakon treninga djeluje na gipkost i mobilnost vaših zglobova. Druga jest da gubite više kalorija putem termogeneze tzv. nevježbačkom aktivnošću.
Istraživanja su pokazala da aktivnostima koje ne spadaju u sferu tjelovježbe možemo povećati sagorijevanje kalorija za 100 do 150 kalorija po satu.
Sustav tih aktivnosti nazvan je NEAT, odnosno non-exercise activity thermogenesis – ili, u prijevodu: termogeneza ne-vježbalačkim aktivnostima. Njihov je učinak ključan za sveukupan proces mršavljenja. Rezultati naravno variraju od osobe do osobe, ali ako ostanete aktivni tijekom dana možete bez problema izgubiti više kalorija nego tijekom samog treninga.
Kako ostati aktivni nakon treninga kad se vaše tijelo najviše želi odmoriti? Jedan od načina jest psihološke naravi, a tiče se vaše odjeće. Budite obućeni kao da ste na treningu. Vjerovali vi ili ne, ali odabir odjeće može imati velik utjecaj na vašu aktivnost tijekom dana.
Kako ste se osjećali tijekom treninga?
Zabilješke o tome kako ste se osjećali tijekom treninga mogu vam pomoći da ostanete motivirani i da ustrajete u realizaciji svojih dugoročnih ciljeva. Dnevnik vježbanja vam može poslužiti kao podsjetnik i sredstvo praćenja vašeg napretka i postignuća. Također vam može poslužiti da uočite koje probleme imate tijekom procesa mršavljenja. Preporuča se da izdvojite par minuta nakon vježbanja kako bi zabilježili slijedeće detalje tijekom treninga.
Zabilješke:
Što ste radili (duljina treninga, tipovi vježbi)
Kako ste se osjećali kad ste počeli
Kako ste se osjećali tijekom treninga (samouvjereno? jako? nelagodno?)
Kako ste se osjećali kad ste završili
Drugi faktori koji su mogućno utjecali na vaše raspoloženje (stres na poslu, odnosi, itd.)
Ako imate dnevnik za tjelovježbu držite ga uvijek u vašoj torbi za trening tako da možete zabilježiti svoje impresije neposredno nakon treninga. Postoji i čitav niz mobilnih aplikacija koje vam također omogućavaju da na lagano i na jednostavan način unesete vaše zabilješke. Nakon što završite s tjelovježbom planirajte svoj idući trening kao najvažniji te na taj način osigurajte da će sigurno biti ispunjen. Naravno nećete napraviti plan treninga identičan prethodnome. Najbolji oblici tjelovježbe za gubitak kilograma uključuju različite oblike aktivnosti, različite duljine trajanja i intenziteta. Pametno je napraviti plan vježbanja unaprijed za naredni tjedan. Na taj način ćete postići da gubite optimalan broj kalorija i da brže i efikasnije postignete željenu tjelesnu težinu.
Osnove tjelovježbe – ključ za savršenu formu, nevjerojatnu energičnost i bezvremensku vitalnost! Otkrijte kako tjelovježba funkcionira i kako njena isparvna primjena može promijeniti vaš život iz korijena.
Tjelovježba je ključna komponenta zdravog načina života koja pruža brojne blagodati za tijelo i um. Osim što podržava fizičko zdravlje, redovita tjelovježba ima pozitivan utjecaj na mentalno blagostanje, energiju i dugoročno kvalitetno starenje. U ovom članku istražujemo osnove tjelovježbe, važnost njezine pravilne primjene i kako postići optimalne rezultate.
Fiziološke prednosti tjelovježbe
Kardiovaskularno zdravlje: redovita tjelovježba jača srčani mišić, povećava kapacitet pluća i poboljšava cirkulaciju krvi. To smanjuje rizik od srčanih bolesti, hipertenzije i drugih kardiovaskularnih problema.
Mišićno-skeletni sustav: vježbanje održava jaku muskulaturu i potiče zdravlje kostiju. Ovime se smanjuje rizik od osteoporoze i ozljeda zglobova.
Metabolička regulacija: tjelovježba pomaže u regulaciji tjelesne težine, održavanju ravnoteže šećera u krvi i potiče optimalan metabolizam.
Otpornost: redovita tjelesna aktivnost poboljšava funkciju imunološkog sustava, čineći tijelo otpornijim na bolesti.
Mentalne prednosti tjelovježbe
Smanjenje stresa: vježbanje potiče oslobađanje endorfina, prirodnih kemikalija koje smanjuju stres i poboljšavaju raspoloženje.
Mentalna stabilnost: tjelovježba poboljšava protok krvi u mozgu, potičući kognitivne funkcije poput koncentracije, pažnje i pamćenja.
Samopouzdanje: redovita tjelovježba može poboljšati samopouzdanje i sliku tijela, doprinoseći pozitivnom mentalnom okviru.
Vrste tjelovježbe
Vježbe su općenito grupirane u 3 tipa ovisno o sveukupnom učinku koje imaju na tijelo.
Aerobne ili kardio vježbe kao što su vožnja biciklom, hodanje, trčanje, planinarenje i igranje tenisa fokusiraju se na povećanje kardiovaskularne izdržljivosti.
Anaerobne ili vježbe snage kao što su dizanje utega povećavaju kratkoročnu snagu mišića.
Vježbe fleksibilnosti kao što su istezanje poboljšavaju pokretljivost mišića i zglobova.
Aerobne i anaerobne vježbe su najuobičajenije vježbe koje se izvode, stoga evo pregled njihovih osobina:
Aerobna vježba
Aerobna ili kardiovaskularna vježba je termin koji se pridodaje ovakvoj vrsti vježbe zbog različitih koristi za kardiovaskularno zdravlje.
Odnosi se na vježbu koja uključuje ili poboljšava potrošnju kisika u tijelu. Aerobno znači “s kisikom” i odnosi se na upotrebu kisika u metaboličkom procesu u tijelu.
Mnogi tipovi vježbi su aerobni. Oni se po definiciji izvode s umjerenim razinama intenziteta. Ovaj intenzitet može varirati od 50 – 80 % maksimalne brzine srca.
Postoje različiti tipovi aerobnih vježbi. Općenito, aerobna vježba je ona koja se izvodi u malom do umjerenom intenzitetu kroz duži period vremena. Npr. trčanje velikih udaljenosti umjerenim tempom je aerobna vježba, dok šprintanje nije. Igranje tenisa s gotovo kontinuiranim pokretima se općenito smatra aerobnom aktivnošću. Dok tenis u parovima sa svojim kratkim naletima aktivnosti s češćim prekidima ne mora biti aerobna aktivnost.
Među prepoznatim koristima izvođenja kadrio vježbi su:
Jače srce: srčani mišić ojačava i povećava se kako bi se povećala učinkovitost pumpanja i smanjila brzina otkucaja srca.
Povećanje ukupnog broja crvenih krvnih stanica u tijelu kako bi se olakšao transport kisika kroz tijelo.
Poboljšano disanje: mišići uključeni u disanje jačaju kako bi olakšali protok zraka u i van pluća.
Poboljšano zdravlje mišića: aerobne vježbe stimuliraju rast sitnih krvnih žila ( kapilara) u mišićima. Ovo pomaže našim tijelima da učinkovitije prenose kisik do mišića, također može poboljšati sveukupnu cirkulaciju i smanjiti krvni tlak i odstraniti iritirajuće produkte metaboličkog otpada kao što je laktička kiselina iz mišića.
Gubitak težine: kombinacija zdrave prehrane i primjerenog treninga snage s aerobnim vježbama može pomoći smanjiti težinu.
Smanjivanje bolesti: dodatna težina je faktor koji doprinosi pojavljivanju stanja kao što su srčane bolesti, visoki krvni tlak, kap, dijabetes i neki oblici raka. Kako se gubljenje težine dogodi tako se rizik od pojavljivanja ovih bolesti smanjuje. Uz dodatak, aerobne vježbe držanja težine kao što su hodanje mogu smanjiti rizik od osteoporoze i njezinih komplikacija. Nisko-udarne aerobne vježbe kao što su plivanje, vožnja bicikla i vježbe u bazenu mogu pomoći da ostanu u formi onima koji imaju artritis bez pretjeranog opterećivanja zglobova.
Poboljšani imunološki sustav: ljudi koji vježbaju redovito su manje podložni manje opasnim virusnim bolestima kao što su prehlade i gripa. Moguće je da aerobne vježbe mogu pomoći aktivirati vaš imunološki sustav i pripremiti ga za borbu protiv infekcija.
Poboljšano mentalno zdravlje: redovite aerobne vježbe oslobađaju endorfine, prirodne ublažitelje boli našeg tijela. Endorfini također smanjuju stres, depresiju i tjeskobu.
Povećana izdržljivost: vježbe nas čine umornim kratkoročno tj. tijekom i odmah poslije aktivnosti no dugoročno povećat će izdržljivost i smanjiti umor.
Anaerobne vježbe
Anaerobne vježbe su tip vježbi koje povećavaju snagu i mišićnu masu. Mišići koji su trenirani pod anaerobnim uvjetima razvijaju se drugačije što vodi do boljeg performansa u kratkim, visoko intenzivnim aktivnostima koje traju oko 2 minute.
Najuobičajenije anaerobne vježbe su vježbe snage. Vježbe snage su upotreba otpora na mišićne kontrakcije kako bi se povećala snaga, anaerobna izdržljivost i veličina skeletnih mišića.
Postoje različite metode treninga snage od koje su najuobičajenije vježbe s utezima i vježbe s otporom. Kada se ispravno izvode, vježbe snage mogu pružiti značajne funkcionalne koristi i poboljšanje sveukupnog zdravlja i dobrobiti uključujući povećanu koštanu, mišićnu snagu te snagu tetiva i ligamenata, žilavost i izdržljivost, poboljšanu funkciju zglobova i smanjenu mogućnost za ozljede koje su rezultat slabih mišića, poboljšanu srčanu funkciju i podignuti “dobri” HDL – kolesterol.
Također mogu pomoći u održavanju nemasne mišićne mase (važno za pojedince koji pokušavaju izgubiti na težini), smanjiti rizik od osteoporoze te razviti koordinaciju i ravnotežu.
Aerobno vs. Anaerobno
Česte i redovite aerobne vježbe su pokazale da pomažu spriječiti ili liječiti ozbiljna i životno prijeteća kronična stanja kao što su visok krvni tlak, pretilost, srčana bolest, tip 2 dijabetes, nesanica i depresija.
Vježbe snage se čine da imaju kontinuirani učinak trošenja energije koji traje oko 24 sata nakon treninga, iako ne nude iste kardiovaskularne koristi koje nude aerobne vježbe. Obje i aerobne i anaerobne vježbe također povećavaju mehaničku učinkovitost srca tako da povećavaju srčani opseg (aerobne vježbe) ili miokardijalnu debljinu ( vježbe snage).
Različiti tipovi vježbi i njihova učinkovitost
Nemaju svi jednake koristi od istih tipova vježbi.
Postoji značajna varijacija kod pojedinih reakcija na vježbe: gdje većina ljudi vidi umjeren porast u izdržljivosti od aerobnih vježbi, neki pojedinci će dobivati dvostruko više kisika, dok drugi nikada neće dobiti nikakvu korist od vježbi. Također, samo manjina ljudi će pokazati značajan rast mišića nakon prouduženog treninga s utezima, dok veći dio njih iskusi povećanje u snazi. Upravo ovo je razlog zašto bi ljudi trebali eksperimentirati i iskušavati fizičke aktivnosti kako bi zaključili koji tip fizičke aktivnosti im se stvarno sviđa i što njima odgovara.
U svakom slučaju kada se bavite aerobnom ili anaerobnom programom vježbanja morate biti pažljivi i odgovorni. Oboje vam mogu pružiti tip energičnog treninga koji vam je potreban. Tako da slušajte svoje tijelo i trenirajte svoj zdrav razum kao i vaše mišiće.
Pravilna implementacija
Postupnost: počnite lagano i postupno povećavajte intenzitet i trajanje vježbanja kako biste izbjegli ozljede.
Raznolikost: uključite različite vrste vježbi kako biste radili na svim aspektima fizičke kondicije.
Ravnoteža: kombinirajte kardiovaskularne vježbe, vježbe za snagu i fleksibilnost kako biste postigli sveobuhvatne rezultate.
Radikalne promjene u intenzitetu vježbanja i prijelaz iz potpuno sjedilačkog načina života na trčanje od 6 km ili prisiljavanje na tip sporta koji vam se ne odgovara proizvest će samo negativan učinak.
Ako nađete oblik aktivnosti koji odgovara vašem tijelu i izvodite je u pravom tempu, bez ozljeda, znojeći se stimulirate oslobađanje kemikalija u tijelu od kojih se osjećate dobro i zdravo.
Tjelovježba je temeljni stup zdravog načina života s mnogobrojnim fizičkim i mentalnim koristima. Razumijevanje osnovnih komponenata i pravilna implementacija ključni su za postizanje najboljih rezultata. Uz stručno vođenje i motivaciju, svatko može iskoristiti prednosti koje tjelovježba nudi za dugotrajno zdravlje i dobrobit.
Celulit može biti oku nezgodan i vrlo, vrlo težak za rješavanje, ali nije i nemoguće. Pitali ste: kako se mogu riješiti celulita? Nudimo vam par smjernica kako se riješiti celulita po kategorijama.
Celulit, ulegnuti izgled na površini kože koji se često opisuje kao „švapski sir“ ili „kora od naranče“ jest vrlo čest kod žena. Posebno je izražen na područjima bedara i stražnjice. No i muškarci (oko 10% slučajeva) mogu imati celulit koji se može pojaviti bilo gdje na tijelu (trbuh, ruke, listovi).
Celulit su masne potkožne stanice koje otiču na koži. Na pojavu celulita utječe više faktora. To su prvenstveno nekretanje, loša i neredovita prehrana te premali unos tekućine.
Zatim tu su još loša cirkulacija, ženski hormoni, osobito kontracepcija, genetika, trudnoća i klimakterij, itd.
Iako mnogi misle kako se celulit javlja kod pretilosti to nije u potpunosti točno. Vitki ljudi, pojedinci koji su u formi pa čak i oni koji održavaju zdravu težinu (zdrav postotak masnog tkiva) mogu imati celulit.
Žene su sklonije stvaranju celulita (90% ili više) zbog same građe, načina taloženja masti u potkožnom tkivu, a i struktura masnih stanica je ponešto drugačija nego kod muškaraca.
Celulit i njegovi uzroci
Genetika: sklonost celulitu može biti naslijeđena. Struktura kože i način na koji tijelo pohranjuje masnoće igraju ključnu ulogu.
Hormoni: hormonski disbalans, posebno estrogen, može utjecati na pojavu celulita. Hormoni utječu na protok krvi i limfe, što može doprinijeti stvaranju kvržica.
Debljina kože: tanja koža može olakšati vidljivost celulita. Stariji ljudi često imaju tanju kožu, što može izražavati celulit više nego kod mlađih osoba.
Stil života: nedostatak tjelesne aktivnosti, nezdrava prehrana i pušenje mogu pogoršati problem.
Celulit – prevencija i tretiranje
Nekoliko je načina kojima se možete riješiti ove oku vrlo neugodne narančine kože. Riješite se celulita: tjelovježbom, kvalitetnijom prehranom, primjenom kozmetike te medicinskom estetikom.
Uravnotežena prehrana: hranite se raznovrsno i konzumirajte namirnice bogate antioksidansima i vlaknima. Smanjite unos soli i procesirane hrane.
Vježbanje: kombinacija aerobnih vježbi (trčanje, plivanje) i vježbi snage može pomoći u smanjenju tjelesne masnoće i poboljšanju tonusa kože.
Hidratacija: dovoljno vode potiče cirkulaciju i pomaže u detoksikaciji tijela.
Masaža i samomasaža: masaža može poboljšati cirkulaciju i pomoći u razbijanju kvržica. Samomasažom možete poticati limfnu drenažu.
Kozmetički tretmani: neki tretmani poput limfne drenaže, laserske terapije i anticelulitnih krema mogu pružiti privremeno poboljšanje.
Celulit i tjelovježba
Celulit je po svom sastavu mast (salo), stoga gubljenje težine (ako ste prekomjerne težine) može pomoći smanjiti vidljivost celulita. Mnogi ljudi koji gube težinu i primjećuju poboljšani izgled celulita pogotovo ako sagrade više tankih mišića koristeći vježbe snage vide da ni to nije garancija. Upravo zato što je povezano s faktorima koje ne možete kontrolirati (genetika, spol i hormoni).
Najbolji učinak, posebice kod vrlo izraženog celulita jest kombinacija tjelovježbe, zdrave prehrane i određenih kozmetičkih tretmana.
Preporučamo kardio vježbe jer one pomažu u sagorijevanju masti duž čitavog tijela, vrlo povoljno utječu na gubitak sala. Vježbe snage su važne i za gubljenje težine i sveukupno zdravlje.
Izvor: Pexels
Masaža je isto preporučljiva jer se njome poboljšava cirkulacija što je važno kod razgradnje celulita.
Također preporučamo i medicinsku estetiku koja obuhvaća niz neinvazivnih estetskih medicinskih metoda poput laserske lipolize.
Celulit nije neizbježan, iako može biti izazovan za mnoge. Kombinacija pravilne prehrane, redovite tjelesne aktivnosti i konzistentne njege kože može pomoći u prevenciji i smanjenju celulita. Važno je razumjeti da nema brze čarobne formule, već kontinuirani pristup zdravom načinu života koji će se s vremenom isplatiti u vidljivom poboljšanju.
Pilates vježbe su osmišljene s ciljem da poboljšaju vašu izdržljivost, fleksibilnost i koordinaciju vašeg tijela.
Pilates, revolucionarna metoda tjelesne kondicije koja kombinira snagu, fleksibilnost i kontrolu disanja, postaje sve popularniji među svim dobnim skupinama. Ovaj članak je namijenjen početnicima, istražujući osnovne principe pilatesa kako bi vam pružio uvid u ovu holističku formu vježbanja koja pozitivno utječe na tijelo i um.
Pilates je početkom 20. st. osmislio Joseph H. Pilates s ciljem da poboljša izdržljivost, fleksibilnost i koordinaciju ljudskog tijela.
Ovaj sustav vježbi stavlja naglasak na pravilno disanje, ravnotežu, usklađivanje i bolju koordinaciju pokreta. Pilates vježbe se prilagođavaju ovisno o mogućnostima pojedinca i gradiraju od jednostavnijh ka kompleksnijim.
Sveukupno uključuje oko petstotinjak različitih vježbi koje se izvode na posebnim spravama, koje je dizajnirao sam Josep H. Pilates. Tijekom stoljeća pilates tehnike su se usavršavale, a s vremenom su nastala dva glavna pravca: fitness pilates i rehabilitacijski pilates. Oba imaju istu polazišnu osnovu koja se sastoji od: principa, vježbi, opreme. Ono po čemu se razlikuju jest sam konačni cilj, odnosno svrha vježbanja.
Fitness pilates namijenjen je ljudima koji žele poboljšati neki aspekt vlastite tjelesne forme, zdravlje ili primjerice potreba da se ispravi neki dio posture tijela.
Rehabilitacijski pilates prakticira se poslije različitih tjelesnih ozljeda i uglavnom se radi uz superviziju stručnjaka za rehabilitacijsko vježbanje, najčešće fizioterapeuta. Uobičajeno je da se vježbe tada izvode na spravama.
Osnove pilatesa i glavni principi
Pilates jest zapadnjački sustav vježbanja u kojim su vrlo uspješno inkorporirani elementi istočnjačkih tradicija vježbanja. To mu daje jednu kompleksnost i dubinu koju većina zapadnjačkih oblika vježbanja nema. Od istočnjaka je preuzeto: pravilno pozicioniranje tijela, svijest o prostoru, mehanika tijela, disanje u skladu s pokretima tijela, ravnoteža, koordinacija, snaga i fleksibilnost.
Izvor: Pexels
1. Utvrđivanje osnovnih principa pilatesa
Pilates se temelji na šest osnovnih principa: koncentracija, kontrola, centriranje, preciznost, disanje i fluidnost pokreta. Koncentracija se odnosi na usmjeravanje pažnje na izvođenje svake vježbe s potpunom prisutnošću. Kontrola naglašava precizno i kontrolirano izvođenje pokreta, a centriranje se fokusira na stabilizaciju središnjeg dijela tijela (core) kako bi se podržali ostali pokreti. Preciznost, kao četvrti princip, osigurava točnost i pravilno usklađivanje tijela tijekom vježbanja. Disanje i fluidnost pokreta pomažu usklađivanju tijela s ritmom disanja, čime se postiže veća svjesnost o pokretima.
2. Joga vs. pilates
Iako su joga i pilates često povezani, postoje razlike. Pilates se usredotočuje na stabilnost i snagu mišića koristeći specifične vježbe usmjerene na core. S druge strane, joga naglašava fleksibilnost, ravnotežu i duboko disanje.
3. Uloga corea
Centralni princip pilatesa je core, skupina mišića koji podržava kralježnicu i pruža stabilnost tijelu. Snažan core ima pozitivan učinak na držanje tijela i smanjuje rizik od ozljeda.
4. Vježbe za početnike
Za početnike, osnovne vježbe usmjerene na jačanje corea i poboljšanje svijesti o tijelu su ključne. Ležeće vježbe poput “The Hundred”, “Single Leg Stretch” i “Double Leg Stretch” često su prve vježbe koje se uče.
5. Važnost pravilnog disanja
Disanje je integralni dio pilatesa. Učenje disanja koje podržava svaki pokret povećava učinkovitost vježbi i pomaže smanjiti napetost.
6. Postupno napredovanje
Početnici bi trebali započeti s osnovnim vježbama kako bi izgradili snagu i svijest o tijelu prije nego što pređu na složenije vježbe.
Pilates vježbe
Sve vježbe se izvode vrlo lagano i bez naglih pokreta, radi se o tzv. izometričnim vježbama koje iziskuju izdržljivost. Sama metoda sastoji se od različitih pokreta istezanja kojima stvara veliku fleksibilnost i koordinaciju mišićne mase, čime djeluje na sposobnost boljeg snalaženja u prostoru. Kralježnica i zglobovi se vrlo dobro tretiraju, a volumen mišića se ne pojačava već postaje elastičan, gibak i vretenast. Pristup osobi je individualan, a kompetitivnost pri vježbanju je svedena na minimum.
Pilates oprema i sprave za vježbanje
Za vježbanje dostatna vam je klasična podloga koja se koristi u gimnastici, plesu i jogi tu je naravno i nezaobilazna pilates lopta. Međutim, za kompletnije i potpuno vježbanje potrebne su vam sprave za istezanje i naprave kojima vježbate gravitaciju poput: barrels, ladder barrel, reformers, circles, cadillac/trap table, wunda chair, pedipole. Takva oprema nažalost nije uvijek dostupna zato potražite bolje opremljene pilates studije kako bi postigli maksimum vježbanja.
Osnovni principi pilatesa su naglasak na coreu, pravilno disanje i postupno napredovanje koji su ključni za postizanje uspješnih rezultata. Bez obzira jeste li potpuni početnik ili već iskusni vježbač, pilates pruža priliku za razvoj snage, fleksibilnosti i mentalne ravnoteže – sveobuhvatan put prema jačem tijelu i umirenijem umu.
Bolesti kralježnice danas su vrlo visoko na ljestvicama najčešćih bolesti. Uzroci leže prvenstveno u današnjem načinu života koji je pretežno sjedilački.
Vratna kralježnica, koja se sastoji od sedam sitnih kralježaka, ima ključnu ulogu u podržavanju glave i omogućavanju različitih pokreta vrata. No, moderni način života koji uključuje dugotrajno sjedenje za računalima, sklonost mobitelima i tabletima te loša postura mogu dovesti do nelagodnosti, bolova i problema sa vratnom kralježnicom. Srećom, redovito izvođenje vježbi za vratnu kralježnicu može značajno poboljšati njezino zdravlje i funkcioniranje.
Važnost Vježbi za Vratnu Kralježnicu
Vratna kralježnica igra ključnu ulogu u održavanju ravnoteže tijela i glave, te omogućava različite pokrete kao što su okretanje, naginjanje i podizanje glave. Loša postura, sjedilački način života i nedostatak aktivnosti mogu dovesti do mišićnih neravnoteža, krutosti i bolova u vratu, ramenima i leđima. Osim toga, dugotrajno gledanje prema dolje na mobitele i druge uređaje može uzrokovati tzv. “tekstualni vrat” ili “tekstualni vratni sindrom”, što može rezultirati kroničnim bolovima i nelagodnostima.
Donosimo vam par vježbi koje možete vježbati sami kod kuće, ili u uredu za vrijeme pauze.
Vježba 1
Početni položaj: Ova vježba se može izvoditi u sjedećem ili stojećem položaju, ovisno o vašem izboru. Dlan desne ruke položite na vrh glave.
Vježba: Radimo otklon glave i vrata u desnu stranu dok ostatak tijela ostaje čvrst i nepomičan. Zadržimo glavu u tom položaju par sekundi, a potom vrat i glavu vratimo u početni položaj.
Naizmjenično ponoviti vježbu 2 do 3 puta, s desnom rukom u desnu i lijevom rukom u lijevu stranu.
Vježba 2
Početni položaj: Ova vježba se može izvoditi u sjedećem ili stojećem položaju, ovisno o vašem izboru. Stavite ruke na čelo i raširite laktove.
Vježba: Pritišćite čelom o dlanove prema naprijed, ali bez pomicanja glave. Držite tako par sekundi, a potom lagano opustite.
Vježbu ponovite 2 do 3 puta.
Vježba 3
Izvor: Pexels
Početni položaj: Ova vježba se može izvoditi u sjedećem ili stojećem položaju, ovisno o vašem izboru. Ruke stavite na zatiljak, glava je statična, laktovi rašireni.
Vježba: Zatiljkom radite pritisak na vaše dlanove prema nazad bez većih pokreta glave. Zadržite tako par sekundi, a zatim lagano opustite zatiljak.
Vježbu ponovite 2 do 3 puta.
Vježba 4
Izvor: Pexels
Početni položaj: Stanite ravno i uspravno.
Vježba: Glavu postupno okrenete na desno, nastojte što više bradu okrenuti prema desnom ramenu. Potom glavu vratite u ravni položaj i isto to ponovite, ali na lijevu stranu.
Vježbu ponovite 3 do 5 puta.
Vježba 5
Početni položaj: Stanite ravno i uspravno.
Vježba: Svojom bradom dodirnite prsa, potom je postupno vratite u uspravan položaj. Zatim nagnite glavu unatrag prema lopaticama što više možete. Zatim nagnite glavu udesno tako da desnim uhom pokušate dodirnuti desno rame i isto tako lijevim uhom lijevo rame. Naizmjence pomičite glavu naprijed, nazad i lijevo, desno nekih 20 do 30 sekundi.
Vježbu ponovite 3 do 5 puta.
Vježba 6
Početni položaj: Stanite ravno i uspravno.
Vježba: Glavu postupno kružno rotirate u smjeru kazaljke na satu, a potom napravite promijenu smjera.
Vježbu ponovite 3 do 5 puta.
Preporuke i Zaključak
Prije izvođenja bilo kakvih vježbi za vratnu kralježnicu, važno je konzultirati se s liječnikom ili stručnjakom za tjelesnu aktivnost, posebno ako već imate probleme s vratnom kralježnicom ili drugim zdravstvenim stanjima. Vježbe treba izvoditi polako i pažljivo, izbjegavajući prekomjerno istezanje ili naglo pomicanje vrata.
Redovito izvođenje ovih vježbi, zajedno s usvajanjem ispravne posture tijekom svakodnevnih aktivnosti, može značajno poboljšati zdravlje i funkciju vratne kralježnice te smanjiti rizik od bolova i nelagodnosti.
Zapamtite da je prevencija ključna – briga o vratnoj kralježnici sada može značiti bolju kvalitetu života u budućnosti.
