Vaše arterije možda kriju opasnu tajnu – jeste li sigurni da se hranite ispravno? Dok mnogi misle da jedu zdravo, zapravo nesvjesno hrane plak koji ugrožava njihovo srce.
Ateroskleroza, poznata i kao “otvrdnuće arterija”, ozbiljno je stanje koje nastaje nakupljanjem plaka u arterijama, čime se sužavaju krvne žile i smanjuje protok krvi. Ovo stanje povećava rizik od srčanog i moždanog udara, kao i drugih kardiovaskularnih bolesti. Prehrana kod ateroskleroze igra ključnu ulogu u prevenciji i upravljanju bolesti. Pravilno odabrana hrana može smanjiti upale, regulirati razinu kolesterola i poboljšati zdravlje srca i krvnih žila.
Ateroskleroza: dijagnoza i terapija
Ateroskleroza je kronična bolest krvnih žila koja nastaje zbog nakupljanja plaka na unutarnjoj stijenci arterija. Plak se sastoji od masti, kolesterola, kalcija i drugih tvari iz krvi, a s vremenom uzrokuje suženje arterija, smanjenje protoka krvi i povećanje rizika od srčanog ili moždanog udara.
Ova bolest često započinje oštećenjem unutarnje stijenke krvnih žila (endotela) zbog visokog krvnog tlaka, povišenog kolesterola, pušenja ili kroničnih upala.
Kako se dijagnosticira ateroskleroza?
Pravovremena dijagnoza ateroskleroze ključna je za sprječavanje komplikacija. Postupak uključuje:
1. Anamneza i fizikalni pregled
Liječnik prikuplja informacije o simptomima, obiteljskoj povijesti bolesti, životnim navikama (poput prehrane i pušenja) te postojećim bolestima poput dijabetesa. Tijekom pregleda provjeravaju se puls, krvni tlak i znakovi smanjenog protoka krvi, poput hladnih ekstremiteta ili slabog pulsa.
CT angiografija: Prikazuje detaljne slike arterija i plakova.
Koronarografija: Posebna rendgenska pretraga uz primjenu kontrasta za vizualizaciju arterija srca.
ABI test (ankle-brachial index): Usporedba krvnog tlaka u gležnju i ruci kako bi se otkrile periferne vaskularne bolesti.
Kako se liječi ateroskleroza?
Liječenje ateroskleroze prilagođeno je stupnju bolesti i riziku od komplikacija. Najčešće uključuje kombinaciju promjena načina života, lijekova i medicinskih zahvata.
1. Promjena načina života
Promjena životnih navika ključna je za usporavanje napredovanja bolesti:
Zdrava prehrana: Fokus na mediteransku prehranu bogatu povrćem, voćem, ribom, cjelovitim žitaricama i zdravim mastima (maslinovo ulje, orašasti plodovi).
Redovita tjelesna aktivnost: Umjereno vježbanje poput hodanja, plivanja ili vožnje bicikla, najmanje 30 minuta dnevno.
Prestanak pušenja: Jedan od najvažnijih koraka u zaštiti krvnih žila.
Kontrola tjelesne težine: Gubitak viška kilograma smanjuje opterećenje na srce i krvne žile.
2. Lijekovi
Statini: Smanjuju razinu LDL kolesterola i stabiliziraju plak.
Antitrombocitni lijekovi (npr. aspirin): Smanjuju rizik od krvnih ugrušaka.
Lijekovi za krvni tlak (ACE inhibitori, beta-blokatori): Pomažu u održavanju optimalnog krvnog tlaka.
Lijekovi za dijabetes: Kontrola razine šećera u krvi ključna je za usporavanje progresije bolesti.
3. Medicinski i kirurški zahvati
Angioplastika i ugradnja stenta: Suženi dijelovi arterija proširuju se pomoću balona, a stent osigurava dugotrajno otvaranje.
Premosnice (bypass): Stvaranje alternativnog puta za krv kroz novu arteriju ili venu.
Endarterektomija: Kirurško uklanjanje plaka iz arterija.
Čišćenje arterija od plaka
Potpuno uklanjanje plaka nije moguće samo promjenom prehrane, ali se može zaustaviti njegov rast i stabilizirati ga uz ove smjernice:
Jedite antioksidativnu hranu
Konzumirajte omega-3 masne kiseline
Uključite vlakna
Izbjegavajte trans masti
Redovito vježbajte
Ciljevi prehrane kod ateroskleroze
Smanjenje LDL kolesterola (“lošeg” kolesterola)
LDL kolesterol doprinosi stvaranju plaka u arterijama. Prehrana treba sadržavati namirnice koje snižavaju LDL kolesterol i povećavaju HDL (“dobar” kolesterol).
Smanjenje upale u tijelu
Kronične upale potiču aterosklerozu. Antioksidativne i protuupalne namirnice ključne su za smanjenje rizika.
Regulacija krvnog tlaka i šećera u krvi
Visoki krvni tlak i dijabetes povećavaju rizik od ateroskleroze. Prehrana treba biti bogata kalijem, magnezijem i vlaknima.
Održavanje zdrave tjelesne težine
Gubitak suvišnih kilograma može značajno smanjiti opterećenje srca i krvnih žila.
Prehrana kod aterskleroze – preporučene namirnice
Izvor: Pexels
1. Voće i povrće
Voće i povrće bogato je vlaknima, antioksidansima i fitonutrijentima koji smanjuju upale i oksidaciju LDL kolesterola. Preporučuju se:
Lisnato povrće: Špinat, kelj, blitva (bogato kalijem i nitratima za zdrav krvni tlak).
Avokado: Izvor zdravih masti koje povećavaju HDL kolesterol.
2. Cjelovite žitarice
Zob, ječam, kvinoja i smeđa riža sadrže vlakna koja pomažu u snižavanju LDL kolesterola. Beta-glukan iz zobi posebno je učinkovit u smanjenju kolesterola.
3. Masne ribe
Sardine, losos, skuša i haringa bogate su omega-3 masnim kiselinama koje smanjuju trigliceride i upalu te pomažu u prevenciji stvaranja plaka.
Maslinovo ulje i ulje avokada bogati su mononezasićenim mastima koje pomažu u snižavanju LDL kolesterola i podržavaju zdravlje arterija.
6. Mahunarke
Leća, slanutak i grah izvor su biljnih proteina i vlakana koji pomažu u regulaciji šećera u krvi i snižavanju kolesterola.
7. Začini i bilje
Kurkuma, đumbir, češnjak i origano imaju protuupalna svojstva i mogu pomoći u smanjenju oksidativnog stresa.
8. Čajevi
Zeleni čaj i čaj od hibiskusa bogati su antioksidansima koji podržavaju zdravlje srca i smanjuju oksidaciju LDL kolesterola.
Namirnice koje treba izbjegavati
Zasićene i trans masti: izvori poput pržene hrane, margarina, procesirane hrane i crvenog mesa povećavaju LDL kolesterol i upalu.
Dodani šećeri: slatkiši, gazirani napici i industrijski obrađeni proizvodi uzrokuju skokove šećera u krvi i povećavaju rizik od inzulinske rezistencije.
Rafinirani ugljikohidrati: bijeli kruh, tjestenina i peciva brzo podižu razinu šećera u krvi i pridonose nakupljanju masnog tkiva.
Pretjerani unos soli: visok unos soli može povisiti krvni tlak. Izbjegavajte konzerviranu hranu, grickalice i brzu hranu.
Alkohol: prekomjerna konzumacija alkohola može povisiti razinu triglicerida i izazvati upalu.
Dodatni savjeti za prehranu
Planiranje obroka
Jedite manje, češće obroke kako biste održali stabilnu razinu šećera u krvi i spriječili prejedanje.
Povećajte unos vode
Dovoljna hidracija ključna je za optimalnu funkciju cirkulacijskog sustava i bubrega.
Ograničite unos mesa
Preferirajte biljne izvore proteina ili ribe umjesto crvenog i procesiranog mesa.
Uključite fermentirane namirnice Probiotici iz jogurta, kefira ili fermentirane hrane (poput kiselog kupusa) mogu podržati zdravlje crijeva i smanjiti upalu.
Primjer jelovnika za prevenciju Ateroskleroze
Doručak: Zobena kaša s borovnicama, chia sjemenkama i žličicom meda. Međuobrok: Šaka oraha i jabuka. Ručak: Salata od leće, kvinoje, avokada i maslinovog ulja, s grilanim lososom. Popodnevni čaj: Zeleni čaj s kriškom limuna. Večera: Pečena piletina (bez kože) s brokulom i pireom od batata. Desert: Svježe voće ili komadić tamne čokolade (70% kakaa).
Zaključak
Prehrana kod ateroskleroze je ključna u upravljanju i prevenciji bolesti. Usvajanjem prehrambenih navika koje uključuju cjelovite, nutritivno bogate namirnice i izbjegavanjem štetnih opcija, možete smanjiti rizik od razvoja kardiovaskularnih bolesti. Promjene u prehrani, u kombinaciji s redovitom tjelesnom aktivnošću i zdravim načinom života, ne samo da mogu usporiti progresiju ateroskleroze nego i značajno poboljšati kvalitetu života.
