Menopauza je dio prirodnog procesa starenja žene. Fiziološki gledano to je proces u kojem dolazi do smanjene funkcije jajnika i smanjenog lučenja hormona estrogena i progesterona.
Menopauza predstavlja kraj fizioloških menstrualnih krvarenja, odnosno kraj reproduktivne faze žene. Smatra se da prosječna žena u tom razdoblju provede gotovo jednu trećinu svog života. Dob žene u kojoj u prosjeku nastupa menopauza jest oko 50. godine života i već je stoljećima stabilna. Ona je genetski predodređena, ne ovisi o broju trudnoća i porođaja, dojenju, korištenju hormonske kontracepcije, socioekonomskom stanju. Doduše direktno je povezana s pušenjem pa će stoga kod žena pušaća ona nastupiti nešto prije, u prosjeku dvije godine ranije.Dijagnoza menopauze postavlja se tek nakon 12 mjeseci izostanka menstruacije (amenoreja). Kad govorimo o nekakvim devijacijama od prosjeka onda možemo još izdvojiti prijevermena, rana i kasna menopauza. Prijevremena menopauza (menopausis praecox) nastupa prije 40. godine života. Ako menopauza nastupi nakon 55. godine, ona se naziva kasna menopauza (menopausis tarda).
Rana menopauza predstavlja menopauzu koja nastupa između 40. i 45. godine života. Perimenopauza je višegodišnje razdoblje oko menopauze, obilježeno poremećajima ciklusa, neurednim i neredovitim krvarenjima, kao i vazomotornim tegobama. Počinje 4-5 godina prije menopauze te obuhvaća prvih 5 godina postmenopauze. Postmenopauza je razdoblje koje nastupa nakon posljednje menstruacije u životu žene, odnosno menopauze. Dijeli se ranu (prije 70. godine) i kasnu (nakon 70. godine) postmenopauzu. Kasna menopauza naziva se još i senij.Klimakterij označava razdoblje koje počinje postepenim gašenjem reprodukcijske funkcije, a uključuje perimenopauzu i prvih deset godina postmenopauze.
Glavni simptomi menopauze
Promjene u razini hormona se prvenstveno reflektiraju na menstruacijskom ciklusu. Nekih 3 do 5 godina prije menopauze gotovo 70% žena ima poremećaje u ciklusu koje se očituju kao izrazito česti ili rijetki ciklusi uz jako obilna krvarenja, kao i izostanci ovulacije. Neuredna krvarenja iz maternice u perimenopauzi najčešće su disfunkcijska krvarenja, odnosno ona uzrokovana izostankom ovulacije. Rijetko se iza takvih krvarenja krije nekakav organski uzrok, najčešće poremećaji u funkciji štitnjače ili zloćudne bolesti genitalnog trakta ili miomi. Kliničke simptome menopauze najlakše je podijeliti prema vremenu nastanka na rane, srednjoročne i kasne.
Kratkoročne i rane posljedice nastaju kao rezultat naglog pada u razini estrogena. To sve dovodi do smanjene kvalitete života, ali te promjene su prolazne i povlače se u vremenskom periodu od 3 do 5 godina. Kako bi otklonili sve nedumice, a i potencijalno otklonili druge moguće uzroke neregularnog menstruacijskog ciklusa poput spomenutih disfunkcija štitnjače ili kakve druge zloćudne bolesti preporučamo vam svakako da obavite testiranje za menopauzu. Takav vid testiranja dostupan je u našoj ponudi Ordinacije Petričević.
Od drugih simptoma tu je umor i iscrpljenost, koji pronalazimo u gotovo 90% žena. Psihičke tegobe, najčešće u vidu depresije, nalazimo u oko 50-60% slučajeva, a poremećaje spavanja i loš san u oko 75% slučajeva. Osim umora i već spomenutih poremećaja, vazomotorne tegobe (valunzi) su praktički postale sinonim za ranu menopauzu. Pojavljuju se u 20 do 30% premenopauzalnih žena te čak u 85% slučajeva u ranoj postmenopauzi. Zbog promjena aktivacije termoregulacijskog centra u hipotalalmusu dolazi do napadaja vrućine kao posljedice perifernog širenja krvnih žila. Val vrućine završava znojenjem i s vremenom padom temperature. Napadaji su najčešći noću, za vrijeme sna i u toplijim krajevima. Ove tegobe se s vremenom smanjuju kad se organizam privikne, pri tom prvenstveno mislimo na hipotalamus, na smanjenu koncentraciju estrogena.
Posljedice nedostatka estrogena
Posljedice nedostatka estrogena nakon 5 do 10 godina menopauze, uglavnom se očituju kao urogenitalna atrofija, promjene kože i kose, smanjenje libida te pada kognitivnih funkcija. Simptome urogenitalne atrofije ima u prosjeku jedna trećina žena u dobi od 50 godina, dok kod žena u dobi od 60 godina se javlja čak u 80 do 90% slučajeva. Zbog izrazitog stanjenja sluznice javljaju se tegobe u vidu suhoće, svrbeža i žarenja rodnice. Česti su vaginalni iscjetci kao posljedica infekcija različitim uzročnicima. Spolni odnosi zbog svega navedenog postaju bolni. Što se tiče urinarnih tegoba, one su najčešće predstavljene u vidu učestalog mokrenja praćenog bolom kao posljedicom čestih infekcija.
Nedostatkom estrogena smanjuje se i debljina, vlažnost te elastičnost kože. Javlja se perutanje, sklonost ozljedama i stvaranju bora. Debljina kože smanjuje se za 7% godišnje, tako da se smatra kako je žena od 70 godina izgubila polovicu kvalitetnih osobina kože. Kosa postaje tanka, suha i lomljiva, te se prorjeđuje kod većine žena. Nadalje, gubi se genitalna dlakavost, a nokti postaju tanki i lomljivi. Nedostatak estrogena i androgena reflektira se negativno i na kognitivne funkcije mozga, što se očituje u slabljenju pamćenja i koncentracije.
Prehrana tijekom menopauze
Izvor: Shutterstock
Svaki životni period nosi svoje pa tako shodno tome i prehrana treba biti prilagođena određenoj dobnoj skupini. Prehrana zrele životne dobi je usmjerena na korištenje namirnica, osobito biljaka koje sa svojom aktivnim tvarima-fitonutritijentima optimiziraju funkciju probavnog sustava, detoksicirajući sustav jetre i drugih organa u tijelu uključujući imunološki sustav. S nutricionističkim programom zasnovanom na paradigmi koja promovira obranu, odrasli štite svoje zdravlje i preveniraju nastanak bolesti. Također im pomaže da pravilnim unosom nutrijenata ublaže sam proces starenja i promjene u biokemiji organizma nastale prirodnim procesom starenja.
Prehranu je potrebno temeljiti na mediteranskoj dijeti. Mediteranska prehrana temelji se na obilju integralnih žitarica, sezonskom voću i povrću, uljima biljnog podrijetla (prvenstveno maslinovom ulju), ribe te umjerenim količinama crnog vina. Integralne žitarice, voće i povrće se, osim što pružaju čitav spektar vitamina, minerala i fitokemikalija i zbog toga dokazano pružaju zaštitu od mnogih degenerativnih bolesti, nameću i kao odličan izvor prehrambenih vlakana. Prehrana bogata prehrambenim vlaknima se inače preporuča svim osobama koje paze na tjelesnu masu i nastoje uspješno regulirati svoju težinu.