Jeste li znali da upravo borovnica od svih testiranih povrća, trava, začina i voća ima najveći kapacitet antioksidansa. Za one koji ne znaju, antioksidansi su supstance koje usporavaju starenje svih dijelova tijela.
Borovnica je dugogodišnja biljka koja dolazi iz porodice koja je srodna brusnici. Uzgaja se po cijelom svijetu u umjerenijim klimama od Sjeverne i Južne Amerike, do Europe, Azije. Cvate od travnja do lipnja, a plodovi uglavnom dozrijevaju u kolovozu. Listovi, koji imaju ljekovita svojstva, beru se prije cvatnje. Borovnice su odličan izvor vitamina C pa tako jedno serviranje borovnica (150 g) osigurava 41% od preporučenih dnevnih potreba. Vitamin C iz borovnica djeluje kao snažniantioksidans koji, osim što ima povoljan učinak u slučaju prehlade, astme i nekih drugih bolesti, smanjuje rizik nastajanja nekih vrsta karcinoma: usta, ždrijela, želuca, jednjaka, debelog crijeva i pluća.
Dokazana je veća učinkovitost vitamina C prirodno sadržanog u namirnici od onoga uzetog u obliku vitaminskog dodatka (suplementa), jer se povezuje daleko efikasnije s drugim sastojcima iz same namirnice te takvim zajedničkim djelovanjem djeluje učinkovitije. Ujedno borovnice djeluju antibaketrijski kod upalnih promjena probavnog sustava i protiv nadimanja. Borovnice su također bogate i dijetalnim vlaknima, ponajviše pektinom, koji je topiv u vodi, a djeluje blagotvorno kod snižavanja kolesterola u krvi.
Plava boja borovnica potječe od antocijana, također poznatog antioksidansa. Studije potvrđuju ulogu antocijanina u liječenju slabog vida i smanjenog vidnog polja. Mrežnica oka trpi velik rizik od oksidativnog oštećenja, no borovnice pomažu i na tom planu. Antocijanini u borovnicama štite mrežnicu oka od oksidativnog stresa i negativnog utjecaja sunčevog zračenja.Antocijanini djeluju na kapilare u mrežnici tako što im pojačavaju funkciju, a ujedno sprječavaju degeneraciju žute pjege. Namirnice bogate antioksidansima smanjuju rizik nastanka raka te bolesti srca i krvožilnog sustava. Od ostalih hranjivih tvari bogate su su manganom, vitaminom K te kalijem, kalcijem i fosforom.
Osim samih plodova kao što smo već spomenuli i listovi borovnice imaju ljekovita svojstva. Bogati su taninima, glikozidima i flavonoidima. Čaj od listova borovnice služi u pučkoj medicini kod proljeva, upala usne šupljine i ždrijela, šećerne bolesti, pospješivanja rasta kose.
Izvor: Shutterstock
Konzumacija i čuvanje
Borovnice nalazimo na tržnicama tijekom mjeseca srpnja i kolovoza. Svježe su borovnice tamno plave boje, a površina im je “magličasta”. “Magličavost” površine znak je da su borovnice svježe. Borovnice su najmanje kvarljive od sveg bobičastog voća (malina, kupina, jagoda). U hladnjaku se mogu čuvati od 10-14 dana. Prije konzumiranja ili kuhanja svježe borovnice treba očistiti od eventualnih listića, isprati pod tekućom vodom te posušiti.
Borovnice možete konzumirati svježe uz dodatak šećera, sladoleda ili s drugim voćem u voćnim salatama ili želeima. Dodaju se tijestu za pripremu kolača ili kao nadjev za pite od prhkog tijesta. Slatki umaci poslužuju se sa sladoledom ili čine bazu za pripremu sorbeta i voćnih jogurta. Umak od borovnica sa začinima poslužuje se uglavnom s divljači. Od borovnica se proizvode sokovi, sirupi i vino. Sušene borovnice koriste se u kombinaciji sa žitnim pahuljicama te za proizvodnju energetskih pločica i smrznutih pekarskih proizvoda.
Dobro izbalansirana prehrana ne samo da vam pomaže u održavanju tjelesne težine već vam pomaže i da očuvate mladolik izgled.
Kako bi spriječili starenje jedite hranu bogatu karotenoidima, flavonoidima (dva jaka prirodna antioksidansa) koji pospješuju otklanjanje štetnih radikala u vašoj koži i organizmu općenito. Zaustavite vrijeme ovim namirnicama!
Anti-age namirnice:
BOROVNICE– samo jedno serviranje dnevno ovog voća ima više antioksidativnih procesa nego većina drugog voća i povrća zajedno. Ovi antioksidansi se bore protiv slobodnih radikala koji uzrokuju bore.
GRAH– bogat proteinima, pospješuje rast i čvrstoću kose.
SOK OD BRUSNICE – sok spriječava nastanak plaka i žutila kod zubi. Flavonoidima bogate brusnice spriječavaju razvoj bakterija koje uzrokuju propadanje zubi, izbjegavajte piti jako zašećeren sok od brusnice.
CRVENA NARANČA – malo egzotičnija nego obična naranča, sadrži anticijanid, antioksidans koji spriječava nastanak slobodnih radikala pogotovo onih nastalih UV-zrakama.
MRKVA– ovo povrće je bogato vitaminom A, također je dobro za zdravo vlasište, te sjajnu i mladu kosu.
BRAZILSKI ORASI– bogati su selenom, mineralom koji pospješuje nastanak antioksidansa glutationa. Ovaj mineral popravlja oštećenje stanica te usporava starenje kože. Samo dva oraščića dnevno imaju veliki učinak.
CRVENO VINO– bogato antioksidansom resveratrolom, dobro za srce.
BAKALAR– bogat selenom koji štiti kožu od sunca i nastanka raka.
BEZMASNI ŠVAPSKI SIR– bogat je proteinima, stoga je jako dobar za kosu čiji je to glavni sastojak.
KRASTAVCI– pospješuju nastanak kolagena i spriječavaju nastanak bora.
KELP ALGA– bogata je vitaminima C i E koji su važni za očuvanje vlažnosti i otpornosti kože.
Izvor: Shutterstock
JAJA– bogata željezom i biotinom, koji su važni za zdravlje kože i kose.
GUAVA– bogata je vitaminom C, koji pospješuje nastanak kolagena i dobri su za mekoću kože; dvije šalice guave tjedno su sasvim dovoljne kako bi se postigao željeni anti-ageing učinak.
RAJČICA– bogata je likopenom koji spriječava nastanak kolesterola, srčanih bolesti i nastanak raka; spriječava štetno djelovanje UV zraka, suhoću kože i nastajanje bora. Kako bi se postigao što bolji anti-ageing konzumirajte ih kuhane!
NEMASNA GOVEDINA– bogata je željezom, važnim mineralom koji između ostalog je važan i za zdravlje noktiju; nedostanak željeza se može manifestirati lomljenjem noktiju, nastankom zanoktica, itd.
MANGO– pokriva čak 96% dnevne potrebe za vitaminom C i spriječava paradontozu.
MEDITERANSKA HRANA– probajte komorač koji djeluje protuupalno, snižava kolesterol, riješava zatvor; zatim hobotnica koja je bogata omega-3 masnim kiselinama, cinkom, željezom i vitaminom B12; iz obitelji mahunarki tu je lima grah bogat kalijem.
ZOBENA KAŠA– bogata topljivim vlaknima koji smanjuju loš LDL kolesterol.
AVOKADO– jedan od najbogatijih izvora jednostrukozasićenih masnih kiselina i biotina koji je dobar za zdravu kožu.
KAMENICE– bogate su cinkom koji je važan za sintezu proteina i stvaranje kolagena.
ŠIPAK– bogat elaginskom kiselinom i sadrži punicalagin koji suzbijaju djelovanje slobodnih radikala i služe očuvanju kolagena u koži.
CRVENE PAPRIKE I PROKULICE– bogate su vitaminom C koji je važan za sintezu kolagena i suzbijaju slobodne radikale.
SALATA– bogata vitaminom A koji pospješuje revitalizaciju kože.
SARDINE– bogate su omega-3 masnim kiselinama, pospješuju rast i sjaj kose.
ŠPINAT– odličan izvor vitamina C koji je potreban za stvaranje sebuma masne supstance koju luče žljezde lojnice. Sebum je prirodni tjelesni regenerator koji spriječava suhoću kose i daje joj sjaj, svježinu i mladost.
SJEMENKE SUNCOKRETA– sadrže fitoestrogen lignin koji spriječavaju raspadanje kolagena i služe očuvanju lipidne barijere kože.
LUBENICA– dobar izvor likopena koji štiti kožu od UV zračenja.
PŠENIČNE KLICE– bogate su cinkom koji ima ključnu ulogu u stvaranju novih stanica kože. Imaju protuupalno djelovanje, spriječavaju nastanak ekcema, smanjuju nastanak akni. Konzumirajte pola šalice dnevno kako bi zadovoljili svoju potrebu za cinkom, možete ih dodati u jogurt, smoothie, salate.
RIBIZL– sadrži anticijanosid koji poboljšava vid, sadrži 5 puta više vitamina C od naranči koji je važan za imunitet.
TUNA– bogata je omega-3 masnim kiselinama koja je važna za suzbijanje štetnog učinka UV zraka. Također sadrži i niacin, čija deficijencija uzrokuje osip kože.
NONI SOK– ima protuupalno djelovanje, spriječava nastanak bora pa čak i tumor. Bogat je antioksidansima i polifenolima koji pospješuju stvaranje kolagena.
