Psorijaza, složena autoimuna bolest koja utječe na kožu, može biti izazovna za one koji se s njom bore. Dok mnogi traže rješenja u medicinskim tretmanima, nova istraživanja sugeriraju da se pažljivim pristupom prehrani može postići značajno olakšanje.
Psorijaza je kompleksna autoimuna bolest koja se očituje kao kronično upalno stanje kože. Karakterizirano je crvenilom, ljuskavicom, svrbežom i ponekad bolom. Uzrok psorijaze nije potpuno razjašnjen. Različiti faktori, uključujući genetske predispozicije, okolišne čimbenike i imunološki odgovor, igraju ulogu u njenom razvoju. U ovom članku istražit ćemo simptome, dijagnostičke metode, terapijske opcije i posebno naglasiti ulogu prehrane u upravljanju psorijazom.
Simptomi psorijaze
Simptomi psorijaze mogu varirati u svojoj manifestaciji i težini. Ovisno i o tipu psorijaze i individualnim karakteristikama pacijenta. Evo nekoliko uobičajenih simptoma koje osobe s psorijazom mogu iskusiti:
Crvenilo kože: Crvene mrlje ili ploče na koži obično su prvi znakovi psorijaze. Ove lezije često imaju jasne rubove i mogu se pojaviti na bilo kojem dijelu tijela, uključujući vlasište, laktove, koljena, leđa i vlasište.
Ljuskavica: Ljuskavica je karakteristična po suhim, bijelim, srebrnastim ljuskama koje se mogu pojaviti na crvenim mrljama kože. Ove ljuske mogu biti male i fine ili deblje i krute, ovisno o težini stanja.
Svrbež i iritacija: Mnogi ljudi s psorijazom doživljavaju svrbež, peckanje ili bol na zahvaćenim područjima kože. Ovo može biti posebno izraženo kada su lezije suhe ili napuknute.
Pukotine i krvarenje: Intenzivna suhoća kože kod psorijaze može rezultirati pucanjem kože i krvarenjem, posebno na područjima koja su izložena trenju ili napetosti, poput laktova ili koljena.
Deformacije noktiju: Psorijaza može utjecati na nokte, uzrokujući promjene poput neravnih rubova, rupica na noktima, zadebljanja ili promjene boje noktiju.
Bol i nelagoda: Osobe s težim oblicima psorijaze mogu doživjeti bol ili nelagodu, osobito kada su lezije dublje ili kada se psorijaza razvije na osjetljivim područjima kože.
Važno je napomenuti da simptomi psorijaze mogu varirati od osobe do osobe, a njihova težina može varirati tijekom vremena.
Također, psorijaza može imati i emocionalni utjecaj na pacijente, uzrokujući stres, tjeskobu i osjećaje niskog samopouzdanja. Stoga je važno da pacijenti s psorijazom potraže podršku i stručno liječenje, kako bi se nosili s izazovima bolesti.
Dijagnostika kod psorijaze
Dijagnostika psorijaze obično započinje detaljnim pregledom kože od strane dermatologa ili specijalista za kožne bolesti. Liječnik pažljivo pregledava kožu pacijenta tražeći karakteristične znakove psorijaze. To su crvene mrlje, ljuskave lezije ili promjene na noktima. Osim vizualnog pregleda, liječnik će prikupiti detaljnu medicinsku anamnezu pacijenta. To uključuje obiteljsku povijest bolesti, trenutne lijekove i prethodne tretmane za kožne bolesti. Tijekom razgovora, pacijent će iznijeti simptome koje osjeća, uključujući kada su se pojavili, koliko su česti i intenzivni, te koji čimbenici mogu utjecati na njihovo pogoršanje ili poboljšanje.
U nekim slučajevima, liječnik može preporučiti biopsiju kože radi potvrde dijagnoze. To uključuje uzimanje malog uzorka kože s područja zahvaćenog psorijazom radi analize u laboratoriju.
Dodatni testovi poput testova na bakterijske ili gljivične infekcije kože, testova funkcije jetre ili krvnih pretraga također se mogu provesti kako bi se procijenila ozbiljnost bolesti i identificirali mogući komorbiditeti.
Terapija i liječenje psorijaze
Terapija psorijaze obuhvaća različite pristupe liječenju kako bi se kontrolirali simptomi, smanjila upala i poboljšala kvaliteta života pacijenata. Ovisno o ozbiljnosti psorijaze, terapija može biti lokalna (primijenjena izravno na kožu) ili sistematska (uzeta oralno ili putem injekcija). Evo nekoliko uobičajenih terapijskih pristupa:
Lokalni tretmani: Lokalni tretmani uključuju primjenu krema, masti, gelova ili losiona koji sadrže različite aktivne sastojke, poput kortikosteroida, salicilne kiseline, kalcipotriola, katrana ili retinoida. Ovi tretmani mogu pomoći u smanjenju crvenila, ljuskavice i svrbeža te u poboljšanju izgleda kože.
Fototerapija: Fototerapija, ili svjetlosna terapija, koristi kontroliranu izloženost ultraljubičastom (UV) svjetlu kako bi smanjila upalu kože i inhibirala rast stanica kože. Ovaj tretman može se provoditi kod kuće uz pomoć posebnih uređaja ili u medicinskom okruženju pod nadzorom stručnjaka.
Sistemski lijekovi: Za teže oblike psorijaze, liječnik može propisati sistemsku terapiju, uključujući oralne lijekove ili injekcije. To mogu biti imunosupresivi, kao što su metotreksat, ciklosporin ili azatioprin, ili biološki lijekovi koji ciljaju specifične dijelove imunološkog sustava, poput lijekova koji blokiraju tumorski nekrozni faktor alfa (TNF-alfa) ili interleukin-17 (IL-17).
Alternativni pristupi: Ponekad se pacijenti okreću alternativnim terapijama poput biljnih pripravaka, akupunkture, prehrambenih dodataka ili promjena u načinu života kako bi podržali svoje zdravlje i ublažili simptome psorijaze. Međutim, važno je da se takvi pristupi koriste s oprezom i pod nadzorom kvalificiranog zdravstvenog stručnjaka.
Važno je individualno prilagoditi terapiju svakom pacijentu ovisno o težini simptoma, općem zdravstvenom stanju.
Redoviti pregledi i praćenje s dermatologom ili drugim specijalistom za kožne bolesti ključni su za učinkovito upravljanje psorijazom.
Psorijaza i prehrana
Izvor: Pexels
Kada je u pitanju psorijaza i prehrana, važno je naglasiti da nema univerzalne dijete koja će odgovarati svim osobama s ovom bolešću. Ipak, postoje neka opća pravila i smjernice koje mnogi pacijenti pronalaze korisnima u upravljanju simptomima psorijaze. Evo kompletnih listi namirnica koje bi trebalo ili ne bi trebalo konzumirati kod psorijaze:
Antioksidansi: Voće bogato antioksidansima, poput bobičastog voća (borovnice, maline, kupine), agruma (naranče, grejp) i jabuka, te povrće poput špinata, brokule, kelja i paprike, može pomoći u smanjenju oksidativnog stresa i poboljšati zdravlje kože.
Vitamin D: Masna riba poput lososa, tune i sardina, jaja, mliječni proizvodi i obogaćene namirnice mogu biti korisni izvori vitamina D, koji je važan za zdravlje kože i imunološki sustav.
Probiotici: Fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta, kefira i fermentiranih povrća mogu podržati zdravlje crijeva i imunološkog sustava, što može imati pozitivan učinak na simptome psorijaze.
Namirnice koje treba izbjegavati:
Prerađeni šećeri:Izbjegavajte konzumaciju hrane i pića s visokim udjelom rafiniranog šećera, poput slatkiša, gaziranih pića, slatkih peciva i sladoleda, jer takva hrana može pogoršati upalu i osjetljivost kože.
Zasićene masnoće: Masna i pržena hrana, punomasni mliječni proizvodi, meso s visokim udjelom masnoće te prženi grickalice trebali bi se smanjiti ili izbjegavati, jer zasićene masnoće mogu povećati upalu u tijelu.
Alkohol: Alkohol može pogoršati simptome psorijaze kod nekih ljudi, pa se preporučuje umjerena ili potpuna izbjegavanje alkohola.
Gluten: Iako veza između glutena i psorijaze nije potpuno razjašnjena, neki ljudi s psorijazom primjećuju poboljšanja u simptomima nakon izbjegavanja glutena, osobito ako imaju i dijagnosticiranu celijakiju.
Važno je napomenuti da je individualna reakcija na hranu varijabilna. Pacijenti bi trebali pratiti kako njihovo tijelo reagira na određene namirnice te prilagoditi prehranu prema vlastitim potrebama i preferencijama.
Znanstvene studije o povezanosti psorijaze i prehrane
Studije su pokazale da određene prehrambene komponente mogu utjecati na imunološki sustav, upalu kože i regeneraciju stanica. To može imati značajan utjecaj na simptome psorijaze. Na primjer, omega-3 masne kiseline koje se nalaze u ribi, orašastim plodovima i lanenim sjemenkama pokazale su se korisnima u smanjenju upale i poboljšanju stanja kože kod osoba s psorijazom. Antioksidansi prisutni u voću i povrću, poput vitamina C, E i beta-karotena, mogu pomoći u zaštiti kože od oksidativnog stresa i smanjenju ozbiljnosti simptoma.
Nedostatak vitamina D povezan je s većim rizikom od razvoja psorijaze, dok dodatak vitamina D može pomoći u regulaciji imunološkog sustava i ublažavanju upale kože.
S druge strane, određene prehrambene alergije i osjetljivosti, poput netolerancije na gluten ili mliječne proizvode, mogu pogoršati simptome psorijaze kod nekih pacijenata.
Kratki zaključak
Iako je potrebno više istraživanja kako bi se razumjela veza između prehrane i psorijaze, trenutni znanstveni dokazi sugeriraju da pravilna prehrana može biti korisna u upravljanju ovom kožnom bolešću.
U kontekstu psorijaze i prehrane, od presudne je važnosti konzultirati se s kvalificiranim nutricionistom ili liječnikom kako bi se osiguralo pravilno planiranje prehrambenih promjena, pružajući tako uravnoteženu i adekvatnu prehrambenu podršku.
