Razbijamo tabu! Tajni krivac za nelagodu o kojem se šuti. Otkrijte kako pobijediti zatvor pomoću jednostavnih trikova i vratite ritam svom životu bez neugodnosti.
Opstipacija, poznata i kao zatvor, je učestala probavna smetnja koja se odlikuje teškoćama ili rijetkim pražnjenjem crijeva. Mnogi ljudi povremeno iskuse ovaj problem, ali za neke to može postati kronično stanje koje značajno utječe na kvalitetu života.
Opstipacija može uzrokovati nelagodu, nadutost i osjećaj punoće u trbuhu.
U ovom članku, opisat ćemo ćemo što uzrokuje opstipaciju, koji su njezini simptomi. Zatim kako je prevenirati i liječeiti, te kada je vrijeme za potražiti liječničku pomoć.
Što je opstipacija?
Opstipacija se definira kao smanjenje učestalosti pražnjenja crijeva, obično manje od tri puta tjedno.
Može se opisati kao poteškoće u pražnjenju crijeva, praćene naprezanjem, osjećajem nepotpunog pražnjenja ili tvrdom stolicom.
Uzrok opstipacije može varirati i ovisiti o raznim čimbenicima, uključujući prehrambene navike, način života, uzimanje određenih lijekova i zdravstvena stanja.
Opstipacija se može podijeliti na akutnu i kroničnu. Akutna opstipacija obično je kratkotrajna i može biti uzrokovana promjenama u prehrani, dehidracijom, putovanjem ili uzimanjem određenih lijekova. S druge strane, kronična opstipacija traje dulje vrijeme i može biti znak ozbiljnijeg problema u probavnom sustavu ili drugih zdravstvenih stanja.
Uzroci opstipacije
Opstipacija može biti uzrokovana različitim čimbenicima, a neki od najčešćih uključuju:
Nedovoljan unos vlakana
Vlakna su važna za zdravlje probavnog sustava i omekšavanje stolice. Nedovoljan unos vlakana može uzrokovati tvrdu stolicu i teškoće pri pražnjenju.
Nedovoljan unos tekućine
Nedostatak tekućine u tijelu može dovesti do dehidracijei sušenja stolice, što otežava pražnjenje crijeva.
Nedostatak tjelesne aktivnosti
Nedostatak tjelesne aktivnostimože usporiti pokretljivost crijeva i uzrokovati opstipaciju.
Ignoriranje potrebe za pražnjenjem crijeva
Ignoriranje potrebe za pražnjenjem crijeva može dovesti do akumulacije stolice u crijevima i otežati pražnjenje.
Određeni lijekovi
Neke vrste lijekova, poput opioidnih analgetika, antidepresiva i antihistaminika, mogu uzrokovati opstipaciju kao nuspojavu.
Hormonalne promjene tijekom trudnoće mogu usporiti pokretljivost crijeva i uzrokovati opstipaciju.
Simptomi opstipacije
Simptomi opstipacije mogu varirati ovisno o težini stanja, ali neki od najčešćih simptoma uključuju:
Rijetko pražnjenje crijeva, manje od tri puta tjedno
Naprezanje tijekom pražnjenja crijeva
Osjećaj nepotpunog pražnjenja
Tvrda, suha ili grudasta stolica
Bol ili nelagoda u trbuhu
Osjećaj nadutosti
Gubitak apetita
Uz dugotrajnu opstipaciju, može se razviti crijevna blokada, što može zahtijevati hitnu medicinsku pomoć.
Simptomi crijevne blokade mogu uključivati intenzivnu bol u trbuhu, povraćanje i nemogućnost pražnjenja crijeva ili plinova.
Prevencija i liječenje opstipacije
Izvor: Pixabay
Srećom, većina slučajeva opstipacije može se liječiti ili spriječiti promjenama u prehrambenim navikama i životnom stilu. Evo nekoliko savjeta kako spriječiti ili liječiti opstipaciju:
Povećajte unos vlakana
Osigurajte da vaša prehrana sadrži dovoljno vlakana iz voća, povrća, cjelovitih žitarica, sjemenki i orašastih plodova. Vlakna omekšavaju stolicu i olakšavaju prolazak kroz crijeva.
Pijte dovoljno tekućine
Osigurajte da pijete dovoljno vode i drugih tekućina kako biste spriječili dehidraciju i održavali stolicu mekom.
Bavite se redovitom tjelesnom aktivnošću
Tjelesna aktivnost potiče pokretljivost crijeva i olakšava pražnjenje crijeva.
Pravilno odgovarajte na potrebu za pražnjenjem
Ignoriranje potrebe za pražnjenjem crijeva može uzrokovati nakupljanje stolice i povećati rizik od opstipacije.
Izbjegavajte određene lijekove
Ako primijetite da vam određeni lijekovi uzrokuju opstipaciju, razgovarajte s liječnikom o mogućim alternativama.
Koristite laksative s oprezom
Laksativi mogu biti korisni za kratkotrajno olakšavanje opstipacije, ali ne bi se trebali koristiti kao redovno rješenje jer mogu dovesti do ovisnosti.
Ako se simptomi opstipacije ne poboljšaju ili ako imate druge zabrinjavajuće simptome, potrebno je potražiti liječničku pomoć.
Liječnik može provesti pregled i preporučiti daljnje testiranje kako bi utvrdio uzrok opstipacije i propisao odgovarajući tretman.
Opstipacija je čest problem s kojim se suočava mnogo ljudi, a može biti uzrokovana različitim čimbenicima. Uz promjene u prehrambenim navikama i životnom stilu, većina slučajeva opstipacije može se spriječiti ili liječiti.
Dovoljan unos vlakana, tekućine i redovita tjelesna aktivnost ključni su za zdravlje probavnog sustava i prevenciju opstipacije.
Ako imate kroničnu opstipaciju ili druge zabrinjavajuće simptome, svakako potražite savjet liječnika kako biste utvrdili uzrok i odgovarajući tretman.
Seboroični dermatitis karakterizira upalna reakcija koja utječe na područja kože obilježena većim brojem žlijezda lojnica. Iako nije ozbiljno medicinsko stanje, njegovi simptomi mogu biti neugodni i smanjiti kvalitetu života pacijenata.
Seboroični dermatitis je kronična i često ponavljajuća upalna kožna bolest koja utječe na područja bogata lojnim žlijezdama.
Ova česta kožna bolest često se javlja na vlasištu, licu, ušima i prsima, a može uzrokovati nelagodu i estetske probleme.
Iako seboroični dermatitis nije opasan po život, može biti frustrirajući i utjecati na kvalitetu života. U ovom članku, istražit ćemo uzroke, simptome i mogućnosti liječenja seboroičnog dermatitisa.
Što je seboroični dermatitis?
Seboroični dermatitis je kronično stanje kože koje obično započinje u adolescenciji ili ranoj odrasloj dobi, a može se ponavljati tijekom života.
To je upalna bolest koja se obično manifestira crvenilom, ljuskama i svrbežom na koži.
Prevalencija seboroičnog dermatitisa varira, ali često se pojavljuje u područjima s velikim udjelom sebuma (lojnih žlijezda) na koži.
Uzroci seboroičnog dermatitisa
Točni uzroci seboroičnog dermatitisa nisu u potpunosti razumljivi, ali kombinacija genetskih, imunoloških i okolišnih čimbenika smatra se odgovornom za njegov razvoj. Neki od ključnih čimbenika koji mogu doprinijeti seboroičnom dermatitisu uključuju:
Povećana proizvodnja sebuma
Sebum je prirodno ulje koje proizvode lojne žlijezde na koži kako bi je održale hidratiziranom. Prekomjerna proizvodnja sebuma može dovesti do nakupljanja masnoće na koži, što može pogodovati razvoju seboroičnog dermatitisa.
Proliferacija gljivica Malassezia
Gljivice roda Malassezia prisutne su na koži svih ljudi, ali kod osoba s seboroičnim dermatitisom, ove gljivice mogu prekomjerno rasti i pridonositi upali.
Imunološki odgovor kože na prisutnost gljivica i prekomjerni sebum može izazvati upalni odgovor koji dovodi do simptoma seboroičnog dermatitisa.
Hormonalne promjene
Hormonalne promjene, posebno tijekom adolescencije i trudnoće, mogu utjecati na proizvodnju sebuma i pogodovati razvoju seboroičnog dermatitisa.
Stres
Stres može pogoršati simptome seboroičnog dermatitisa kod nekih ljudi.
Simptomi seboroičnog dermatitisa
Simptomi seboroičnog dermatitisa mogu varirati ovisno o zahvaćenim područjima i ozbiljnosti stanja. Najčešći simptomi uključuju:
Crvenilo: Koža zahvaćena seboroičnim dermatitisom često je crvena i iritirana.
Ljuskave mrlje: Na zahvaćenim područjima može se pojaviti ljuskasta koža koja podsjeća na perut.
Masna ili suha koža: Seboroični dermatitis može uzrokovati suhu kožu, ali također može uzrokovati prekomjerno masnu kožu na nekim područjima.
Svrbež: Svrbljenje je čest simptom seboroičnog dermatitisa i može biti prilično neugodan.
Bijele ili žute mrlje na vlasištu: Seboroični dermatitis vlasišta često uzrokuje pojavu bijelih ili žutih masnih mrlja na vlasištu, poznatih kao perut.
Osip oko nosa, ušiju i prsa: Ovo su česta područja gdje seboroični dermatitis može utjecati, uzrokujući crvenilo, svrbež i ljuskavu kožu.
Važno je napomenuti da simptomi seboroičnog dermatitisa mogu nalikovati simptomima drugih kožnih stanja, poput psorijaze ili ekcema. Stoga je važno posjetiti dermatologa kako bi se postavila točna dijagnoza i započeo odgovarajući tretman.
Liječenje seboroičnog dermatitisa
Izvor: Pexels
Iako seboroični dermatitis nije potpuno izlječiv, može se kontrolirati i ublažiti redovitim i pravilnim tretmanom. Tretmani seboroičnog dermatitisa obično uključuju:
Šamponi za perut
Posebni šamponi koji sadrže sastojke kao što su salicilna kiselina, selenov disulfid, cink pirition i ketokonazol mogu pomoći u kontroliranju seboroičnog dermatitisa vlasišta.
Topički kortikosteroidi
Kortikosteroidne kreme ili masti mogu se primijeniti na zahvaćena područja kako bi se smanjio upalni odgovor i svrbež.
Antifungalni lijekovi
Lijekovi, poput ketokonazola, mogu pomoći u suzbijanju rasta gljivica roda Malassezia i smanjenju upale.
Protuupalne kreme i masti
Kreme i masti koje sadrže sastojke kao što su pirokton olamin ili cink oksid mogu pomoći u smirivanju upale i svrbeža.
Redovito pranje
Redovito pranje vlasišta i zahvaćenih područja blagim sapunima ili čistom vodom može pomoći u održavanju higijene i smanjenju masnoće.
Izbjegavanje okidača
Osobe sa seboroičnim dermatitisom trebaju izbjegavati izlaganje okidačima koji mogu pogoršati simptome, poput stresa, iritirajućih kemikalija ili vrućine.
Važno je za osobe sa seboroičnim dermatitisom da redovito slijede propisane tretmane i pridržavaju se uputa dermatologa kako bi postigli najbolje rezultate.
Prevencija seboroičnog dermatitisa
Iako seboroični dermatitis nije uvijek moguće potpuno spriječiti, postoje neki koraci koje možete poduzeti kako biste smanjili rizik od njegovog razvoja ili pogoršanja:
Održavanje higijene
Redovito pranje kože, posebno vlasišta, može pomoći u održavanju čiste kože i smanjenju masnoće.
Izbjegavanje iritansa
Izbjegavajte proizvode i tvari koje mogu iritirati kožu, poput agresivnih sapuna ili kemikalija.
Kontrola stresa
Stres može pogoršati simptome seboroičnog dermatitisa, stoga je važno usvojiti tehnike za upravljanje stresom, poput vježbanja, meditacije ili dubokog disanja.
Korištenje prikladnih proizvoda za njegu kože i kose
Odabir proizvoda koji su nježni prema koži i vlasištu može smanjiti rizik od iritacije i upale.
Zaključak
Seboroični dermatitis je kronična upalna kožna bolest koja utječe na područja bogata lojnim žlijezdama, poput vlasišta, lica, ušiju i prsa. To je čest problem koji može uzrokovati crvenilo, ljuskaste mrlje i svrbež na koži.
Premda se ne može potpuno izliječiti, seboroični dermatitis može se kontrolirati i ublažiti odgovarajućim tretmanima.
Primjerice poput šampona za perut, antifungalnih lijekova i kortikosteroidnih krema. Osobe s ovim stanjem trebaju redovito pratiti upute dermatologa i izbjegavati okidače koji mogu pogoršati simptome.
Pravilnom njegom kože i vlasišta te upravljanjem stresom može se smanjiti rizik od razvoja i pogoršanja seboroičnog dermatitisa, čime se poboljšava kvaliteta života i stanje kože.
Osjećate li često umor, slabost ili vrtoglavicu bez jasnog razloga? Mnogi ljudi te simptome pripisuju stresu ili nedostatku sna, no ponekad se iza njih krije nešto mnogo jednostavnije – nedostatak željeza u organizmu.
Sideropenična anemija jedan je od najčešćih poremećaja krvi i nastaje kada tijelo nema dovoljno željeza za proizvodnju hemoglobina, proteina koji prenosi kisik kroz krv. Kada razina željeza padne, stanice i tkiva ne dobivaju dovoljno kisika, što može uzrokovati osjećaj kroničnog umora, slabosti i smanjene koncentracije.
Dobra vijest je da se sideropenična anemija u većini slučajeva može uspješno liječiti kada se na vrijeme prepozna. U nastavku saznajte koji su najčešći uzroci nedostatka željeza, kako prepoznati simptome i koje metode liječenja se najčešće koriste u kliničkoj praksi.
Nedostatak željeza najčešći je uzrok anemije u svijetu i značajan javnozdravstveni problem, osobito kod žena reproduktivne dobi i djece. – World Health Organization (WHO)
Uzroci sideropenične anemije
Glavni uzrok sideropenične anemije je nedostatak željeza u organizmu, ali do tog nedostatka može doći iz različitih razloga.
Nedovoljan unos željeza hranom
Ako prehrana ne sadrži dovoljno hrane bogate željezom, poput crvenog mesa, ribe, mahunarki i lisnatog povrća, može doći do postupnog razvoja nedostatka željeza.
Gubitak krvi
Kronični gubitak krvi jedan je od najčešćih uzroka sideropenične anemije. Kod žena reproduktivne dobi to je često povezano s obilnim menstruacijama.
Gubitak krvi može biti i posljedica gastrointestinalnih problema poput:
čira na želucu
polipa u crijevima
hemoroida
tumora probavnog sustava
Smanjena apsorpcija željeza
Određene bolesti probavnog sustava mogu smanjiti apsorpciju željeza iz hrane, uključujući:
celijakiju
upalne bolesti crijeva
operacije želuca ili crijeva
Povećane potrebe za željezom
U nekim životnim razdobljima tijelo ima povećane potrebe za željezom, primjerice tijekom:
trudnoće
dojenja
razdoblja rasta u djece i adolescenata
Simptomi sideropenične anemije
Simptomi sideropenične anemije obično se razvijaju postupno i mogu varirati u težini.
Tipični simptomi uključuju:
Umor i iscrpljenost: Smanjeni kapacitet crvenih krvnih stanica za prijenos kisika dovodi do osjećaja umora i iscrpljenosti, čak i uz malo napora.
Bljedilo kože: Smanjeni broj crvenih krvnih stanica može rezultirati bljeđom kožom, posebno na licu i šakama.
Vrtoglavica i kratkoća daha: Nedostatak kisika u tkivima može izazvati vrtoglavicu i kratkoću daha, čak i pri manjim aktivnostima.
Krhki nokti i gubitak kose: Nedostatak željeza može utjecati na zdravlje noktiju, čineći ih krhkima i sklono lomljenju. Također, gubitak kose može biti prisutan kod nekih ljudi.
Nemirne noge: U nekim slučajevima, sideropenična anemija može uzrokovati nemirne noge, što je osjećaj neugodnih senzacija u nogama koji se često javlja u miru i može ometati spavanje.
Povećano lupanje srca: Srce može brže i snažnije lupati kako bi kompenziralo smanjeni kapacitet krvi za prijenos kisika.
Pregled objavljen u časopisu The Lancet Haematology navodi da je sideropenična anemija najčešći oblik anemije globalno i može značajno utjecati na kvalitetu života i radnu sposobnost. – The Lancet Haematology
Kako se liječi sideropenična anemija?
Liječenje sideropenične anemije ovisi o uzroku i težini stanja. Najčešći oblik liječenja uključuje nadomjesnu terapiju željezom. To se može postići oralnim suplementima željeza koji se uzimaju pod nadzorom liječnika. Prehrambeni izvori bogati željezom također mogu pomoći u povećanju unosa ovog nutrijenta. Vitamin C može poboljšati apsorpciju željeza iz hrane.
U slučajevima kada je uzrok anemije gubitak krvi zbog gastrointestinalnih problema, potrebno je liječiti osnovno stanje kako bi se spriječio daljnji gubitak krvi.
U težim slučajevima anemije ili kada oralna nadomjesna terapija nije dovoljna, može se primijeniti intravenska terapija željezom.
Važno je naglasiti da dijagnoza i liječenje sideropenične anemije treba biti pod nadzorom liječnika. Samodijagnosticiranje i samo-liječenje mogu dovesti do komplikacija i pogoršanja stanja.
Prevencija sideropenične anemije
Prevencija sideropenične anemije temelji se na održavanju uravnotežene prehrane bogate željezom i redovitom praćenju zdravstvenog stanja.
Posebnu pozornost trebaju obratiti:
trudnice
djeca i adolescenti
žene s obilnim menstruacijama
osobe s kroničnim bolestima probavnog sustava
Redovite laboratorijske kontrole mogu pomoći u ranom otkrivanju nedostatka željeza.
Prehrana kod sideropenične anemije
Izvor: Pexels
Prehrana kod sideropenične anemije ima važnu ulogu u nadoknadi željeza i poboljšanju razine hemoglobina u krvi. Osobe koje imaju sideropeničnu anemiju trebaju povećati unos hrane bogate željezom te obratiti pažnju na kombinaciju namirnica koje poboljšavaju apsorpciju ovog minerala.
Namirnice bogate željezom koje se preporučuju kod sideropenične anemije
Namirnice bogate željezom koje se preporučuju kod sideropenične anemije su:
Kombiniranje ovih namirnica s hranom bogatom željezom može pomoći boljoj apsorpciji željeza u organizmu. Ipak, prehrambene mjere kod sideropenične anemije često se kombiniraju s terapijom željezom prema preporuci liječnika, osobito kod izraženijeg nedostatka željeza.
Najčešća pitanja o sideropeničnoj anemiji
Koji su prvi znakovi sideropenične anemije?
Prvi znakovi često uključuju umor, slabost, bljedilo kože i smanjenu koncentraciju. Simptomi se obično razvijaju postupno.
Koja hrana sadrži najviše željeza?
Hrana bogata željezom uključuje crveno meso, jetru, mahunarke, špinat, orašaste plodove i cjelovite žitarice.
Koliko dugo traje liječenje sideropenične anemije?
Liječenje obično traje nekoliko mjeseci, ovisno o težini nedostatka željeza i uzroku anemije.
Može li se sideropenična anemija spriječiti?
U mnogim slučajevima anemija se može spriječiti uravnoteženom prehranom i redovitim liječničkim kontrolama.
Osjećate dugotrajan umor ili sumnjate na nedostatak željeza?
Sideropenična anemija često se razvija postupno, a simptomi poput umora, slabosti, bljedila kože ili smanjene koncentracije mogu se dugo pripisivati stresu ili iscrpljenosti. Zato se anemija često otkrije tek nakon laboratorijskih pretraga.
U ordinaciji dr. Diane Petričević moguće je provesti:
laboratorijske pretrage krvne slike i statusa željeza (željezo, feritin)
Sideropenična anemija jedan je od najčešćih poremećaja krvi i najčešće je posljedica nedostatka željeza u organizmu. Iako se simptomi često razvijaju postupno i mogu biti nespecifični, pravovremeno prepoznavanje i dijagnostika ključni su za sprječavanje daljnjih komplikacija.
U svojoj kliničkoj praksi često susrećem pacijente kod kojih se anemija otkrije tek nakon pojave izraženog umora, slabosti ili drugih nespecifičnih simptoma. Upravo zato je važno na vrijeme napraviti laboratorijsku obradu, utvrditi uzrok nedostatka željeza i odrediti odgovarajuću terapiju.
Pravilna prehrana, nadoknada željeza i redovite liječničke kontrole ključni su koraci u liječenju i prevenciji sideropenične anemije te očuvanju zdravlja krvi.
Hipertenzija je prilično česta pojava. Razvija se tijekom nekoliko godina i obično je bez jačih simptoma. No, čak i tad, visoki krvni tlak može uzrokovati veliku štetu.
Visoki krvni tlak ili hipertenzija javlja se kada se vaš krvni tlak poveća na nezdravu razinu. Vaše mjerenje krvnog tlaka uzima u obzir koliko krvi prolazi kroz vaše krvne žile i količinu otpora na koju krv nailazi dok srce pumpa. Uske arterije povećavaju otpor. Što su vam arterije uže, bit će viši krvni tlak. Dugoročno, povećani tlak može uzrokovati zdravstvene probleme, uključujući bolesti srca. Rano otkrivanje je važno. Redovita očitanja krvnog tlaka mogu pomoći vama i vašem liječniku da primijetite bilo kakve promjene. Ako je vaš krvni tlak povišen, liječnik će vas možda morati provjeriti tijekom nekoliko tjedana kako bi provjerio ostaje li broj povišen ili se vraća na normalnu razinu.
Liječenje hipertenzije uključuje i lijekove na recept i promjene zdravog načina života. Ako se stanje ne liječi, moglo bi dovesti do zdravstvenih problema, uključujući srčani i moždani udar.
Hipertenzija i njezini uzroci
Postoje dvije vrste hipertenzije. Svaka vrsta ima drugačiji uzrok.
Primarna hipertenzija
Primarna hipertenzija naziva se i esencijalna hipertenzija. Ova vrsta hipertenzije razvija se s vremenom bez identificiranog uzroka. Većina ljudi ima ovu vrstu visokog krvnog tlaka. Znanstvenicima još uvijek nije jasno koji mehanizmi uzrokuju polagani porast krvnog tlaka. Kombinacija faktora može odigrati ulogu. Ti čimbenici uključuju:
Geni: Neki su ljudi genetski predisponirani za hipertenziju. To može biti posljedica mutacija gena ili genetskih abnormalnosti naslijeđenih od vaših roditelja.
Fizičke promjene: Ako se nešto u vašem tijelu promijeni, možda ćete početi doživljavati probleme u cijelom tijelu. Jedan od tih problema može biti visoki krvni tlak. Na primjer, smatra se da promjene u bubrežnoj funkciji zbog starenja mogu poremetiti prirodnu ravnotežu soli i tekućine u tijelu. Ova promjena može uzrokovati povećanje krvnog tlaka vašeg tijela.
Okoliš: S vremenom, nezdrav način života, poput nedostatka tjelesne aktivnosti i loše prehrane, može utjecati na vaše tijelo. Odabir načina života može dovesti do problema s težinom. Prekomjerna težina ili pretilost mogu povećati rizik od hipertenzije.
Sekundarna hipertenzija
Sekundarna hipertenzija često se javlja brzo i može postati teža od primarne hipertenzije. Nekoliko stanja koja mogu uzrokovati sekundarnu hipertenziju su:
bolest bubrega
opstruktivna apneja za vrijeme spavanja
urođene srčane greške
problemi sa štitnjačom
nuspojave lijekova
upotreba ilegalnih droga
zlouporaba alkohola ili kronična upotreba
problemi s nadbubrežnom žlijezdom
određeni endokrini tumori
Koji su simptomi hipertenzije?
Hipertenzija je općenito tiho stanje. Mnogi ljudi neće osjetiti nikakve simptome. Mogu proći godine ili čak desetljeća dok stanje ne dosegne razinu dovoljno ozbiljnu da simptomi postanu očiti. Čak i tada se ti simptomi mogu pripisati drugim problemima.
Simptomi teške hipertenzije mogu uključivati:
glavobolje
otežano disanje
krvarenja iz nosa
vrtoglavica
bol u prsima
vizualne promjene
krv u urinu
Ovi simptomi zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć. Ne javljaju se kod svih osoba s hipertenzijom, ali čekanje da se pojave simptomi ovog stanja moglo bi biti kobno. Najbolji način da saznate imate li hipertenziju je redovito mjerenje krvnog tlaka. Većina liječničkih ordinacija mjeri krvni tlak pri svakom terminu. Ako imate samo godišnji tjelesni pregled, razgovarajte sa svojim liječnikom o rizicima od hipertenzije i drugim mjerenjima koja će vam možda trebati za praćenje krvnog tlaka.
Na primjer, ako u obitelji imate srčanu bolest ili imate čimbenike rizika za razvoj stanja, liječnik vam može preporučiti da dva puta godišnje provjeravate krvni tlak. To pomaže vama i vašem liječniku da ostanete na vrhu svih mogućih problema prije nego što postanu problematični.
Dijagnosticiranje visokog krvnog tlaka
Dijagnosticiranje hipertenzije jednostavno je kao i očitanje krvnog tlaka. Većina liječničkih ordinacija provjerava krvni tlak u sklopu rutinskog pregleda. Ako na sljedećem sastanku ne dobijete očitanje krvnog tlaka, zatražite ga. Ako je vaš krvni tlak povišen, vaš će liječnik možda zatražiti dodatna očitanja tijekom nekoliko dana ili tjedana. Dijagnoza hipertenzije rijetko se postavlja nakon samo jednog čitanja. Vaš liječnik mora vidjeti dokaze o postojanom problemu. To je zato što vaše okruženje može pridonijeti povišenom krvnom tlaku, poput stresa koji možete osjetiti dok ste u liječničkoj ordinaciji. Također, razine krvnog tlaka mijenjaju se tijekom dana.
Ako vaš krvni tlak ostane visok, vaš će liječnik vjerojatno provesti dodatne pretrage kako bi isključio temeljna stanja. Ti testovi mogu uključivati:
test urina
probir kolesterola i druge krvne pretrage
test električne aktivnosti vašeg srca elektrokardiogramom (EKG)
ultrazvuk srca ili bubrega
Ovi testovi mogu pomoći vašem liječniku da identificira sve sekundarne probleme koji uzrokuju vaš povišeni krvni tlak. Također mogu pogledati učinke visokog krvnog tlaka na vaše organe. Svi oblici testiranja dostupni su u sklopu usluga Ordinacije dr. Diana Petričević.
Rano liječenje može smanjiti rizik od trajnog oštećenja.
Kako razumjeti očitanja visokog krvnog tlaka
Dva broja stvaraju očitavanje krvnog tlaka:
Sistolički tlak: Ovo je prvi ili najveći broj. Pokazuje pritisak u vašim arterijama kada vaše srce kuca i ispumpa krv. Dijastolni tlak: Ovo je drugi ili donji broj. To je očitanje pritiska u vašim arterijama između otkucaja vašeg srca.
Pet kategorija definira očitanja krvnog tlaka za odrasle:
Zdravo: zdravo očitanje krvnog tlaka manje je od 120/80 milimetara žive (mm Hg).
Povišen: Sistolni broj je između 120 i 129 mm Hg, a dijastolički je manji od 80 mm Hg. Liječnici povišeni krvni tlak obično ne liječe lijekovima. Umjesto toga, vaš liječnik može potaknuti promjene načina života kako bi vam pomogao smanjiti broj.
1. stupanj hipertenzije: sistolički broj je između 130 i 139 mm Hg, ili je dijastolički broj između 80 i 89 mm Hg.
2. stupanj hipertenzije: sistolički broj je 140 mm Hg ili veći, ili je dijastolički broj 90 mm Hg ili veći.
Hipertenzivna kriza: sistolički broj je veći od 180 mm Hg, ili je dijastolički broj veći od 120 mm Hg. Krvni tlak u ovom rasponu zahtijeva hitnu medicinsku pomoć.
Ako se pojave simptomi poput boli u prsima, glavobolje, nedostatka daha ili vizualnih promjena pri visokom krvnom tlaku, potrebna je medicinska pomoć u hitnoj pomoći.
Liječenje visokog krvnog tlaka
Brojni čimbenici pomažu vašem liječniku da odredi najbolju opciju liječenja za vas. Ti čimbenici uključuju koju vrstu hipertenzije imate i koji su uzroci identificirani. Mogućnosti liječenja primarne hipertenzije
Ako vam liječnik dijagnosticira primarnu hipertenziju, promjene načina života mogu pomoći u snižavanju visokog krvnog tlaka. Ako samo promjene načina života nisu dovoljne ili prestanu biti učinkovite, liječnik vam može propisati lijekove.
Mogućnosti liječenja sekundarne hipertenzije
Ako vaš liječnik otkrije temeljni problem koji uzrokuje vašu hipertenziju, liječenje će se usredotočiti na to drugo stanje. Na primjer, ako lijek koji ste počeli uzimati izaziva povišeni krvni tlak, vaš će liječnik isprobati druge lijekove koji nemaju ovu nuspojavu.
Ponekad je hipertenzija trajna unatoč liječenju temeljnog uzroka. U tom slučaju vaš liječnik može raditi s vama na razvoju promjena načina života i prepisivanju lijekova koji će vam pomoći smanjiti krvni tlak.
Planovi liječenja hipertenzije često se razvijaju. Ono što je isprva djelovalo može vremenom postati manje korisno. Vaš će liječnik nastaviti raditi s vama na poboljšanju liječenja.
Kućni lijekovi za visoki krvni tlak
Promjene zdravog načina života mogu vam pomoći u kontroli čimbenika koji uzrokuju hipertenziju. Evo nekih od najčešćih kućnih lijekova.
Razvijanje zdrave prehrane
Zdrava prehrana za srce od vitalnog je značaja za smanjenje visokog krvnog tlaka. Također je važno za upravljanje hipertenzijom koja je pod kontrolom i smanjenje rizika od komplikacija. Ove komplikacije uključuju bolesti srca, moždani udar i srčani udar.
Dijeta zdrava za srce naglašava namirnice koje uključuju:
voće
povrće
cjelovite žitarice
nemasni proteini poput ribe
Povećanje tjelesne aktivnosti
Postizanje zdrave tjelesne težine treba uključivati veću tjelesnu aktivnost. Osim što će vam pomoći u skidanju kilograma, vježbe mogu pomoći u smanjenju stresa, prirodnom snižavanju krvnog tlaka i jačanju vašeg kardiovaskularnog sustava.
Pokušajte dobiti 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti svaki tjedan. To je otprilike 30 minuta pet puta tjedno.
Postizanje zdrave težine
Ako imate prekomjernu težinu ili pretilost, gubitak tjelesne težine zdravom ishranom i povećanom tjelesnom aktivnošću može pomoći u snižavanju krvnog tlaka.
Upravljanje stresom
Vježba je izvrstan način za rješavanje stresa. Druge aktivnosti također mogu biti korisne.
To uključuje:
meditacija
duboko disanje
masaža
opuštanje mišića
joga ili tai chi
Sve su to provjerene tehnike za smanjenje stresa. Pravilno spavanje također može pomoći u smanjenju razine stresa.
Usvajanje zdravijeg načina života
Ako ste pušač, pokušajte prestati. Kemikalije u duhanskom dimu oštećuju tjelesna tkiva i učvršćuju stijenke krvnih žila. Ako redovito konzumirate previše alkohola ili ste ovisni o alkoholu, potražite pomoć kako biste smanjili količinu koju pijete ili potpuno prestali. Alkohol može povisiti krvni tlak.
Prema dosadašnjim analizama slučajeva, infekcija koronavirusom u oko 80% slučajeva uzrokuje blagu bolest (bez pneumonije ili blagu upalu pluća) i većina oboljelih se oporavlja, 14% ima težu bolest, a 6% ima teški oblik bolesti.
Koronavirus koji se pojavio krajem 2019. godine u Kini, nazvan je SARS—CoV-2. Radi se o novom soju koronavirusa koji prije nije bio otkriven kod ljudi. Bolest uzrokovana tim virusom naziva se COVID-2019. Koronavirusi inače cirkuliraju među životinjama, ali neki od njih mogu prijeći na ljude. Nakon što prijeđu sa životinje na čovjeka mogu se prenositi među ljudima. Velik broj životinja su nositelji koronavirusa. Nije dokazano da kućni ljubimci (npr. psi i mačke) imaju veći rizik zaraze nego ljudi. Kao mjera opće predostrožnosti, u kontaktu sa životinjama pridržavajte se osnovnih načela higijene.
Novi koronavirus genetski je usko povezan s virusom SARS iz 2003. i ta dva virusa imaju slične karakteristike, ali podaci o ovom virusu još uvijek nepotpuni. Važno je istaknuti iako se nCoV i virusi gripe prenose s osobe na osobu i mogu imati slične simptome, ali ta dva virusa su vrlo različita te se stoga i ponašaju drugačije.
Kako se prenosi koronavirus?
Iako virus potječe od životinja, on se sada širi s osobe na osobu. Trenutno se procjenjuje da vrijeme inkubacije koronavirusa, dakle od izlaganja virusu i pojave simptoma, traje između 2 i 12 dana. Iako su ljudi najzarazniji kada imaju simptome nalik gripi, postoje naznake da su neki ljudi prijenosnici, bez da imaju simptome ili prije nego se oni pojave. Potvrdi li se ovaj podatak, to će otežati rano otkrivanje zaraze koronavirusom. Sustavna provedba mjera za prevenciju i kontrolu pokazala se učinkovitom u kontroli SARSCoV i MERS-CoV virusa. Stoga su i uvedene mjere dodatne mjere predostrožnosti i samoizolacije.
Najčešći simptomi:
povišena tjelesne temperatura
kašalj
kratki dah
bolovi u mišićima
umor
U težim slučajevima javlja se teška upala pluća, sindrom akutnog otežanog disanja, sepsa i septički šok koji mogu uzrokovati smrt pacijenta. Osobe koje boluju od kroničnih bolesti podložnije su težim oboljenjima. U posebno rizičnu skupinu spadaju starije osobe i osobe s kroničnim bolestima (poput povišenog tlaka, srčanih bolesti, dijabetesa, bolesti jetre i bolesti dišnih puteva) imaju veći rizik razvoja težih simptoma zaraznih bolesti.
Liječenje i prevencija
Ne postoji posebno liječenje za ovu bolest. Pristup liječenju pacijenata s infekcijama vezanim za koronaviruse je liječenje kliničkih simptoma (npr. povišene temperature). Potporno liječenje može biti vrlo učinkovito kod zaraženih osoba. Virus gripe i koronavirusa su vrlo različiti i cjepivo protiv sezonske gripe ne štiti od bolesti uzrokovane virusom SARS—CoV-2.
Trenutno ne postoji cjepivo protiv koronavirusa. Zato je važno spriječiti infekciju ili njeno daljnje širenje. Pranje i dezinfekcija ruku ključni su za sprječavanje infekcije. Ruke treba prati često i temeljito sapunom i vodom najmanje 20 sekundi. Kada sapun i voda nisu dostupni možete koristiti dezinficijens koji sadrži najmanje 60% alkohola. Virus ulazi u tijelo kroz oči, nos i usta. Stoga ih nemojte dirati neopranim rukama. Ne preporučuje se nositi kirurške maske za zaštitu, kirurške maske se prvenstveno koriste
za sprječavanje širenja infekcije s bolesnih ljudi na druge.
Opće mjere zaštite:
• redovito perite ruke sapunom i vodom ili koristite dezinficijens na bazi alkohola
• kada kašljete i kišete prekrijte usta i nos papirnatom maramicom i poslije ju
odbacite u koš za otpad te operite ruke
• izbjegavajte bliski kontakt (održavajte udaljenost od najmanje 1 metar, a po
mogućnosti dva metra) s osobama koji imaju simptome infekcije dišnih putova,
odnosno koji imaju najmanje jedan od sljedećih simptoma: povišena tjelesna emperatura, kašalj, grlobolja i kratak dah.
Što ako ste bili u kontaktu s oboljelom osobom?
Osoba koja je tijekom zadnjih 14 dana bila u bliskom kontaktu s oboljelim od koronavirusa treba se javiti epidemiologu ili liječniku i bit će stavljena pod aktivni zdravstveni nadzor u samoizolaciji. Ako osoba pod zdravstvenim nadzorom razvije znakove respiratorne bolesti, epidemiolog koji provodi nadzor postupit će u skladu sa sumnjom na koronavirus (dogovara se prijevoz u bolnicu radi dijagnostike i liječenja), a kontakti se stavljaju pod zdravstveni nadzor. Ako osoba po završetku zdravstvenog nadzora ne razvije simptome respiratorne bolesti, epidemiolog šalje obavijest o završetku zdravstvenog nadzora nadležnim ustanovama.
Menopauza je prirodan proces u životu svake žene, ali mnoge nisu sigurne što mogu očekivati. U ovom članku objašnjavamo sve što trebate znati o menopauzi. Kako hormonalne promjene utječu na tijelo, koje su najčešći simptomi. Kako prilagoditi prehranu i stil života kako biste sačuvali zdravlje i energiju tijekom ovog razdoblja.
Menopauza predstavlja kraj fizioloških menstrualnih krvarenja, odnosno kraj reproduktivne faze žene. Prosječna žena u ovom razdoblju provede gotovo jednu trećinu svog života, a dob u kojoj obično nastupa menopauza je oko 50. godine života i stoljećima je relativno stabilna.
Menopauza je uglavnom genetski predodređena i neovisna je o broju trudnoća i porođaja, dojenju, korištenju hormonske kontracepcije ili socioekonomskom statusu.
Dijagnoza menopauze postavlja se tek nakon 12 mjeseci izostanka menstruacije (amenoreja). Postoje odstupanja od prosjeka, koja uključuju preranu, ranu i kasnu menopauzu, a ta varijabilnost može imati značajan utjecaj na zdravlje, uključujući rizik od osteoporoze, kardiovaskularnih bolesti i metaboličkih promjena. Maturitas
Direktno je povezana s pušenjem – studije pokazuju da kod žena koje puše menopauza u prosjeku nastupa dvije godine ranije nego kod nepušačica. Human Reproduction
Ovaj članak pomaže ženama da razumiju što menopauza znači za njihovo tijelo, kako prepoznati normalne i ranije promjene te kako prilagoditi stil života i prehranu za očuvanje zdravlja i vitalnosti tijekom ovog prirodnog životnog razdoblja.
Faze menopauze
Menopauza se ne događa preko noći, već prolazi kroz nekoliko faza:
Perimenopauza: Ovo je prijelazno razdoblje prije menopauze kada se počinju primjećivati promjene u menstrualnom ciklusu i simptomi poput valunga i noćnih znojenja postaju učestaliji. Može trajati nekoliko godina.
Menopauza: Točka kada žena nema menstruaciju najmanje 12 mjeseci.
Postmenopauza: Razdoblje koje slijedi nakon menopauze, tijekom kojeg se simptomi perimenopauze često smanjuju, ali žena je i dalje izložena rizicima povezanima s nedostatkom estrogena.
Prijevremena menopauza (menopausis praecox) nastupa prije 40. godine života. Ako menopauza nastupi nakon 55. godine, ona se naziva kasna menopauza (menopausis tarda).
Rana menopauza predstavlja menopauzu koja nastupa između 40. i 45. godine života. Perimenopauza je višegodišnje razdoblje oko menopauze, obilježeno poremećajima ciklusa, neurednim i neredovitim krvarenjima, kao i vazomotornim tegobama.
Počinje 4-5 godina prije menopauze te obuhvaća prvih 5 godina postmenopauze. Postmenopauza je razdoblje koje nastupa nakon posljednje menstruacije u životu žene, odnosno menopauze. Dijeli se ranu (prije 70. godine) i kasnu (nakon 70. godine) postmenopauzu. Kasna menopauza naziva se još i senij.
Klimakterij označava razdoblje koje počinje postepenim gašenjem reprodukcijske funkcije, a uključuje perimenopauzu i prvih deset godina postmenopauze.
Glavni simptomi menopauze
Menopauza može dovesti do niza fizičkih i emocionalnih simptoma, uključujući:
Valunzi i noćno znojenje: Nagli osjećaji vrućine često praćeni znojenjem.
Promjene u menstrualnom ciklusu: Nesređena ili izostala menstruacija.
Suhoća vagine: Može uzrokovati nelagodu tijekom seksualnih odnosa.
Promjene u tjelesnom sastavu: Povećanje tjelesne mase, posebno u trbušnom području.
Problemi s raspoloženjem: Depresija, anksioznost i promjene raspoloženja.
Problemi sa spavanjem: Poteškoće sa zaspanjem i buđenje tijekom noći.
Smanjenje gustoće kostiju: Povećan rizik od osteoporoze.
Promjene u razini hormona se prvenstveno reflektiraju na menstruacijskom ciklusu. Nekih 3 do 5 godina prije menopauze gotovo 70% žena ima poremećaje u ciklusu koje se očituju kao izrazito česti ili rijetki ciklusi uz jako obilna krvarenja, kao i izostanci ovulacije.
Neuredna krvarenja iz maternice u perimenopauzi najčešće su disfunkcijska krvarenja, odnosno ona uzrokovana izostankom ovulacije.
Rijetko se iza takvih krvarenja krije nekakav organski uzrok, najčešće poremećaji u funkciji štitnjače ili zloćudne bolesti genitalnog trakta ili miomi.
Kliničke simptome menopauze najlakše je podijeliti prema vremenu nastanka na rane, srednjoročne i kasne.
Kratkoročne i rane posljedice nastaju kao rezultat naglog pada u razini estrogena. To sve dovodi do smanjene kvalitete života, ali te promjene su prolazne i povlače se u vremenskom periodu od 3 do 5 godina. Kako bi otklonili sve nedumice, a i potencijalno otklonili druge moguće uzroke neregularnog menstruacijskog ciklusa poput spomenutih disfunkcija štitnjače ili kakve druge zloćudne bolesti preporučamo vam svakako da obavite testiranje za menopauzu.
Od drugih simptoma tu je umor i iscrpljenost, koji pronalazimo u gotovo 90% žena. Psihičke tegobe, najčešće u vidu depresije, nalazimo u oko 50-60% slučajeva, a poremećaje spavanja i loš san u oko 75% slučajeva. Osim umora i već spomenutih poremećaja, vazomotorne tegobe (valunzi) su praktički postale sinonim za ranu menopauzu. Pojavljuju se u 20 do 30% premenopauzalnih žena te čak u 85% slučajeva u ranoj postmenopauzi.
Zbog promjena aktivacije termoregulacijskog centra u hipotalalmusu dolazi do napadaja vrućine kao posljedice perifernog širenja krvnih žila.
Val vrućine završava znojenjem i s vremenom padom temperature. Napadaji su najčešći noću, za vrijeme sna i u toplijim krajevima. Ove tegobe se s vremenom smanjuju kad se organizam privikne, pri tom prvenstveno mislimo na hipotalamus, na smanjenu koncentraciju estrogena.
Posljedice nedostatka estrogena
Posljedice nedostatka estrogena nakon 5 do 10 godina menopauze, uglavnom se očituju kao urogenitalna atrofija, promjene kože i kose, smanjenje libida te pada kognitivnih funkcija. Simptome urogenitalne atrofije ima u prosjeku jedna trećina žena u dobi od 50 godina, dok kod žena u dobi od 60 godina se javlja čak u 80 do 90% slučajeva.
Zbog izrazitog stanjenja sluznice javljaju se tegobe u vidu suhoće, svrbeža i žarenja rodnice.
Česti su vaginalni iscjetci kao posljedica infekcija različitim uzročnicima. Spolni odnosi zbog svega navedenog postaju bolni. Što se tiče urinarnih tegoba, one su najčešće predstavljene u vidu učestalog mokrenja praćenog bolom kao posljedicom čestih infekcija.
Nedostatkom estrogena smanjuje se i debljina, vlažnost te elastičnost kože. Javlja se perutanje, sklonost ozljedama i stvaranju bora. Debljina kože smanjuje se za 7% godišnje, tako da se smatra kako je žena od 70 godina izgubila polovicu kvalitetnih osobina kože. Kosa postaje tanka, suha i lomljiva, te se prorjeđuje kod većine žena. Nadalje, gubi se genitalna dlakavost, a nokti postaju tanki i lomljivi. Nedostatak estrogena i androgena reflektira se negativno i na kognitivne funkcije mozga, što se očituje u slabljenju pamćenja i koncentracije.
Zdravstveni utjecaji
Menopauza također može utjecati na žensko zdravlje na razne načine:
Rizik od osteoporoze: Smanjenje gustoće kostiju povećava rizik od fraktura.
Kardiovaskularni rizici: Nedostatak estrogena može povećati rizik od srčanih bolesti.
Smanjenje libida: Promjene u hormonima mogu utjecati na seksualnu želju i užitak.
Problemi s mokrenjem: Suha vagine i smanjenje mišićne mase zdjelice mogu utjecati na funkciju mokraćnog sustava.
Upravljanje menopauzom
Upravljanje menopauzom uključuje različite strategije:
Hormonska terapija: Neki žene koriste hormonsku terapiju kako bi ublažile simptome menopauze, ali to ima i potencijalne rizike i nuspojave, pa je važno konzultirati se s liječnikom.
Zdrava prehrana: Uravnotežena prehrana bogata kalcijem i vitaminom D može pomoći u održavanju zdravlja kostiju.
Redovita tjelovježba: Tjelesna aktivnost pomaže u održavanju zdravog tjelesnog sastava i smanjenju rizika od srčanih bolesti.
Stres upravljanje: Tehnike opuštanja poput joge i meditacije mogu pomoći u upravljanju stresom i emocionalnim simptomima menopauze.
Posjetite liječnika: Redoviti pregledi i razgovor s liječnikom mogu pomoći u praćenju zdravlja tijekom menopauze i pravilnom upravljanju simptomima.
Prehrana tijekom menopauze
Svaki životni period nosi svoje pa tako shodno tome i prehrana treba biti prilagođena određenoj dobnoj skupini.
Prehrana zrele životne dobi je usmjerena na korištenje namirnica, osobito biljaka koje sa svojom aktivnim tvarima-fitonutritijentima optimiziraju funkciju probavnog sustava, detoksicirajući sustav jetre i drugih organa u tijelu uključujući imunološki sustav.
S nutricionističkim programom zasnovanom na paradigmi koja promovira obranu, odrasli štite svoje zdravlje i preveniraju nastanak bolesti. Također im pomaže da pravilnim unosom nutrijenata ublaže sam proces starenja i promjene u biokemiji organizma nastale prirodnim procesom starenja.
Prehranu je potrebno temeljiti na mediteranskoj dijeti. Mediteranska prehrana temelji se na obilju integralnih žitarica, sezonskom voću i povrću, uljima biljnog podrijetla (prvenstveno maslinovom ulju), ribe te umjerenim količinama crnog vina.
Integralne žitarice, voće i povrće se, osim što pružaju čitav spektar vitamina, minerala i fitokemikalija i zbog toga dokazano pružaju zaštitu od mnogih degenerativnih bolesti, nameću i kao odličan izvor prehrambenih vlakana. Prehrana bogata prehrambenim vlaknima se inače preporuča svim osobama koje paze na tjelesnu masu i nastoje uspješno regulirati svoju težinu.
Kratki zaključak
Menopauza je prirodni dio životnog ciklusa svake žene. Iako može biti izazovna, uz pravilnu njegu i podršku, većina žena uspješno upravlja ovim životnim prijelazom. Važno je konzultirati se s liječnikom kako biste razgovarali o svojim specifičnim potrebama i prilagodili strategije upravljanja menopauzom vašem individualnom zdravstvenom stanju. Kroz promicanje zdravog načina života i samopomoć, žene mogu i dalje uživati u punom životu unatoč menopauzi.
