Dijabetes tipa 2 je složena metabolička bolest koja se sve više širi diljem svijeta, predstavljajući ozbiljan izazov za javno zdravstvo. Nažalost, brzi način života, nedostatak tjelesne aktivnosti te loše prehrambene navike sve su veći poticaj za ovu bolest.
Dijabetes tipa 2 je kronična metabolička bolest koja se javlja kada tijelo postaje otporno na inzulin ili ne proizvodi dovoljno inzulina kako bi reguliralo razinu šećera u krvi. Ova bolest postala je globalni javnozdravstveni izazov i predstavlja jedan od glavnih uzroka obolijevanja. I to redom od srčanih bolesti, moždanog udara, oštećenja bubrega, sljepoće i amputacije ekstremiteta.
Dobra vijest je da se mnogi slučajevi dijabetesa tipa 2 mogu spriječiti ili odgoditi pravilnom prehranom i zdravim životnim stilom.
U svijetu se procjenjuje da preko 400 milijuna ljudi ima dijabetes, a taj broj kontinuirano raste.
Glavni faktori rizika za dijabetes tipa 2 uključuju pretilost, neaktivan način života, loše prehrambene navike i obiteljsku anamnezu bolesti. Srećom, prehrana ima ključnu ulogu u prevenciji i upravljanju ovom bolešću.
Proučimo detaljnije kako prehrambene navike mogu utjecati na razvoj dijabetesa tipa 2 i kako možemo usvojiti prehrambene smjernice za očuvanje zdravlja.
Prehrambene navike i rizik od dijabetesa tipa 2
Prehrambene navike igraju ključnu ulogu u razvoju dijabetesa tipa 2. Dugotrajno konzumiranje hrane bogate šećerima i nezdravim mastima može dovesti do pretilosti i otpornosti na inzulin.
Kada se tijelo ne može pravilno nositi s inzulinom, šećer ostaje u krvi umjesto da se apsorbira u stanice i koristi kao izvor energije. To može dovesti do kronično visoke razine glukoze u krvi, što je karakteristično za dijabetes tipa 2.
Vlakna kao saveznik
Hrana bogata vlaknima, poput cjelovitih žitarica, voća i povrća, ključna je za prevenciju dijabetesa tipa 2. Vlakna su neprobavljive tvari koje prolaze kroz probavni sustav, a ima ih dva tipa: topljiva i netopljiva. Topljiva vlakna mogu smanjiti apsorpciju šećera, dok netopljiva vlakna pridonose boljoj regulaciji šećera u krvi te poboljšavaju funkciju crijeva i probavu. Uključivanje cjelovitih žitarica, mahunarki, orašastih plodova, voća i povrća u prehranu može pomoći u smanjenju rizika od dijabetesa tipa
Kontrola unosa šećera i zasićenih masti
Prekomjerni unos šećera u prehrani povezan je s povećanim rizikom od dijabetesa tipa 2. Kada konzumiramo velike količine šećera, gušterača mora proizvesti više inzulina kako bi smanjila razinu šećera u krvi.
Vremenom, stalno visoke razine šećera i veliki zahtjevi za inzulinom mogu dovesti do otpornosti na inzulin.
Osim toga, konzumacija hrane bogate zasićenim mastima može povećati rizik od pretilosti i razvoja dijabetesa tipa 2. Umjesto toga, preporučuje se zamjena ovih štetnih sastojaka s nezasićenim mastima poput onih koje se nalaze u maslinovom ulju, orašastim plodovima i avokadu.
Izvor: Pixabay
Kontrola porcija i redoviti obroci
Prejedanje može povećati rizik od pretilosti i, samim time, razvoja dijabetesa tipa 2. Kontrola veličine porcija i postupno jedenje mogu pomoći u održavanju zdrave tjelesne mase. Također, važno je konzumirati redovite i uravnotežene obroke. Preskakanje obroka može dovesti do nepravilnih razina glukoze u krvi, što može pogoršati problem inzulinske rezistencije.
Tjelesna aktivnost kao sastavni dio prevencije
Uz pravilnu prehranu, redovita tjelesna aktivnost ima ključnu ulogu u prevenciji dijabetesa tipa 2. Tjelesna aktivnost poboljšava osjetljivost na inzulin, što znači da tijelo bolje koristi inzulin kako bi apsorbiralo glukozu. Aktivnosti poput brze šetnje, trčanja, plivanja ili vježbanja snage mogu smanjiti rizik od razvoja bolesti.
Preporučuje se najmanje 150 minuta umjerene tjelesne aktivnosti ili 75 minuta intenzivne tjelesne aktivnosti tjedno kako bi se održala tjelesna masa i poboljšala osjetljivost na inzulin.
Važnost educiranja o prehrani i dijabetesu
Važno je educirati ljude o vezi između prehrane i dijabetesa tipa 2 kako bi bili svjesni rizika i mogućnosti prevencije. Svijest o zdravim prehrambenim izborima, pravilnoj pripremi hrane i značaju tjelesne aktivnosti ključna je za promicanje zdravog načina života i smanjenje incidencije dijabetesa tipa 2 u zajednici.
Individualizirani pristup prevenciji
Svaka osoba je jedinstvena i može imati različite potrebe i izazove u prevenciji dijabetesa tipa 2. Stoga je važno pristupiti prevenciji individualizirano, uzimajući u obzir prehrambene navike, tjelesnu aktivnost, obiteljsku anamnezu, genetske faktore i zdravstveno stanje pojedinca. Nutricionisti, liječnici i drugi stručnjaci mogu pomoći u stvaranju personaliziranih planova prevencije.
Dijabetes tipa 2 predstavlja značajan javnozdravstveni izazov, ali većina slučajeva ove bolesti se može potencijalno izbjeći.
Prehrana ima ključnu ulogu u prevenciji dijabetesa tipa 2, a promicanje zdravih prehrambenih navika i tjelesne aktivnosti može smanjiti rizik od razvoja ove bolesti.
Uključivanje cjelovitih žitarica, voća, povrća i zdravih masti, kontrola unosa šećera i zasićenih masti, redoviti obroci i tjelesna aktivnost samo su neki od važnih aspekata prevencije. Edukacija o prehrani i individualizirani pristup ključni su u borbi protiv dijabetesa tipa 2. Održavanjem zdrave prehrane i životnog stila, možemo se zaštititi od ove bolesti te poboljšati kvalitetu života.
Rak nastaje kada genetske mutacije u abnormalnim stanicama uzrokuju njihovu brzu diobu. Možete naslijediti mutacije ili ih razviti zbog čimbenika okoliša.
Rak je velika skupina bolesti koje nastaju kada se abnormalne stanice brzo dijele i mogu se proširiti na druga tkiva i organe.
Ove stanice koje brzo rastu mogu uzrokovati tumore. Također mogu poremetiti redovnu funkciju tijela.
Rak je jedan od vodećih uzroka smrti u svijetu. Prema pouzdanom izvoru Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) iz 2020, 1 od 6 smrtnih slučajeva je uzrokovan rakom.
Rak i njegovi uzroci
Glavni uzrok raka su mutacije ili promjene DNK u vašim stanicama. Genetske mutacije mogu biti naslijeđene. Mogu se pojaviti i nakon rođenja kao rezultat utjecaja okoliša.
Ovi vanjski uzroci, koji se nazivaju karcinogeni, mogu uključivati:
fizički karcinogeni poput zračenja i ultraljubičastog (UV) svjetla
kemijski karcinogeni poput cigaretnog dima, azbesta, alkohola, onečišćenja zraka te kontaminirane hrane i vode za piće
biološki karcinogeni poput virusa, bakterija i parazita
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji, oko 33 posto smrti od raka može biti uzrokovano duhanom, alkoholom, visokim indeksom tjelesne mase (BMI), malom konzumacijom voća i povrća i nedovoljno tjelesne aktivnosti.
Najčešći faktori rizika
Određeni čimbenici rizika mogu povećati šanse za razvoj raka. Ti čimbenici rizika mogu uključivati:
korištenje duhana
visoka konzumacija alkohola
nezdrava prehrana koju karakteriziraju crveno i prerađeno meso, slatki napici i slani grickalice, škrobna hrana i rafinirani ugljikohidrati uključujući šećere i prerađene žitarice
nedostatak fizičke aktivnosti
izloženost onečišćenju zraka
izloženost zračenju
nezaštićeno izlaganje UV svjetlu, poput sunčeve svjetlosti
infekcija određenim virusima uključujući H. pylori, humani papiloma virus (HPV), hepatitis B, hepatitis C, HIV i Epstein-Barr virus, koji uzrokuje infektivnu mononukleozu
Rizik od razvoja raka također raste s godinama. Općenito, rizik od razvoja povećava se u dobi od 70 do 80 godina, a zatim se smanjuje.
Između ostalog razlozi zašto je tomu tako su:
manje učinkoviti mehanizmi popravljanja stanica koji dolaze sa starenjem
nakupljanje faktora rizika tijekom života
trajanje izloženosti karcinogenima
Neka postojeća zdravstvena stanja koja uzrokuju upalu također mogu povećati rizik od raka. Primjer je ulcerozni kolitis, kronična upalna bolest crijeva.
Vrste raka
Rakovi su nazvani prema području u kojem nastaju i vrsti stanica od kojih su sačinjeni, čak i ako se šire na druge dijelove tijela. Na primjer, rak koji počinje u plućima i širi se na jetru i dalje se naziva rak pluća.
Također postoji nekoliko kliničkih izraza koji se koriste za određene općenite tipove raka:
Karcinom je rak koji počinje u koži ili tkivu koje oblaže druge organe
Sarkom je rak vezivnog tkiva kao što su kosti, mišići, hrskavica i krvne žile
Leukemija je rak koštane srži, koji stvara krvne stanice
Limfom i mijelom su karcinomi imunološkog sustava
Važnost rane detekcije raka
Rano otkrivanje je kada se rak pronađe u ranoj fazi. To može povećati učinkovitost liječenja i smanjiti stopu smrtnosti.
Pregledi raka mogu pomoći u ranom otkrivanju znakova raka. Neki uobičajeni pregledi raka mogu otkriti:
Rak vrata maternice i rak prostate. Neki pregledi, poput raka grlića maternice i raka prostate, mogu se obaviti kao dio rutinskih pregleda.
Rak pluća. Probiri za rak pluća mogu se provoditi redovito za one koji imaju određene čimbenike rizika.
Rak kože. Preglede raka kože može obaviti dermatolog ako imate problema s kožom ili ste pod rizikom od raka kože.
Rak debelog crijeva. Pouzdani izvor Američkog društva za rak (ACS) preporučuje redovite preglede za rak debelog crijeva počevši od 45. godine. Ti se pregledi obično izvode tijekom kolonoskopije. Kompleti za testiranje kod kuće također bi mogli otkriti neke oblike raka debelog crijeva, prema pregledu istraživanja iz 2017. godine.
Rak dojke. Mamografije za testiranje na rak dojke preporučuju se ženama u dobi od 45 godina i starijima, ali možete odlučiti započeti probire u dobi od 40 godina. Kod osoba s visokim rizikom probiri se mogu preporučiti ranije.
Ako imate obiteljsku povijest raka ili imate visok rizik od razvoja raka, važno je slijediti preporuke liječnika za probir.
Dok prepoznavanje znakova upozorenja na rak može pomoći osobama s rakom da potraže dijagnozu i liječenje, neke vrste raka može biti teže otkriti rano i možda neće pokazivati simptome sve do kasnijih faza.
Određene vrste raka često imaju vlastite znakove upozorenja. Ako imate neobjašnjive simptome, najbolje je da se obratite liječniku radi dijagnoze.
Izvor: Pexels
Kako rak nastaje i raste
1. Abnormalna dioba stanica
Normalne stanice u vašem tijelu rastu i dijele se. Svaka od njih ima životni ciklus određen vrstom stanice. Kako se stanice oštećuju ili odumiru, nove stanice zauzimaju njihovo mjesto.
Rak remeti ovaj proces i uzrokuje nenormalan rast stanica. Uzrokovana je promjenama ili mutacijama u DNK stanice.
DNK u svakoj stanici ima upute koje govore stanici što da radi i kako da raste i dijeli se. Mutacije se često događaju u DNK, ali obično stanice ispravljaju te pogreške. Kada se greška ne ispravi, stanica može postati kancerogena.
Mutacije mogu uzrokovati da stanice koje bi se trebale zamijeniti prežive umjesto da umru, a nove stanice mogu nastati kada nisu potrebne. Ove dodatne stanice mogu se nekontrolirano dijeliti, uzrokujući nastanak tumora.
2. Nastanak tumora
Tumori mogu uzrokovati zdravstvene probleme, ovisno o tome gdje rastu u tijelu.
Nisu svi tumori kancerogeni. Benigni tumori nisu kancerogeni i ne šire se na obližnja tkiva.
Ali ponekad tumori mogu narasti i uzrokovati probleme kada pritišću susjedne organe i tkiva. Maligni tumori su kancerogeni i mogu zahvatiti druge dijelove tijela.
3. Metastaze
Neke stanice raka također se mogu proširiti krvotokom ili limfnim sustavom do udaljenih dijelova tijela. To se zove metastaza.
Karcinomi koji su metastazirali smatraju se naprednijim od onih koji nisu. Metastatski karcinomi često su teži za liječenje i smrtonosniji.
Liječenje raka
Liječenje raka može uključivati različite opcije, ovisno o vrsti raka i koliko je uznapredovao.
Lokalizirano liječenje. Lokalizirano liječenje obično uključuje korištenje tretmana poput operacije ili lokalne terapije zračenjem na određenom području tijela ili tumora.
Sustavno liječenje. Sustavno liječenje lijekovima, poput kemoterapije, ciljane terapije i imunoterapije, može utjecati na cijelo tijelo.
Palijativno liječenje. Palijativna skrb uključuje ublažavanje zdravstvenih simptoma povezanih s rakom, kao što su problemi s disanjem i bol.
Različiti tretmani raka često se koriste zajedno kako bi se uklonilo ili uništilo što više kancerogenih stanica.
Kiruška operacija – operativno se uklanja što je više moguće raka. Kirurgija se često koristi u kombinaciji s nekom drugom terapijom kako bi se osiguralo da su sve stanice raka nestale.
Kemoterapija – oblik agresivnog liječenja raka koji koristi lijekove koji su otrovni za stanice kako bi ubili stanice raka koje se brzo dijele. Može se koristiti za smanjenje veličine tumora ili broja stanica u vašem tijelu i smanjenje vjerojatnosti širenja raka.
Terapija zračenjem – koristi snažne, fokusirane zrake zračenja za ubijanje stanica raka. Terapija zračenjem unutar tijela naziva se brahiterapija, dok se terapija zračenjem izvan tijela naziva vanjskim snopom zračenja.
Transplantacija matičnih stanica (koštane srži) –
ovaj tretman obnavlja bolesnu koštanu srž zdravim matičnim stanicama. Matične stanice su nediferencirane stanice koje mogu imati različite funkcije. Ove transplantacije omogućuju liječnicima da koriste veće doze kemoterapije za liječenje raka. Transplantacija matičnih stanica obično se koristi za liječenje leukemije.
Imunoterapija – koristi imunološki sustav vašeg tijela za napad na stanice raka. Ove terapije pomažu vašim antitijelima da prepoznaju rak, tako da mogu koristiti prirodnu obranu vašeg tijela za uništavanje stanica raka.
Hormonska terapija – uklanja ili blokira hormone koji potiču određene vrste raka kako bi zaustavili rast stanica raka. Ova terapija je uobičajeni tretman za rakove koji mogu koristiti hormone za rast i širenje, kao što su određene vrste raka dojke i raka prostate.
Ciljana terapija lijekovima – koristi lijekove za ometanje određenih molekula koje pomažu stanicama raka rasti i preživjeti. Genetsko testiranje može otkriti imate li pravo na ovu vrstu terapije. To može ovisiti o vrsti raka koji imate i genetskim mutacijama i molekularnim karakteristikama vašeg tumora.
Prevencija raka
Poznavanje čimbenika koji doprinose nastanku raka može vam pomoći da živite stilom života koji smanjuje rizik od raka.
Preventivne mjere za smanjenje rizika od razvoja raka mogu uključivati:
izbjegavanje duhana i pasivnog pušenja
ograničavanje unosa prerađenog mesa
prehrana koja se uglavnom fokusira na hranu biljnog podrijetla, nemasne bjelančevine i zdrave masti, poput mediteranske prehrane
izbjegavanje alkohola ili umjereno pijenje
održavanje umjerene tjelesne težine i BMI
obavljanje redovite umjerene tjelesne aktivnosti 150 do 300 minuta
zaštititi se od sunca izbjegavanjem izravnog izlaganja suncu i nošenjem kreme za sunčanje širokog spektra, šešira i sunčanih naočala
izbjegavanje solarija
cijepljenje protiv virusnih infekcija koje mogu dovesti do raka, kao što su hepatitis B i HPV
Redovit posjet liječniku i redovita kontrola uvelike povećavaju vaše šanse da identificirate sve moguće vrste raka na vrijeme i prevenirate njegov dalji razvoj.
Proširene vene i kapilare su ozbiljan problem i genetski su nasljedne, ali njihov razvoj ovisi i o načinu života te drugim rizičnim faktorima. Proširene vene se ne mogu spontano izliječiti, stoga je najbolje djelovati preventivno i spriječiti daljnji razvoj bolesti.
U ljeto i s povišenim temperaturama vrlo često dolazi do oticanja nogui zglobova. To je manje više uobičajena pojava jer povišene temperature uzrokuju širenje krvnih žila i nakupljanje tekućine u tijelu. Samim time problemi osoba s proširenim venama i kapilarama postaju sve izraženiji. Vene i kapilare u tom periodu postaju vidljivije i dolazi do češćih upala. Potkoljenice i stopala dio su tijela koji su izloženi stalnom pritisku tjelesne mase pogotvo kod dugih stajanja i sjedenja zbog čega dolazi do nagomilavanja tekućine oko koljena i gležnjeva. Za vrijeme vrućih ljetnih dana, javlja se izraženiji osjećaj težine i boli u nogama, pa je stoga potrebno raditi pauze, povremeno ustati i hodati, ili podići noge na povišenu podlogu.
Ovaj problem se javlja češće kod žena i to kod već mladih djevojaka, a iznad tridesete godine života vidljive su kod svake druge ili treće žene. Starenjem se situacija dodatno pogoršava.
Mlade djevojke u čijim obiteljima je zastupljena bolest vena morale bi usvojiti određene životne navike te svakako izbjegavati dugo stajanje i sjedenje, pretjerano sunčanje, depilaciju toplim voskom.
Dugotrajno stajanje jedan je od glavnih uzroka nastajanja proširenih vena na nogama. Rad mišića nogu neophodan je kako bi cirkulacija bila kvalitetna, stoga izbjegavajte dugotrajno stajanje, mičite nogu u mjestu, radite neprekidno s mišićima kako bi spriječili zastoj krvi u nogama.
Što je ustvari glavni razlog nastanka proširenih vena? Ako su kapilare i vene već nastale, one zahtijevaju liječnički pregled i terapiju.
Kod osoba srednje i starije životne dobi koje imaju izražene proširene kapilare i vene, liječenje traje tijekom cijele godine sa posebnim preporukama za svako doba godine.
Ovaj problem je također vrlo čest kod trudnica, a preporuča se i kontrola tjelesne težine. Također i nošenje posebnih trudničkih kompresivnih čarapa, koje sprječavaju nastajanje proširenih vena i kapilara i pomažu cirkulaciji.
Preventivne mjere za spriječavanje nastajanja proširenih vena i kapilara
Izvor: Pexels
Od preventivnih mjera važno je usvojiti određene životne navike. One mogu pomoći u prevenciji i ublažavanju simptoma povezanih s ovom problematikom. Fizička aktivnosti kod osoba s proširenim venama. Preporučljivi su i plivanje, vožnja bicikla, penjanje stepenicama, već jedan sat hodanja dnevno čini veliku razliku. Plivanje je vrlo korisno jer hladna voda sužuje krvne žile i djeluje poput masaže. Također preporučaju se kupke i tuširanje te masaže.
Tuširanja nogu i stopala ujutro i navečer naizmjenično toplom i hladnom vodom pozitivno će djelovati na vašu cirkulaciju, a preporuča se i masaža nogu odozdo prema gore. Kod priprema kupki za noge preporuča se upotreba morske soli ili par kapi eteričnih ulja ružmarina, lavande, kestena, borovice i mente. Prirodnim putem možemo djelovati izvana i iznutra. Izvana koristi se uljne smjese raznih eteričnih ulja. Funkciju vena poboljšavaju ulja mirte, čempresa, pačulija, mire i limuna (pojačava stijenke krvnih žila). Smjesa se utrljava tijekom više mjeseci. Elastične čarape i terapija lijekovima se regulira uz preporuku liječnika. Naravno ako je problem otišao pre daleko to se onda rješava i dogovoru s vaskularnim kirurgom.
Bolesti kralježnice danas su vrlo visoko na ljestvicama najčešćih bolesti. Uzroci leže prvenstveno u današnjem načinu života koji je pretežno sjedilački.
Vratna kralježnica, koja se sastoji od sedam sitnih kralježaka, ima ključnu ulogu u podržavanju glave i omogućavanju različitih pokreta vrata. No, moderni način života koji uključuje dugotrajno sjedenje za računalima, sklonost mobitelima i tabletima te loša postura mogu dovesti do nelagodnosti, bolova i problema sa vratnom kralježnicom. Srećom, redovito izvođenje vježbi za vratnu kralježnicu može značajno poboljšati njezino zdravlje i funkcioniranje.
Važnost Vježbi za Vratnu Kralježnicu
Vratna kralježnica igra ključnu ulogu u održavanju ravnoteže tijela i glave, te omogućava različite pokrete kao što su okretanje, naginjanje i podizanje glave. Loša postura, sjedilački način života i nedostatak aktivnosti mogu dovesti do mišićnih neravnoteža, krutosti i bolova u vratu, ramenima i leđima. Osim toga, dugotrajno gledanje prema dolje na mobitele i druge uređaje može uzrokovati tzv. “tekstualni vrat” ili “tekstualni vratni sindrom”, što može rezultirati kroničnim bolovima i nelagodnostima.
Donosimo vam par vježbi koje možete vježbati sami kod kuće, ili u uredu za vrijeme pauze.
Vježba 1
Početni položaj: Ova vježba se može izvoditi u sjedećem ili stojećem položaju, ovisno o vašem izboru. Dlan desne ruke položite na vrh glave.
Vježba: Radimo otklon glave i vrata u desnu stranu dok ostatak tijela ostaje čvrst i nepomičan. Zadržimo glavu u tom položaju par sekundi, a potom vrat i glavu vratimo u početni položaj.
Naizmjenično ponoviti vježbu 2 do 3 puta, s desnom rukom u desnu i lijevom rukom u lijevu stranu.
Vježba 2
Početni položaj: Ova vježba se može izvoditi u sjedećem ili stojećem položaju, ovisno o vašem izboru. Stavite ruke na čelo i raširite laktove.
Vježba: Pritišćite čelom o dlanove prema naprijed, ali bez pomicanja glave. Držite tako par sekundi, a potom lagano opustite.
Vježbu ponovite 2 do 3 puta.
Vježba 3
Izvor: Pexels
Početni položaj: Ova vježba se može izvoditi u sjedećem ili stojećem položaju, ovisno o vašem izboru. Ruke stavite na zatiljak, glava je statična, laktovi rašireni.
Vježba: Zatiljkom radite pritisak na vaše dlanove prema nazad bez većih pokreta glave. Zadržite tako par sekundi, a zatim lagano opustite zatiljak.
Vježbu ponovite 2 do 3 puta.
Vježba 4
Izvor: Pexels
Početni položaj: Stanite ravno i uspravno.
Vježba: Glavu postupno okrenete na desno, nastojte što više bradu okrenuti prema desnom ramenu. Potom glavu vratite u ravni položaj i isto to ponovite, ali na lijevu stranu.
Vježbu ponovite 3 do 5 puta.
Vježba 5
Početni položaj: Stanite ravno i uspravno.
Vježba: Svojom bradom dodirnite prsa, potom je postupno vratite u uspravan položaj. Zatim nagnite glavu unatrag prema lopaticama što više možete. Zatim nagnite glavu udesno tako da desnim uhom pokušate dodirnuti desno rame i isto tako lijevim uhom lijevo rame. Naizmjence pomičite glavu naprijed, nazad i lijevo, desno nekih 20 do 30 sekundi.
Vježbu ponovite 3 do 5 puta.
Vježba 6
Početni položaj: Stanite ravno i uspravno.
Vježba: Glavu postupno kružno rotirate u smjeru kazaljke na satu, a potom napravite promijenu smjera.
Vježbu ponovite 3 do 5 puta.
Preporuke i Zaključak
Prije izvođenja bilo kakvih vježbi za vratnu kralježnicu, važno je konzultirati se s liječnikom ili stručnjakom za tjelesnu aktivnost, posebno ako već imate probleme s vratnom kralježnicom ili drugim zdravstvenim stanjima. Vježbe treba izvoditi polako i pažljivo, izbjegavajući prekomjerno istezanje ili naglo pomicanje vrata.
Redovito izvođenje ovih vježbi, zajedno s usvajanjem ispravne posture tijekom svakodnevnih aktivnosti, može značajno poboljšati zdravlje i funkciju vratne kralježnice te smanjiti rizik od bolova i nelagodnosti.
Zapamtite da je prevencija ključna – briga o vratnoj kralježnici sada može značiti bolju kvalitetu života u budućnosti.
Dramatičan porast bolesti srca i krvožilnog sustava poslijednjih godina postao je jedan od najvećih zdravstvenih problema i najčešći uzrok ljudske smrtnosti.
Srčana oboljenja su već dugi niz godina jedan od glavnih uzroka smrtnosti širom sveta. Iako je medicinska zajednica uložila značajan napor u razumevanje ovih bolesti i razvoj efikasnih tretmana, porast srčanih oboljenja i dalje predstavlja ozbiljan zdravstveni izazov.
Svjetska zdravstvena organizacija je objavila podatke prema kojima 17 milijuna ljudi godišnje u svijetu umre od kardiovaskularnih bolesti. Od toga 5 milijuna otpada samo na područje Europe, a u Hrvatskoj se procjenjuje da 27 000 ljudi godišnje umre od posljedica bolesti srca i krvnih žila.
Čak 49,95 % od ukupnog uzroka mortaliteta u Hrvatskoj otpada na kardiovaskularne bolesti. Stoga smo smatrali nužnim ukazati na neke osnovne faktore rizika te načine prevencije bolesti.
Zanimljive činjenice o ljudskom srcu
Ljudsko srce je mišićna pumpa nešto veća od šake i u prosjeku teži oko 300-tinjak grama.
U toku jednog dana srce napravi 100 000 otkucaja i istisne 2000 galona krvi. Organizam sadrži 5,6 litara krvi koje procirkulira 3 puta kroz jednu minutu.
Ako to preračunamo u metrički sustav, krv prođe 19 000 km u jednom danu, što je stvarno impozantna brojka.
Srce pumpa krv složenom kombnacijom četiriju komora(gornje: lijeva i desna pretklijetka; donje: lijeva i desna klijetka), koje se kontrahiraju i opuštaju na poseban i u najmanju ruku kompleksan način. Taj sustav je reguliran od strane sinusnog čvora, male nakupine stanica smještene u desnoj pretklijetki. One kontroliraju električne impulse, a samim time i ritam rada srca.
Važno je napomenuti kako hormonalne promjene, a isto tako i snažne emocije utječu na normalan rad sinusnog čvora pa se vrlo često i manifestiraju u vidu promjena otkucaja srca.
Trendovi u Porastu Srčanih Oboljenja
Posljednjih desetljeća svjedočimo konstantnom porastu broja osoba koje boluju od srčanih oboljenja diljem svijeta. Ti trendovi rezultat su različitih čimbenika, uključujući promjene u načinu života, prehrani te okolišu. Ključni trendovi koji su pridonijeli ovom porastu obuhvaćaju:
Nedostatak tjelesne aktivnosti :Dugotrajno sjedenje i nedostatak redovite tjelesne aktivnosti postali su sveprisutni zbog sve veće upotrebe tehnologije te promjena u radnim navikama. Neaktivnost je povezana s prekomjernom tjelesnom masom, povišenim razinama kolesterola i visokim krvnim tlakom, svi ovi čimbenici predstavljaju rizik za srčane bolesti.
Nezdrava prehrana: Povećana konzumacija brze hrane bogate zasićenim masnoćama, trans mastima, šećerima i solju doprinosi razvoju rizika kao što su pretilost, dijabetes tipa 2i visoki krvni tlak.
Stres i mentalno zdravlje: Suvremeni način života često dovodi do povećanog stresa i mentalnih problema, što može negativno utjecati na srčano zdravlje. Stres može pridonijeti povišenom krvnom tlaku i upalnim procesima.
Pušenje i konzumacija alkohola: Pušenje i pretjerana konzumacija alkohola dobro su poznati čimbenici rizika za srčane bolesti. Pušenje oštećuje krvne žile, dok pretjerana konzumacija alkohola može uzrokovati visoki krvni tlak i slabost srca.
Bolesti srca
Izvor: Pexels
Među najčešća srčana oboljenja ubrajaju se: ateroskleroza, hipertenzija, aritmija i angina pektoris.
Ateroskleroza
je sporo i kompleksno oboljenje koje se progresivno razvija s procesom ljudskog starenja. Radi se o nakupljanju štetnih staničnih tvari i taloženju masnoća na unutrašnjima stijenkama arterija. Stvaranjem naslaga, odnosno plakova dolazi do oštećenja arterija, također može doći do stvaranja krvnog ugruška ili tromba i na taj način spriječiti dotok krvi pojedine dijelove tijela. Tada može doći do srčanog i moždanog udara, slabije pokretljivosti, itd.
ili povišeni krvni tlak je bolest kod koje je srce izloženo daleko većem opterećenju nego što je to uobičajeno. Samim time mogućnosti oštećenja su veće, dakle od oštećenja krvožilnog sustava, bubrega, očiju pa sve do moždanog i srčanog udara. Iako je u 90% slučajeva uzrok povišenog krvnog tlaka nepoznat, hipertenzija se vrlo uspješno liječi.
Aritmija
je neujednačen rad srca, odnosno smanjena učinkovitost sveukupnog rada srca. Aritmija se javlja u vrlo širokom spektru simptoma, od onih jedva primjetnih do kardiovaskularnog kolapsa i smrti. Najčešći su osjećaj preskakanja srca, treperenja u prsima ili vratu. Imamo dva oblika aritmije jedan se zove bradikardija, kad srce kuca ispod 60 otkucaja u minuti, a manifestira se kao umor, vrtoglavica, nesvjestica. Drugi oblik je tahikardija kad srce kuca više od 100 otkucaja u minuti. Simptomi su gotovo isti u ovom slučaju javlja se i osjećaj treperenja i ubrzanih otkucaja. Najopasniji poremećaj srčanog ritma je vertikularna fibrilacija, tada srce uopće ne može pumpati krv. U tom slučaju dolazi do trenutne srčane smrti ili srčanog aresta.
Angina pektoris
je srčana bolest za koju je indikativna bol u području prsa. Radi se o tzv. ishemiji miokarda, odnosno prodornoj boli koja nastaje kad srčani mišić (miokard) ne prima dovoljno kisika putem krvi. Najčešće se događa kad je krvožilni sustav neprohodan, dakle kad je došlo do suženja arterija. Napadi angine pektoris mogu se dogoditi tijekom povećane tjelesne aktivnost, povišenih emocionalnih stanja i kod vrlo visokih temperature. Isto tako napadaji se mogu dogoditi i u stanju potpunog tjelesnog mirovanja to su uglavnom ljudi koji imaju spazam koronarnih krvnih žila.
Od najčešćih simptoma predindikatora srčanog udara javljaju se: bol u prsima, ali i drugim dijelovima tijela poput ruku, vrata, stomaka, znojenje, mučnina, vrtoglavica, nemogućnost potpunog udisaja, itd.
Rizični faktori
Oko trećine srčanih udara završava smrću već nekih sat vremena nakon pojave prvih simptoma. Stoga ukoliko ste primjetili neke od prethodno navedenih simptoma nemojte ih u nijednom slučaju ignorirati! Važno je da hitno kontaktirate svog liječnika i obavite sve nužne preglede i konzultacije, poput recimo EKG-a koji je jedan od najefikasnijih načina dijagnosticiranja srčanih oboljenja.
Postoji niz preventivnih mjera poput regularnih kontrola i zdravijeg načina života koje mogu spriječiti nastanak srčanih oboljenja i srčanog infarkta. Osobe koje boluju od dijabetesa ili im je već dijagnosticirana neka srčana bolest koja je mogućno i naslijedna moraju vršiti redovite kontrole i preglede, to je apsolutni imperativ! Ono što se također smatra adekvatnom prvencijom jest redovita tjelesna aktivnost, adekvatna prehrana, smanjenje stresa, smanjenje pretilosti (pogotovo kod tzv. atreosklerotskog trbuha, trbušni tip pretilosti), prestanak pušenja.
Zaključak
Porast srčanih oboljenja zahtijeva sveobuhvatan pristup usmjeren ka promjeni načina života, prevenciju te rano otkrivanje čimbenika rizika.
Edukacija javnosti o važnosti zdravih životnih navika i redovitih zdravstvenih pregleda može značajno pridonijeti smanjenju broja oboljelih od srčanih oboljenja. Kroz zajedničke napore pojedinaca, zdravstvenih institucija i vlasti, moguće je usporiti i eventualno zaustaviti ovaj zabrinjavajući trend porasta srčanih oboljenja.
