Jeste li znali da upravo borovnica od svih testiranih povrća, trava, začina i voća ima najveći kapacitet antioksidansa. Za one koji ne znaju, antioksidansi su supstance koje usporavaju starenje svih dijelova tijela.
Borovnica je dugogodišnja biljka koja dolazi iz porodice koja je srodna brusnici. Uzgaja se po cijelom svijetu u umjerenijim klimama od Sjeverne i Južne Amerike, do Europe, Azije. Cvate od travnja do lipnja, a plodovi uglavnom dozrijevaju u kolovozu. Listovi, koji imaju ljekovita svojstva, beru se prije cvatnje.
Nutritivna vrijednost borovnice:
Borovnice su niskokalorične i sadrže malo masti, što ih čini odličnim izborom za zdravu prehranu. Evo pregleda ključnih hranjivih tvari koje se nalaze u borovnicama (na 100 grama):
Kalorije: 32 kcal
Ugljikohidrati: 9 grama
Vlakna: 2.4 grama
Šećeri: 5.4 grama
Proteini: 0.7 grama
Masti: 0.2 grama
Vitamin C: 16% preporučenog dnevnog unosa
Vitamin K: 24% preporučenog dnevnog unosa
Folna kiselina: 2% preporučenog dnevnog unosa
Kalij: 3% preporučenog dnevnog unosa
Borovnice su odličan izvor vitamina C pa tako jedno serviranje borovnica (150 g) osigurava 41% od preporučenih dnevnih potreba. Vitamin C iz borovnica djeluje kao snažniantioksidans koji, osim što ima povoljan učinak u slučaju prehlade, astme i nekih drugih bolesti, smanjuje rizik nastajanja nekih vrsta karcinoma: usta, ždrijela, želuca, jednjaka, debelog crijeva i pluća.
Dokazana je veća učinkovitost vitamina C prirodno sadržanog u namirnici od onoga uzetog u obliku vitaminskog dodatka (suplementa), jer se povezuje daleko efikasnije s drugim sastojcima iz same namirnice te takvim zajedničkim djelovanjem djeluje učinkovitije.
Ujedno borovnice djeluju antibaketrijski kod upalnih promjena probavnog sustava i protiv nadimanja. Borovnice su također bogate i dijetalnim vlaknima, ponajviše pektinom, koji je topiv u vodi, a djeluje blagotvorno kod snižavanja kolesterola u krvi.
Plava boja borovnica potječe od antocijana, također poznatog antioksidansa. Studije potvrđuju ulogu antocijanina u liječenju slabog vida i smanjenog vidnog polja.
Mrežnica oka trpi velik rizik od oksidativnog oštećenja, no borovnice pomažu i na tom planu. Antocijanini u borovnicama štite mrežnicu oka od oksidat ivnog stresa i negativnog utjecaja sunčevog zračenja.Antocijanini djeluju na kapilare u mrežnici tako što im pojačavaju funkciju, a ujedno sprječavaju degeneraciju žute pjege.
Osim samih plodova kao što smo već spomenuli i listovi borovnice imaju ljekovita svojstva. Bogati su taninima, glikozidima i flavonoidima. Čaj od listova borovnice služi u pučkoj medicini kod proljeva, upala usne šupljine i ždrijela, šećerne bolesti, pospješivanja rasta kose.
Izvor: Pexels
Koristi za zdravlje:
Antioksidativna snaga: Borovnice su bogate antioksidansima poput antocijana, koji štite stanice od oksidativnog stresa i slobodnih radikala. To može pomoći u prevenciji različitih bolesti, uključujući srčane bolesti i karcinom.
Zdravlje srca: Redovita konzumacija borovnica može smanjiti faktore rizika za srčane bolesti, uključujući povišeni krvni tlak i povišene razine lošeg kolesterola (LDL).
Očuvanje zdravlja mozga: Antioksidansi u borovnicama također podržavaju zdravlje mozga. Studije sugeriraju da konzumacija borovnica može poboljšati kognitivne funkcije i smanjiti rizik od neurodegenerativnih bolesti poput Alzheimerove bolesti.
Upalne bolesti: Borovnice imaju protuupalna svojstva i mogu pomoći u smanjenju kroničnih upalnih procesa u tijelu, što je često povezano s različitim bolestima.
Potpora probavi:Vlakna u borovnicama podržavaju zdravlje probavnog sustava, smanjujući rizik od zatvora i potičući redovitu stolicu.
Konzumacija i čuvanje
Borovnice nalazimo na tržnicama tijekom mjeseca srpnja i kolovoza. Svježe su borovnice tamno plave boje, a površina im je “magličasta”.
“Magličavost” površine znak je da su borovnice svježe.
Borovnice su najmanje kvarljive od sveg bobičastog voća (malina, kupina, jagoda). U hladnjaku se mogu čuvati od 10-14 dana. Prije konzumiranja ili kuhanja svježe borovnice treba očistiti od eventualnih listića, isprati pod tekućom vodom te posušiti.
Kako uključiti borovnice u prehranu
Borovnice se mogu koristiti na mnogo načina u prehrani:
Svježe: Jedite ih kao grickalicu ili dodajte u voćnu salatu.
Smoothie: Dodajte borovnice u smoothie za ukusno i hranjivo piće.
Žitarice: Posipajte borovnice po svojoj omiljenoj žitarici ili jogurtu.
Kolači i pite: Koristite borovnice u pripremi kolača, pita i muffina.
Džem ili pahuljice: Napravite domaći džem od borovnica ili ih koristite kao dodatak pahuljicama.
Borovnice možete konzumirati svježe uz dodatak šećera, sladoleda ili s drugim voćem u voćnim salatama ili želeima. Dodaju se tijestu za pripremu kolača ili kao nadjev za pite od prhkog tijesta. Slatki umaci poslužuju se sa sladoledom ili čine bazu za pripremu sorbeta i voćnih jogurta. Umak od borovnica sa začinima poslužuje se uglavnom s divljači. Od borovnica se proizvode sokovi, sirupi i vino. Sušene borovnice koriste se u kombinaciji sa žitnim pahuljicama te za proizvodnju energetskih pločica i smrznutih pekarskih proizvoda.
Borovnice su nevjerojatno hranjive i zdrave bobice koje mogu pružiti brojne prednosti za zdravlje. Njihova bogata antioksidativna svojstva podržavaju zaštitu stanica, zdravlje srca, mozga i probavnog sustava. Uključivanje borovnica u prehranu može pomoći u očuvanju vitalnosti i promicanju dugoročnog zdravlja.
Dobro izbalansirana prehrana ne samo da vam pomaže u održavanju tjelesne težine već vam pomaže i da očuvate mladolik izgled.
Proces starenja neizbježan je dio ljudskog života, ali pravilna prehrana može značajno utjecati na zdravlje i izgled kože. Anti-ageing, ili usporavanje procesa starenja, postao je ključna tema u svijetu wellnessa.
Kako bi spriječili starenje jedite hranu bogatu karotenoidima, flavonoidima (dva jaka prirodna antioksidansa) koji pospješuju otklanjanje štetnih radikala u vašoj koži i organizmu općenito. U ovom stručnom članku istražujemo najbolje anti-age namirnice koje se temelje na znanstvenim spoznajama, kako bismo otkrili kako prehrana može pozitivno utjecati na očuvanje mladolike kože.
1. Riblje ulje i masne ribe
Omega-3 masne kiseline prisutne u ribljem ulju i masnim ribama poput lososa, skuše i sardina imaju snažne anti-upalne učinke. One podržavaju zdravlje kože održavajući hidrataciju, smanjujući suhoću i crvenilo te pomažući u očuvanju elastičnosti.
2. Bobičasto voće
Bobičasto voće poput borovnica, malina, jagoda i brusnica bogato je antioksidansima kao što su antocijani i vitamin C. Ovi antioksidansi pomažu neutralizirati slobodne radikale koji doprinose starenju kože, istovremeno poboljšavajući teksturu i tonus kože.
3. Orašasto voće i sjemenke
Orasi, bademi, sjemenke lana i sjemenke bundeve sadrže vitamine E i C, te minerale poput cinka i selena. Ovi nutrijenti pomažu u zaštiti stanica kože od oštećenja, podržavajući obnovu kolagena i elastičnosti kože.
4. Zeleno lisnato povrće
Kelj, špinat, blitva i ostalo zeleno lisnato povrće bogato je vitaminima A i C te antioksidansima kao što su lutein i zeaksantin. Ovi hranjivi sastojci pomažu u očuvanju hidratacije, štiteći kožu od UV oštećenja i promicanjem regeneracije stanica.
5. Agrumi
Naranče, limuni, grejp i mandarine obiluju vitaminom C, koji igra ključnu ulogu u proizvodnji kolagena, važnog za čvrstoću i elastičnost kože. Također, vitamin C podržava izbjeljivanje i smanjenje hiperpigmentacija.
Izvor: Pexels
Top lista anti-age namirnica
BOROVNICE– samo jedno serviranje dnevno ovog voća ima više antioksidativnih procesa nego većina drugog voća i povrća zajedno. Ovi antioksidansi se bore protiv slobodnih radikala koji uzrokuju bore.
GRAH– bogat proteinima, pospješuje rast i čvrstoću kose.
SOK OD BRUSNICE – sok spriječava nastanak plaka i žutila kod zubi. Flavonoidima bogate brusnice spriječavaju razvoj bakterija koje uzrokuju propadanje zubi, izbjegavajte piti jako zašećeren sok od brusnice.
CRVENA NARANČA – malo egzotičnija nego obična naranča, sadrži anticijanid, antioksidans koji spriječava nastanak slobodnih radikala pogotovo onih nastalih UV-zrakama.
MRKVA– ovo povrće je bogatovitaminom A, također je dobro za zdravo vlasište, te sjajnu i mladu kosu.
BRAZILSKI ORASI– bogati su selenom, mineralom koji pospješuje nastanak antioksidansa glutationa. Ovaj mineral popravlja oštećenje stanica te usporava starenje kože. Samo dva oraščića dnevno imaju veliki učinak.
CRVENO VINO– bogato antioksidansom resveratrolom, dobro za srce.
BAKALAR– bogat selenom koji štiti kožu od sunca i nastanka raka.
BEZMASNI ŠVAPSKI SIR– bogat je proteinima, stoga je jako dobar za kosu čiji je to glavni sastojak.
KRASTAVCI– pospješuju nastanak kolagena i spriječavaju nastanak bora.
KELP ALGA– bogata je vitaminima C i Ekoji su važni za očuvanje vlažnosti i otpornosti kože.
JAJA– bogata željezom i biotinom, koji su važni za zdravlje kože i kose.
GUAVA– bogata je vitaminom C, koji pospješuje nastanak kolagena i dobri su za mekoću kože; dvije šalice guave tjedno su sasvim dovoljne kako bi se postigao željeni anti-ageing učinak.
RAJČICA– bogata je likopenom koji spriječava nastanak kolesterola, srčanih bolesti i nastanak raka; spriječava štetno djelovanje UV zraka, suhoću kože i nastajanje bora. Kako bi se postigao što bolji anti-ageing konzumirajte ih kuhane!
NEMASNA GOVEDINA– bogata je željezom, važnim mineralom koji između ostalog je važan i za zdravlje noktiju; nedostanak željeza se može manifestirati lomljenjem noktiju, nastankom zanoktica, itd.
MANGO– pokriva čak 96% dnevne potrebe za vitaminom C i spriječava paradontozu.
MEDITERANSKA HRANA– probajte komorač koji djeluje protuupalno, snižava kolesterol, riješava zatvor; zatim hobotnica koja je bogata omega-3 masnim kiselinama, cinkom, željezom i vitaminom B12; iz obitelji mahunarki tu je lima grah bogat kalijem.
ZOBENA KAŠA– bogata topljivim vlaknima koji smanjuju loš LDL kolesterol.
AVOKADO– jedan od najbogatijih izvora jednostrukozasićenih masnih kiselina i biotina koji je dobar za zdravu kožu.
KAMENICE– bogate su cinkom koji je važan za sintezu proteina i stvaranje kolagena.
ŠIPAK– bogat elaginskom kiselinom i sadrži punicalagin koji suzbijaju djelovanje slobodnih radikala i služe očuvanju kolagena u koži.
CRVENE PAPRIKE I PROKULICE– bogate su vitaminom C koji je važan za sintezu kolagena i suzbijaju slobodne radikale.
SALATA– bogata vitaminom A koji pospješuje revitalizaciju kože.
SARDINE– bogate su omega-3 masnim kiselinama, pospješuju rast i sjaj kose.
ŠPINAT– odličan izvor vitamina C koji je potreban za stvaranje sebuma masne supstance koju luče žljezde lojnice. Sebum je prirodni tjelesni regenerator koji spriječava suhoću kose i daje joj sjaj, svježinu i mladost.
SJEMENKE SUNCOKRETA– sadrže fitoestrogen lignin koji spriječavaju raspadanje kolagena i služe očuvanju lipidne barijere kože.
LUBENICA– dobar izvor likopena koji štiti kožu od UV zračenja.
PŠENIČNE KLICE– bogate su cinkom koji ima ključnu ulogu u stvaranju novih stanica kože. Imaju protuupalno djelovanje, spriječavaju nastanak ekcema, smanjuju nastanak akni. Konzumirajte pola šalice dnevno kako bi zadovoljili svoju potrebu za cinkom, možete ih dodati u jogurt, smoothie, salate.
RIBIZL– sadrži anticijanosid koji poboljšava vid, sadrži 5 puta više vitamina C od naranči koji je važan za imunitet.
TUNA– bogata je omega-3 masnim kiselinama koja je važna za suzbijanje štetnog učinka UV zraka. Također sadrži i niacin, čija deficijencija uzrokuje osip kože.
NONI SOK– ima protuupalno djelovanje, spriječava nastanak bora pa čak i tumor. Bogat je antioksidansima i polifenolima koji pospješuju stvaranje kolagena.
Kratki zaključak
Usporavanje procesa starenja kože zahtijeva sveobuhvatan pristup, uključujući pravilnu prehranu.
Konzumacija anti-age namirnica bogatih antioksidansima, esencijalnim masnim kiselinama i ključnim hranjivim tvarima podržava zdravlje kože i može doprinijeti očuvanju mladolikog izgleda.
Važno je napomenuti da prehrana nije jedini čimbenik u očuvanju kože, već se treba kombinirati s redovitim vježbanjem, hidratacijom i zaštitom od sunca kako bi se postigao najbolji rezultat.
