Što je gluten?
Gluten je mješavina proteina (glijadin i glutenin) koji se prirodno nalaze u pšenici, ječmu, raži i piru. Daje tijestu elastičnost i strukturu. Za većinu ljudi je bezopasan, ali kod osoba s celijakijom uzrokuje autoimunu reakciju koja oštećuje crijevnu sluznicu. Namirnice koje sadrže gluten: kruh, tjestenina, peciva, pivo i sve što sadrži pšenično brašno.
Gluten je pojam koji se sve češće pojavljuje na prehrambenim etiketama, jelovnicima i u razgovorima o zdravlju — ali što je gluten zapravo i treba li ga se bojati?
Bezglutenski proizvodi osvajaju police trgovina, a sve više restorana nudi bezglutenski jelovnik. Ali kod većine zdravih ljudi gluten nije problem — i eliminacija glutena bez medicinske indikacije može imati neočekivane nutritivne posljedice. S druge strane, za osobe s celijakijom ili osjetljivošću na gluten, stroga bezglutenska dijeta medicinska je nužnost.
Dr. Diana Petričević objašnjava što je gluten, gdje se sve nalazi, koje su medicinske indikacije za bezglutensku dijetu i kako prepoznati skriveni gluten u hrani.
Što je gluten?
Gluten je skupni naziv za mješavinu proteina — glijadina i glutenina — koji se prirodno nalaze u endospermu zrna određenih žitarica. Naziv dolazi od latinske riječi gluten što znači ljepilo — i upravo to gluten radi: daje tijestu elastičnost, čvrstoću i sposobnost zadržavanja oblika.
Kada se brašno miješa s vodom, glijadin i glutenin formiraju mrežastu strukturu koja zarobljava CO2 koji nastaje fermentacijom kvasca — to je razlog zašto kruh naraste i ima mekanu, spužvastu teksturu. Bez glutena, kruh bi bio gust i lomljiv.
Što je gluten i zašto je važan?
Gluten je mješavina proteina glijadina i glutenina koji se nalaze u pšenici, ječmu, raži i piru. Daje tijestu elastičnost i strukturu — bez njega kruh ne bi narastao. Za zdravu osobu bez celijakije ili osjetljivosti na gluten, gluten je bezopasan protein koji se normalno probavlja. Problem nastaje kod celijakije gdje imunološki sustav napada crijevnu sluznicu kao odgovor na gluten.
U kojoj hrani ima glutena — gdje se sve nalazi?
Namirnice koje sadrže gluten
Pšenica i sve pšenične sorte — pir, kamut, durum, bulgur, semolina
Ječam — i slad od ječma koji se nalazi u pivu i nekim žitaricama
Raž — raženi kruh, ražene pahuljice
Triticale — hibrid pšenice i raži
Kruh, peciva, kolači, keksi i sve pekarsko-slastičarske proizvode od pšeničnog brašna
Tjestenina i njoki od pšeničnog brašna
Pivo — sadrži slad od ječma (osim certificiranih bezglutenskih piva)
Umaci i preljevi — soja umak, worcestershire umak, neki ketchupi
Prerađena hrana — mnogi gotovi proizvodi sadrže pšenični škrob kao zgušnjivač
Skriveni gluten — gdje ga ne očekujete
Lijekovi i suplementi — škrob od pšenice kao excipijent u tabletama
Kozmetika i ruž za usne — relevantno samo za celijakičare koji slučajno progutaju
Prehrambeni dodaci — maltodekstrin može biti od pšenice
Krumpirovi čips — neki sadrže pšenični škrob
Sladoled — zgušnjivači mogu sadržavati gluten
Juhe iz vrećice i kocke za juhu
Imitacija morskih plodova (surimi)
Gdje sve ima glutena — koje namirnice sadrže gluten?
Gluten se nalazi u pšenici, ječmu, raži i piru te svim proizvodima od njih: kruhu, tjestenini, pecivima, kolačima, pivu i soja umaku. Skriveni gluten čest je u prerađenoj hrani, umacima, gotovim juhama i nekim suplementima. Heljda, riža, kukuruz, proso i kvinoja prirodno ne sadrže gluten.
Ima li heljda gluten?
Ne — heljda (Fagopyrum esculentum) prirodno ne sadrži gluten unatoč svom nazivu koji sugerira vezu sa žitaricama. Heljda zapravo nije žitarica nego pseudožitarica — botanički je srodna rabi i kiselici, a ne pšenici ili ječmu.
Heljda je izvrsna bezglutenska alternativa za osobe s celijakijom — bogata je proteinima, vlaknima, magnezijem i rutinom. Međutim, heljda se često prerađuje u postrojenjima gdje se obrađuje i pšenica, pa postoji rizik od kontaminacije. Osobe s celijakijom trebaju birati heljdu s certifikatom ‘bez glutena’ koji garantira ispod 20 ppm glutena.
Ima li heljda gluten?
Ne, heljda prirodno ne sadrži gluten — nije žitarica nego pseudožitarica botanički srodna rabi. Idealna je bezglutenska alternativa za osobe s celijakijom. Oprez: heljda se često prerađuje u postrojenjima zajedno s pšenicom pa postoji rizik od kontaminacije. Celijakičari trebaju birati heljdu s certifikatom ‘bez glutena’.
Zob— prirodno bez glutena, ali često kontaminirana; celijakičari trebaju certificiranu bezglutensku zob
Tapioka i manioka
Krumpirovo brašno i krumpirov škrob
Bademovo brašno, kokosovo brašno
Celijakija — kada je gluten medicinski problem
Celijakija je autoimuna bolest u kojoj konzumacija glutena uzrokuje imunološku reakciju koja oštećuje resice crijevne sluznice — mikroskopske izraštaje koji povećavaju apsorpcijsku površinu tankog crijeva. Oštećenje resica dovodi do malapsorpcije hranjivih tvari, vitamina i minerala.
Simptomi celijakije
Probavni — proljev, nadutost, bol u trbuhu, mučnina
Kod djece — zaostajanje u rastu, zakašnjeli pubertet
Celijakija se dijagnosticira serološkim testovima (anti-tTG IgA protutijela) i biopsijom tankog crijeva. Nemojte sami prelaziti na bezglutensku dijetu prije dijagnostike — to može dati lažno negativne rezultate testova.
“Celijakija je ozbiljna autoimuna bolest koja pogađa oko 1% populacije — a procjenjuje se da je 83% oboljelih nedijagnosticirano.” — Celiac Disease Foundation
Osjetljivost na gluten bez celijakije (NCGS)
Osjetljivost na gluten bez celijakije (Non-Celiac Gluten Sensitivity) stanje je u kojemu simptomi nalikuju celijakiji, ali bez autoimune reakcije i oštećenja crijevne sluznice. Serološki testovi i biopsija su negativni. Dijagnoza se postavlja isključivanjem celijakije i alergije na pšenicu. Dijeta je slična kao kod celijakije, ali nije nužno strogo bezglutenska.
Alergija na pšenicu
Alergija na pšenicu imunološka je reakcija na proteine pšenice (ne nužno na gluten) — može uzrokovati simptome od blagog svrbeža do anafilaksije. Razlikuje se od celijakije mehanizmom i dijagnostičkim testovima. Osobe s alergijom na pšenicu mogu tolerirati ječam i raž (koji sadrže gluten ali ne pšenične proteine).
Bezglutenska dijeta — za koga je nužna?
Stroga bezglutenska dijeta medicinski je nužna za:
Osobe s dijagnosticiranom celijakijom — doživotno, bez iznimki
Osobe s dermatitis herpetiformis — kožni oblik celijakije
Osobe s alergijom na pšenicu — izbjegavanje pšenice, ali ne nužno ječma i raži
Bezglutenska dijeta nije nužna niti preporučena za zdravu populaciju bez navedenih dijagnoza. Uklanjanje glutena bez medicinske indikacije može dovesti do nedostatka vlakana, vitamina B kompleksa i željeza koji se prirodno nalaze u cjelovitim žitaricama.
Često postavljana pitanja o glutenu
Što je gluten i zašto je loš?
Gluten je protein iz pšenice, ječma i raži koji daje tijestu elastičnost. Za zdravu osobu gluten nije loš — normalno se probavlja. Problem nastaje kod celijakije, gdje imunološki sustav napada crijevnu sluznicu kao odgovor na gluten, i kod osjetljivosti na gluten bez celijakije.
Gdje sve ima glutena?
Gluten se nalazi u pšenici (i svim pšeničnim sortama), ječmu, raži i piru. Hrana koja uvijek sadrži gluten: kruh, tjestenina, peciva, kolači i pivo. Skriveni gluten može biti u umacima, gotovim jelima, juhama i nekim suplementima. Riža, kukuruz, heljda i kvinoja prirodno su bez glutena.
Ima li heljda gluten?
Ne. Heljda prirodno ne sadrži gluten — nije žitarica nego pseudožitarica. Idealna je zamjena za pšenično brašno kod celijakičara. Zbog rizika od kontaminacije u preradi, celijakičari trebaju birati heljdu s certifikatom ‘bez glutena’.
Koje namirnice ne sadrže gluten?
Namirnice prirodno bez glutena su: riža, kukuruz, heljda, proso, kvinoja, amarant, krumpir, voće, povrće, meso, riba, jaja, mliječni proizvodi i mahunarke. Zob je prirodno bez glutena ali često kontaminirana pšenicom — celijakičari trebaju certificiranu bezglutensku zob.
Treba li svaka osoba izbjegavati gluten?
Ne. Bezglutenska dijeta medicinski je nužna samo za osobe s celijakijom, dermatitis herpetiformis i alergijom na pšenicu. Za zdravu populaciju bez tih dijagnoza, eliminacija glutena nije potrebna i može dovesti do nedostatka vlakana, vitamina B kompleksa i željeza.
Kako prepoznati skriveni gluten na etiketi?
Na etiketi tražite: pšenicu, ječam, raž, pir, slad, glutenin, glijadin, pšenični škrob, modificirani škrob (ako nije navedeno od čega), hidroliziran biljni protein. Certificirani bezglutenski proizvodi imaju oznaku ‘Prekriženi klas’ (međunarodni simbol) ili tekst ‘bez glutena’ uz garanciju ispod 20 ppm.
Sumnjate da imate problem s glutenom?
Simptomi celijakije i osjetljivosti na gluten mogu biti nejasni i godinama se pripisivati drugim uzrocima. Jedini pouzdan način da saznate imate li celijakiju je dijagnostički pregled — i važno je to učiniti prije nego promijenite prehranu.
U ordinaciji dr. Diane Petričević moguće je provesti:
procjenu simptoma i prehrambenih navika
uputnicu za serološke testove na celijakiju (anti-tTG IgA)
individualni prehrambeni plan za bezglutensku dijetu uz dijagnozu
savjetovanje o skrivenom glutenu i sigurnoj prehrani
Ne prelazite na bezglutensku dijetu bez dijagnoze — to može dati lažno negativne rezultate testova.
Gluten je postao jedan od najpopularnijih ‘krivaca’ u modernoj prehrani — ali medicina kaže drugačije. Za osobu bez celijakije ili dijagnosticirane osjetljivosti na gluten, nema medicinskog razloga za eliminaciju glutena. Dapače, bezglutenska dijeta bez indikacije može dovesti do manjka vlakana i vitamina B kompleksa. Ako sumnjate da imate problem s glutenom — dođite na dijagnostiku prije nego što promijenite prehranu. Serološki test na celijakiju jednostavan je krvni test koji daje jasan odgovor. I uvijek kažem: ne dijagnosticirajte se sami prema trendu.
Bezglutenska prehrana postaje sve popularnija, ali jeste li znali da se iza te popularnosti kriju stvarne zdravstvene prednosti? Bezglutenska prehrana je način prehrane koji isključuje gluten, protein koji se nalazi u žitaricama poput pšenice, ječma i raži.
Bez obzira jeste li netolerantni na gluten, imate celijakiju ili samo želite poboljšati svoje zdravlje, bezglutenska prehrana može donijeti brojne blagodati. Prije nego što dublje istražimo bezglutensku prehranu, važno je razumjeti što je to gluten.
Gluten je protein koji se nalazi u pšenici, ječmu, raži i nekim drugim žitaricama.
Za neke ljude, konzumacija glutena može izazvati velike probleme u probavi. To se zove intolerancija na gluten ili celijakija.
Intolerancija prema glutenu i simptomi celijakije
Simptomi ove bolesti su: bol u trbuhu, gubitak ili nemogućnost dobivanja tjelesne mase, česte i obilne stolice, proljevi, nadutost, slabo razvijena muskulatura ruku i nogu, gubitak teka, kronični umor.
Ukoliko se dijagnosticira glutenska enteropatija (celijakija) onda je dijagnoza nažalost doživotna.
Važno je napomenuti kako oboljeli od ove bolesti mogu imati u potpunosti normalnu kvalitetu života ukoliko počnu prakticirati bezglutensku dijetu. U protivnom riskiraju ozbiljno oštećenje sluznice tankog crijeva. Moguće poremećaje u hormonalnom sustavu, otežanu probavu i apsorpciju važnih nutritivnih sastojaka. Također se povećava mogućnost razvoja teških i po život opasnih bolesti poput karcinoma crijeva i maligni tumor limfnog tkiva crijeva. Stoga se izbacivanje glutena iz svakodnevne prehrane postavlja kao nužnost.
Bezglutenska prehrane i njezina osnovna pravila
Bezglutenske prehrana jest nešto zahtjevniji tip dijete i podrazumijeva dosljednost i samodisciplinu, ali je u potpunosti izvediva.
Konzumiranjem hrane bez glutena nismo lišeni svih nutritivno vrijednih sastojka za čovjekov organizam jer sam gluten kao protein nije toliko važan i po svom sastavu (aminokiseline) zamjenjiv je drugim prehrambenim izvorima.
Osnova bezglutenske dijete je u pravilnom izboru namirnica koje se pripremaju po određenoj recepturi. Dakle trebali bi isključiti:
pšenicu
zob
ječam
raž
i njihove biljne srodnike. Brašno tih žitarica ne smije se koristiti, a isto tako ne treba konzumirati industrijske proizvode koji ih sadrže. Stoga je nužno uvijek pripaziti na sastojke proizvoda jer se mnogima dodaje gluten. On vrlo često služi kao podloga za arome, boje, aditive te namirnicama daje formu i kompaktnost.
Na popisu industrijske hrane koja sadrži gluten nalaze se: većina instant pripravaka poput juha, kava, pudinga, palente, gotovih umaka; zatim majoneza, ketchup, neki tipovi jogurta, većina čokolada, bombona, energetskih pločica, shakeovi, frappei, corn flakes, müesli, vrhnja za šlag i kuhanje, većina sladoleda, salame, šunke, hrenovke, paštete, slanine grickalice, sve vrste kolača, peciva, torti, keksa, sve vrste kruha. Kao što vidite popis je poprilično dug.
Izvor: Unsplash
Bezglutenske namirnice
Ono što ostaje na raspolaganju su sve vrste povrća i voća, zatim sve vrste mesa, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi koji ne sadrže gluten, kava, itd.
Također postoji čitav niz proizvoda koji su specijalno namijenjeni oboljelima od celijakije i imaju na sebi oznaku bez glutena. Tu sada dolazi na red i kretivnost u osmišljavanju obroka koje najčešće treba pripraviti sam kako bi se imao potpuni uvid u sadržaj odabranih sastojaka.
Moguće je adekvatnom kombinacijom postići okuse, arome i teksturu jela bez glutena.
Tako primjerice upotrebom odgovarajućih namirnica poput: mahunarki, slanutka, graha, tapioke, batate, krumpira, leće, heljde, riže, prosa, kukuruza, kvinoje, amaranta, manioke, ribe mogu se kreirati jelovnici koji svojim okusom i nutritivnim sastavom mogu parirati bez problema oblicima prehrane koji sadrže gluten.
Dapače, čak su istraživanja pokazala kako bezglutenska prehrana je vrlo zdrava pa se stoga preporučuje i onima koji ne boluju od celijakije. Stoga konzumiranje proizvoda pseudožitarica, raznih mahunarki ili upotreba brašna od krumpira batate koji su dio bezglutenske dijete zbog njihovih vrijednih bioloških spojeva preporuča svima.
Izbacivanjem namirnica koje sadrže brojne aditive, umjetne boje i konzervanse koji su inače prisutni u većini industrijskih proizvoda može biti samo zdravo i korisno.
Osnovni principi bezglutenske prehrane su:
Eliminacija glutena: Glavni princip bezglutenske prehrane je izbjegavanje hrane koja sadrži gluten. Gluten je protein koji se nalazi u pšenici, ječmu, raži i nekim drugim žitaricama. To znači da trebate izbjegavati proizvode od pšenice poput kruha, tjestenine, peciva i piva, kao i druge izvore glutena poput ječma i raži.
Konzumacija prirodnih, neprerađenih namirnica: Fokusirajte se na hranu koja je prirodno bez glutena, poput voća, povrća, mesa, ribe, jaja, mliječnih proizvoda i orašastih plodova. Ove namirnice su bogate hranjivim tvarima i čine osnovu bezglutenske prehrane.
Pažljivo čitanje deklaracija na proizvodima: Mnogi prehrambeni proizvodi mogu sadržavati skrivene izvore glutena, čak i ako se na prvi pogled ne čine glutenskim. Stoga je važno pažljivo čitati deklaracije proizvoda kako biste prepoznali sastojke koji mogu sadržavati gluten.
Korištenje bezglutenskih zamjena: Postoji širok izbor bezglutenskih zamjena za žitarice koje sadrže gluten. Primjerice, možete koristiti brašna poput brašna od riže, heljde, kvinoje, badema, kokosa ili kukuruznog brašna kako biste pripremili bezglutenske pekarske proizvode.
Pažljivost pri pripremi i konzumaciji hrane izvan kuće: Kada jedete izvan kuće, važno je biti oprezan zbog mogućnosti kontaminacije hrane glutenom. Komunikacija s osobljem restorana ili drugih mjesta za prehranu te traženje bezglutenskih opcija može biti ključno kako biste osigurali sigurnu prehranu.
Praćenje zdravstvenog stanja i stručni savjet: Ako imate dijagnosticiranu intoleranciju na gluten ili celijakiju, važno je pratiti svoje zdravstveno stanje i redovito se savjetovati sa stručnjakom, poput nutricionista ili liječnika, kako biste dobili prilagođene smjernice i osigurali uravnoteženu prehranu.
Preporučena suplementacija uz bezglutensku prehranu
Prateći bezglutensku prehranu, moguće je ostvariti kvalitetan unos većine nutrijenata kroz raznoliku hranu. Međutim, s obzirom na to da mnoge standardne namirnice bogate glutenom (poput pšeničnih proizvoda) sadrže ključne vitamine i minerale, ljudi na bezglutenskoj prehrani mogu povremeno trebati dodatke prehrani kako bi izbjegli potencijalne deficite. Evo nekoliko preporučenih suplemenata koji pomažu osigurati optimalan unos važnih nutrijenata.
1. Vitamin B-kompleks
Žitarice poput pšenice i raži, koje sadrže gluten, bogate su vitaminima B-skupine, posebice folnom kiselinom (vitamin B9), tiaminom (vitamin B1), riboflavinom (vitamin B2) i niacinom (vitamin B3). Budući da su bezglutenski proizvodi rijetko obogaćeni ovim vitaminima, preporuča se suplementacija B-KOMPLEKSOM, posebno osobama koje ne unose dovoljno hrane bogate B vitaminima poput mesa, jaja, orašastih plodova i mahunarki. B vitamini su ključni za energiju, zdravlje živčanog sustava i metabolizam.
2. Vitamin D
Vitamin D je esencijalan za apsorpciju kalcija i održavanje zdravih kostiju, no nalazi se u ograničenom broju namirnica, uglavnom u masnoj ribi, mliječnim proizvodima i jajima. Osobe koje slijede bezglutensku prehranu često mogu imati nižu razinu vitamina D, posebno ako izbjegavaju mliječne proizvode. Suplementacija VITAMINOM D preporuča se, osobito tijekom zimskih mjeseci kada izloženost suncu može biti nedovoljna.
3. Kalcij
Osobe koje imaju celijakiju često su izložene većem riziku od osteoporoze zbog smanjene apsorpcije KALCIJ u crijevima. Mliječni proizvodi su bogat izvor kalcija, ali ako se oni izbjegavaju (npr. zbog laktozne intolerancije), suplementacija kalcijem može biti korisna za održavanje zdravlja kostiju. Alternativno, kalcij se može unositi kroz hranu poput tamnozelenog lisnatog povrća, sezama, badema i obogaćenih biljnih napitaka, ali suplementacija može pomoći ako prehrana nije uravnotežena.
4. Željezo
Željezo je ključno za proizvodnju crvenih krvnih stanica i transport kisika kroz tijelo, a njegov deficit može dovesti do anemije. Budući da gluten može oštetiti crijevnu sluznicu kod osoba s celijakijom, smanjuje se sposobnost apsorpcije željeza, što često rezultira niskom razinom željeza. Hrana bogata željezom uključuje crveno meso, ribu, jaja, tamno lisnato povrće i mahunarke, ali kod nedostatka može se preporučiti i suplementacija željezom, posebno za žene u reproduktivnom razdoblju.
5. Cink
Cink je mineral važan za imunitet, zacjeljivanje rana i sintezu proteina, a može biti smanjen kod ljudi na bezglutenskoj prehrani zbog oštećenja crijevne sluznice ili nedovoljnog unosa. Nalazi se u mesu, ribi, orašastim plodovima i sjemenkama. Kod ljudi koji ne unose dovoljne količine CINKA putem prehrane ili kod onih sa simptomima smanjene apsorpcije, suplementacija cinkom može biti korisna.
6. Magnezij
Magnezij je ključan za pravilnu funkciju mišića i živaca te podržava zdravlje kostiju i srčano-žilnog sustava. Povrće, orašasti plodovi i sjemenke glavni su izvori magnezija, no osobe na bezglutenskoj prehrani mogu imati smanjen unos zbog smanjenog unosa cjelovitih žitarica. Suplementacija MAGNEZIJEM može pomoći u očuvanju energije i smanjenju umora.
7. Omega-3 masne kiseline
Osobe koje izbjegavaju ribu, orašaste plodove i sjemenke mogu imati nižu razinu omega-3 masnih kiselina, koje su važne za zdravlje srca, zglobova i mozga. OMEGA-3 suplementi, kao što su riblje ulje ili biljni izvori poput ulja algi, korisni su dodaci posebno ako je prehrana ograničena.
8. Probiotici
Crijevna mikroflora često je narušena kod osoba s celijakijom ili intolerancijom na gluten zbog prethodnog oštećenja crijevne sluznice. Probiotici pomažu u obnovi zdrave crijevne flore, poboljšavaju probavu i jačaju imunološki sustav. Suplementacija probioticima može pomoći u vraćanju ravnoteže mikrobioma, što može poboljšati apsorpciju hranjivih tvari i opće stanje crijeva.
9. Vlakna
Bezglutenska prehrana može biti siromašna vlaknima, jer je većina vlaknastih namirnica poput cjelovitih žitarica izbjegnuta. Suplementacija vlaknima može pomoći u održavanju zdrave probave i regulaciji šećera u krvi. Dodaci prehrani s vlaknima poput psylliuma ili dodatak prehrani poput chiai lanenih sjemenki pomažu u postizanju dnevne potrebe za vlaknima.
Važno je napomenuti da bezglutenska prehrana nije namijenjena svima. Ona je posebno važna za osobe s intolerancijom na gluten ili celijakijom.