Kopriva ljekovitost — kratki odgovor:
Kopriva (Urtica dioica) jedna je od najljekovitijih samoniklih biljaka s dokazanim protuupalnim, diuretičkim, antibakterijskim i antioksidativnim djelovanjem. Bogata je vitaminima A, C, K i B2, željezom, kalijem i silicijem. List koprive koristi se za bubrege, anemiju i artritis, a korijen za zdravlje prostate. Čaj od koprive pije se tri puta dnevno, 9 do 15 g dnevno.
Biljka koja vas peče pri dodiru — a iznutra liječi bubuge, anemiju, prostatu i zglobove. Kopriva zaslužuje puno više poštovanja nego što joj dajemo.
Kopriva je za većinu ljudi samo neugodan korov koji vas opeče u šetnji. Ali fitoterapijska medicina je odavno znala ono što moderna istraživanja tek sad potvrđuju — ova biljka prepuna je aktivnih spojeva koji imaju konkretne, mjerljive učinke na zdravlje.
Dr. Diana Petričević objašnjava zašto kopriva zaslužuje mjesto u vašoj kuhinji i ljekarnici, koji su njezini vitamini i minerali, za što su ljekoviti list, korijen i cvijet — i kako je pravilno koristiti.
Što je kopriva i koje su vrste?
Kopriva (Urtica dioica L.) zeljasta je višegodišnja biljka koja naraste do 150 cm visine. Karakteristični srcoliki listovi dugi 3 do 15 cm pokriveni su žarnicama koje sadrže mravlju kiselinu, histamin i serotonin — upravo oni uzrokuju poznati pekući osjećaj pri dodiru.
Iz perspektive fitoterapije relevantne su dvije vrste: velika kopriva (Urtica dioica) i mala kopriva (Urtica urens). Obje rastu samoniklo u Hrvatskoj i imaju slična ljekovita svojstva. Bijela mrtva kopriva (Lamium album) — unatoč imenu — nije kopriva i nema ista svojstva.
Važno je znati da različiti dijelovi biljke imaju različita ljekovita svojstva: list, korijen, cvijet i sjemenke koriste se za različite indikacije.
Kopriva vitamini i minerali — kemijski sastav
Kopriva je jedna od nutritivno najbogatijih samoniklih biljaka koje rastu u našim krajevima. Njezin kemijski sastav objašnjava široki spektar ljekovitog djelovanja.
List koprive — vitamini i minerali
Vitamin A (beta karoten) — važan za vid, kožu i imunitet
Steroli (beta-sitosterol) — ključni za zdravlje prostate
Hidroksi-masne kiseline — protuupalno djelovanje
Lektini i polisaharidi — imunostimulatorni učinak
Kopriva vitamini i minerali — što sadrži?
List koprive bogat je vitaminima A, C, K i B2, te mineralima kalijem, željezom, silicijem, kalcijem i magnezijem. Flavonoidi kvercetin i kemferol daju protuupalno djelovanje. Korijen koprive sadrži sterol beta-sitosterol koji je ključan za zdravlje prostate te UDA proteine s imunomodulatornim učinkom. Kopriva je jedna od nutritivno najbogatijih samoniklih biljaka.
Izvor: Pexels
List koprive (Urtica dioica) sadrži značajne količine vitamina K, C i provitamina A uz visok udio željeza i kalija koji opravdavaju njegovu tradicionalnu primjenu kod anemije i kao diuretika. — Journal of Ethnopharmacology, 2013., PubMed
Kopriva ljekovita svojstva — za što je dobra?
1. Bubrezi i mokraćni sustav — diuretičko djelovanje
Visok udio kalija u listu koprive odgovoran je za njezino diuretičko djelovanje — potiče izlučivanje mokraće i pomaže u ispiranju bubrega. Klinička istraživanja potvrdila su učinkovitost čaja od lista koprive u tzv. ispiranju bubrega, posebno kod recidivirajućih mokraćnih infekcija i bubrežnih kamenaca. Preporučuje se kontinuirana primjena kroz tri tjedna.
2. Anemija i umor — bogat izvor željeza
Kopriva je jedan od najbogatijih biljnih izvora željeza — minerala koji je ključan za sintezu hemoglobina i transport kisika do stanica. Uz visok udio vitamina C koji poboljšava apsorpciju željeza, kopriva je tradicionalno i učinkovito sredstvo kod anemije, kroničnog umora i slabokrvnosti.
3. Artritis i reumatoidne bolesti — protuupalno djelovanje
Flavonoidi kvercetin i kemferol iz koprive inhibiraju proupalne citokine i smanjuju sintezu prostaglandina — mehanizam sličan djelovanju protuupalnih lijekova, ali bez nuspojava na probavni sustav. Klinička ispitivanja potvrdila su učinkovitost koprive kod reumatoidnog artritisa i artroze, kako kao monoterapije tako i kao dodatka konvencionalnoj terapiji.
4. Prostata — korijen koprive kod adenoma
Korijen koprive jedan je od rijetkih biljnih pripravaka s klinički potvrđenim učinkom na benignu hiperplaziju prostate (BPH). Beta-sitosterol i UDA proteini smanjuju upalu i poboljšavaju protok mokraće. Istraživanja pokazuju poboljšanje simptoma BPH-a uz redovitu primjenu ekstrakta korijena koprive. Primjenjuje se i kod kroničnog prostatitisa.
Ekstrakt korijena koprive (Urtica dioica) statistički je značajno poboljšao IPSS score (simptomi donjeg mokraćnog trakta) kod pacijenata s benignom hiperplazijom prostate u randomiziranoj kontroliranoj studiji. — Journal of Herbal Pharmacotherapy, 2005., PubMed
5. Alergijski rinitis — antihistaminsko djelovanje
Kvercetin iz koprive inhibira oslobađanje histamina iz mastocita — mehanizam koji smanjuje simptome alergijskog rinitisa poput curenja nosa, kihanja i suzenja očiju. Istraživanja sugeriraju da liofilizirana kopriva može biti učinkovita alternativa antihistaminicima za sezonske alergije, bez sedativnih nuspojava.
6. Regulacija šećera u krvi
Studije su pokazale da ekstrakti koprive mogu pomoći u regulaciji razine glukoze u krvi inhibicijom enzima alfa-glukozidaze — iste mete koju cilja lijek akarboza. Ovo djelovanje posebno je interesantno za osobe s dijabetesom tipa 2 i predijabetesom, ali zahtijeva konzultaciju s liječnikom zbog mogućih interakcija s antidijabetičkim lijekovima.
7. Kosa, koža i noktiju — silicij i klorofil
Visok udio silicija u koprivi jača strukturu kose, noktiju i vezivnog tkiva. Klorofil iz koprive ima antibakterijsko djelovanje i pomaže kod akni, ekcema i psorijaze. Šamponi i kozmetički preparati s ekstraktom koprive koriste se za jačanje kose i smanjenje ispadanja.
8. Kopriva i mršavljenje
Kopriva direktno ne sagorjeva mast, ali može podržati mršavljenje na nekoliko načina: diuretičkim djelovanjem smanjuje zadržavanje tekućine, vlaknima produžuje sitost, regulacijom šećera u krvi smanjuje nagle poraste i padove glukoze koji potiču glad. Čaj od koprive kao zamjena za zaslađena pića dobar je dio plana za kontrolu tjelesne težine.
Kopriva ljekovita svojstva — za što je dobra?
Kopriva je ljekovita za bubrege i mokraćni sustav (diuretičko djelovanje), anemiju i umor (visok udio željeza), artritis i reumatoidne bolesti (kvercetin, protuupalno), zdravlje prostate (beta-sitosterol u korijenu), alergijski rinitis (antihistaminsko djelovanje), regulaciju šećera i zdravlje kose i kože (silicij, klorofil).
Kopriva sastav — razlika između lista, korijena, cvijeta i sjemenki
List koprive
Najšire korišten dio biljke. Bogat vitaminima, mineralima i flavonoidima. Koristi se kao čaj, svježe kuhano povrće, tinktura ili ekstrakt za bubrege, anemiju, artritis, alergije i detoksikaciju. Mladi listovi sakupljeni u proljeće nutritivno su najbogatiji.
Korijen koprive
Specifičan kemijski sastav s beta-sitosterolom i UDA proteinima. Primarna indikacija je benigna hiperplazija prostate i kronični prostatitis. Koristi se kao ekstrakt ili tinktura, rjeđe kao čaj jer aktivni spojevi slabo prelaze u vodenu otopinu.
Cvijet koprive
Diskretni zeleni cvjetovi sadrže slične flavonoide kao list, ali u nešto manjim koncentracijama. Koriste se u kombiniranim čajevima za detoksikaciju i čišćenje organizma. Cvjeta od proljeća do jeseni.
Sjemenke koprive
Bogate masnim kiselinama i proteinima. Tradicionalno su se koristile kod problema s prostatom, ali klinička istraživanja nisu potvrdila njihovu djelotvornost za ovu indikaciju. Mogu se koristiti kao nutritivni dodatak prehrani.
Čaj od koprive — kako ga pripremiti?
Čaj od lista koprive najčešći je i najpristupačniji oblik korištenja koprive. Za terapijski učinak važno je koristiti dovoljnu dnevnu dozu.
Stavite 3 do 5 grama suhog lista koprive (jedna do dvije čajne žličice) u šalicu
Prelijte s 250 ml kipuće vode
Poklopite i ostavite da se infuzira 10 minuta
Procijedite i pijte bez zaslađivača ili s kapi meda
Pijte tri puta dnevno, najčešće nakon obroka
Za terapijski učinak potrebna je dnevna doza od 9 do 15 grama suhog lista — što znači tri šalice čaja dnevno. Kod ispiranja bubrega preporučuje se kontinuirana primjena kroz tri tjedna uz povećan unos vode.
Čaj od koprive — kako pripremiti i koliko piti?
Čaj od koprive priprema se od 3 do 5 g suhog lista preljevenog s 250 ml kipuće vode, infuzija 10 minuta. Pije se tri puta dnevno nakon obroka. Dnevna terapijska doza je 9 do 15 grama suhog lista. Kod ispiranja bubrega primjenjuje se kontinuirano kroz tri tjedna. Svježi mladi listovi mogu se kuhati kao povrće poput špinata.
Kopriva može pojačati djelovanje diuretika, antidijabetičkih lijekova i antikoagulantnih lijekova. Kod kroničnih bolesti i uzimanja terapije obavezno se posavjetujte s liječnikom.
Često postavljana pitanja o koprivi
Za što je dobra kopriva?
Kopriva je dobra za bubrege i mokraćni sustav (diuretičko djelovanje), anemiju (visok udio željeza i vitamina C), artritis i reumatoidne bolesti (protuupalni flavonoidi), zdravlje prostate (beta-sitosterol u korijenu), alergijski rinitis (antihistaminsko djelovanje) te zdravlje kose i kože (silicij, klorofil).
Koji vitamini se nalaze u koprivi?
Kopriva je bogata vitaminima A (beta karoten), C, K i B2 (riboflavin). Od minerala posebno se ističu kalij (diuretičko djelovanje), željezo (prevencija anemije), silicij (koža, kosa, nokti), kalcij i magnezij. List koprive nutritivno je bogatiji od korijena.
Može li kopriva pomoći kod mršavljenja?
Kopriva direktno ne sagorjeva masnoće, ali podržava mršavljenje diuretičkim djelovanjem (smanjuje zadržavanje tekućine), regulacijom šećera u krvi i kao niskokalorična zamjena za zaslađena pića. Čaj od koprive dobar je dio plana za kontrolu tjelesne težine uz uravnoteženu prehranu i tjelovježbu.
Kako izgleda cvijet koprive?
Cvjetovi koprive su sitni, zelene boje i vrlo diskretni — nisu upadljivi poput cvjetova ukrasnog bilja. Rastu u grozdovima na peteljkama u pazušcima listova. Kopriva cvjeta od proljeća do jeseni. Cvjetovi su jednospolni — muški i ženski cvjetovi nalaze se na različitim biljkama.
Je li kopriva dobra za kosu?
Da. Visok udio silicija i klorofila u koprivi jača strukturu vlasi kose i smanjuje ispadanje. Šamponi s ekstraktom koprive i ispiranje kose jakim čajem od koprive tradicionalno se koriste za jačanje kose i stimulaciju rasta. Antimikrobno djelovanje koprive korisno je i kod peruti i masne kože glave.
Može li kopriva pomoći kod gihta?
Da. Kopriva potiče izlučivanje mokraćne kiseline putem bubrega zahvaljujući diuretičkom djelovanju. Čaj od koprive i tinktura koriste se kod gihta, ali za terapijski učinak potrebna je redovita primjena kroz nekoliko mjeseci. Kopriva je dopunska mjera uz medicinsku terapiju i dijetu s malo purinta.
Je li korijen koprive dobar za prostatu?
Da, klinička istraživanja potvrđuju da ekstrakt korijena koprive poboljšava simptome benigne hiperplazije prostate (BPH) i kroničnog prostatitisa. Beta-sitosterol i UDA proteini smanjuju upalu i poboljšavaju protok mokraće. Koristi se kao ekstrakt ili tinktura, a učinak je vidljiv uz redovitu primjenu.
Kada ne smijeti uzimati koprivu?
Koprivu treba izbjegavati ili koristiti uz oprez kod uzimanja diuretika (pojačava djelovanje), antidijabetičkih lijekova (može sniziti šećer), antikoagulantnih lijekova (vitamin K u koprivi može utjecati na zgrušavanje) i lijekova za krvni tlak. Trudnice trebaju izbjegavati veće terapijske doze. Uvijek se konzultirajte s liječnikom.
Datulje — kratki odgovor:
Datulje (Phoenix dactylifera) energetski su bogato voće s oko 277 kcal na 100 g. Bogate su prirodnim šećerima, vlaknima (7,7 g), kalijem, magnezijem i antioksidansima. Preporučena dnevna doza je 2 do 4 datulje. Dobre su za probavu, energiju, zdravlje srca i kostiju. Zbog visokog udjela šećera, osobe s dijabetesom trebaju ih konzumirati umjereno.
Slatke kao slatkiš, a zdravije od većine namirnica koje jedemo svaki dan — datulje su jedan od rijetkih kompromisa između užitka i zdravlja.
Datulje su jedna od najstarijih kultiviranih namirnica na svijetu — uzgajaju se već više od 5.000 godina na Bliskom istoku i u Sjevernoj Africi. I dok ih mnogi doživljavaju samo kao slatku grickalicu, iza te slatkoće krije se impresivan nutritivni profil koji ih stavlja u sam vrh zdravih namirnica.
Dr. Diana Petričević objašnjava koliko kalorija imaju datulje, zašto su dobre za probavu, kako ih pravilno jesti — i je li mit da pomažu kod mršavljenja.
Nutrijent
Na 100 g datulja
1 datulja (~24 g)
Kalorije
277 kcal
~66 kcal
Ugljikohidrati
75 g
~18 g
Vlakna
7,7 g
~1,8 g
Proteini
1,8 g
~0,4 g
Masti
0,2 g
~0,05 g
Kalij
656 mg
~157 mg
Magnezij
54 mg
~13 mg
Zeljezo
0,9 mg
~0,2 mg
Fosfor
62 mg
~15 mg
Bakar
0,3 mg
~0,07 mg
Vitamin B6
0,2 mg
~0,05 mg
Vitamin K
2,7 mcg
~0,6 mcg
Datulje kalorije — koliko kalorija ima jedna datulja?
Jedna prosječna datulja (oko 24 g) sadrži oko 66 kcal. Na 100 g suhih datulja dolazi 277 kcal, 75 g ugljikohidrata, 7,7 g vlakana i samo 0,2 g masti. Unatoč visokom kalorijskom sadržaju, datulje su nutritivno iznimno bogate — kalij, magnezij, vlakna i antioksidansi čine ih jednom od najhranjivijih suhih plodova.
Izvor: Pexels
Datulje zdravlje — koje su koristi?
Probava — datulje za probavu
Datulje su jedan od najbogatijih izvora prehrambenih vlakana među suhim voćem. Vlakna reguliraju rad crijeva, sprječavaju zatvor i podržavaju zdravlje crijevne mikroflore. Suhe datulje imaju blago laksativno djelovanje — posebno su korisne osobama koje pate od kroničnog zatvora. Konzumacija 2 do 3 datulje navečer uz čašu vode može olakšati jutarnju probavu.
Konzumacija datulja statistički je značajno poboljšala učestalost stolice i smanjila simptome zatvora u randomiziranoj studiji s 21 sudionikоm. — Journal of Nutritional Science, 2015., PubMed
Energija i sportska prehrana
Prirodni šećeri u datulji — glukoza, fruktoza i saharoza — pružaju brz i dugotrajan izvor energije. Za razliku od rafiniranih šećera, ovi šećeri dolaze zajedno s vlaknima koja usporavaju njihovu apsorpciju i sprječavaju nagle skokove glukoze. Zbog toga su datulje idealan pre-workout snack ili zamjena za energetske pločice.
Zdravlje srca
Kalij i magnezij iz datulja podržavaju zdravlje kardiovaskularnog sustava. Kalij regulira krvni tlak neutraliziranjem učinka natrija, dok magnezij opušta glatke mišiće krvnih žila i poboljšava cirkulaciju. Antioksidansi iz datulja — flavonoidi, karotenoidi i fenolna kiselina — štite LDL kolesterol od oksidacije.
Antioksidativno djelovanje
Datulje su iznimno bogate antioksidansima — flavonoidima, karotenoidima i fenolnom kiselinom. Ovi spojevi neutraliziraju slobodne radikale i smanjuju oksidativni stres koji je osnova kroničnih bolesti poput dijabetesa, srčanih bolesti i neurodegenerativnih bolesti. Istraživanja sugeriraju da datulje imaju viši antioksidativni kapacitet od većine uobičajenog voća.
Zdravlje kostiju
Magnezij, fosfor i kalcij u datulji doprinose gustoći kostiju i prevenciji osteoporoze. Vitamin K iz datulja sudjeluje u sintezi osteokalcina — proteina ključnog za mineralizaciju kostiju. Redovita konzumacija može biti korisna dopuna prehrani za zdravlje kostiju, posebno u postmenopauzi.
Mozak i živčani sustav
Vitamin B6 iz datulja ključan je za sintezu neurotransmitera — serotonina, dopamina i GABA-e. Istraživanja sugeriraju da redovita konzumacija datulja može smanjiti oksidativni stres u mozgu i potencijalno usporiti kognitivni pad povezan sa starenjem.
Datulje zdravlje — koje su dokazane koristi?
Datulje su dobre za probavu (vlakna, blago laksativno djelovanje), energiju (prirodni šećeri s vlaknima), zdravlje srca (kalij, magnezij, antioksidansi), gustoću kostiju (magnezij, fosfor, vitamin K) i neurološke funkcije (vitamin B6). Snažni antioksidansi flavonoidi i karotenoidi štite od kroničnih bolesti.
Datulje za mršavljenje — mit ili stvarnost?
Ovo je jedno od najčešćih pitanja — i odgovor je nijansiraniji nego što mnogi očekuju.
Datulje same po sebi ne uzrokuju mršavljenje — imaju visok kalorijski i šećerni sadržaj. Ali mogu biti dio uspješnog plana mršavljenja ako se koriste pametno:
Kao zamjena za prerađene slatkiše — 2 datulje umjesto keksa ili čokolade smanjuju kalorijski unos i dodaju vlakna
Vlakna produljuju sitost — smanjuju ukupan kalorijski unos kroz dan
Prirodni šećeri sprječavaju nagle padove energije koji potiču prejedanje
Visoka nutritivna gustoća — puno nutrijenata po kalorijama
Ključ je umjerenost — 2 do 4 datulje dnevno kao dio kalorijski uravnotežene prehrane. Prekomjerna konzumacija zbog visokog udjela šećera može otežati mršavljenje.
Jesu li datulje dobre za mršavljenje?
Datulje mogu podržati mršavljenje kao zamjena za prerađene slatkiše — imaju visoka vlakna koja produljuju sitost i prirodne šećere koji sprječavaju nagle padove energije. No zbog visokog kalorijskog sadržaja (277 kcal/100 g) konzumacija treba biti ograničena na 2 do 4 datulje dnevno u sklopu uravnotežene prehrane s kalorijskim deficitom.
Koliko datulja dnevno je optimalno?
Preporučena dnevna doza datulja je 2 do 4 komada — to je dovoljno za zdravstvene koristi bez prekomjernog unosa šećera i kalorija.
Zdrave odrasle osobe — 2 do 4 datulje dnevno
Sportaši i aktivne osobe — do 6 datulja oko treninga
Osobe s dijabetesom — 1 do 2 datulje dnevno uz praćenje glikemije
Osobe koje paze na tjelesnu težinu — 2 datulje kao zamjena za slatkiše
Zbog visokog udjela prirodnih šećera, osobe s dijabetesom trebaju pratiti glikemijski odgovor i konzumirati datulje umjereno uz savjet liječnika ili nutricionista.
Kako jesti datulje?
Datulje su iznimno versatilne — mogu se koristiti na mnogo načina, a svaki ima svoje prednosti.
Kao snack — 2 do 3 datulje s čašom vode kao zdravi međuobrok
S orasima ili bademima — kombinacija vlakana, zdravih masti i proteina produžuje sitost
U smoothieju — dodaju prirodnu slatkoću bez rafiniranog šećera
U energetskim kuglicama — s orasima, kakaom i zobenim pahuljicama
U salatama — slatko-slana kombinacija s rukolom i fetom
U kuhanju — nadjev za meso, umaci, marinade
Kao zamjena za šećer — mljevene datulje u kolačima i desertima
Svježe datulje mekane su i sočne, dok su suhe gušće i slađe. Suhe datulje mogu se čuvati dulje — do godinu dana na hladnom i tamnom mjestu ili u hladnjaku.
Vrste datulja — koje odabrati?
Medjool datulje
Najveće i najsočnije — smatraju se ‘kraljevskim’ datuljem. Mekane, bogate okusa, idealne za konzumaciju kao snack ili u desertima. Skuplje od ostalih vrsta, ali nutritivno iznimno bogate.
Deglet Noor datulje
Manje sočne od Medjool datulja, čvršće teksture i bogatog okusa. Izvrsne za kuhanje, pečenje i pripremu energetskih pločica. Najčešće dostupne u hrvatskim trgovinama.
Barhi datulje
Slatke i sočne, idealne za konzumaciju odmah nakon branja u svježem stanju. Rjeđe dostupne izvan Bliskog istoka.
Često postavljana pitanja o datulji
Koliko kalorija ima jedna datulja?
Jedna prosječna datulja (oko 24 g) sadrži oko 66 kcal. Na 100 g suhih datulja dolazi 277 kcal. Unatoč relativno visokom kalorijskom sadržaju, datulje su nutritivno iznimno bogate — vlakna, kalij, magnezij i antioksidansi čine svaku kaloriju vrijednom.
Koliko datulja dnevno mogu jesti?
Preporučena dnevna doza za zdravu odraslu osobu je 2 do 4 datulje. To je dovoljno za zdravstvene koristi — probava, energija, antioksidansi — bez prekomjernog unosa šećera. Sportaši mogu konzumirati do 6 datulja oko treninga za brzu energiju.
Jesu li datulje dobre za probavu?
Da. Datulje su jedan od najbogatijih izvora vlakana među suhim voćem — 7,7 g na 100 g. Vlakna reguliraju rad crijeva, sprječavaju zatvor i podržavaju zdravlje crijevne mikroflore. Suhe datulje imaju blago laksativno djelovanje. Konzumacija 2 do 3 datulje navečer uz čašu vode može olakšati jutarnju probavu.
Mogu li dijabetičari jesti datulje?
Da, ali umjereno. Unatoč visokom udjelu šećera, datulje imaju umjeren glikemijski indeks (oko 42 do 55) zbog visokog udjela vlakana koji usporavaju apsorpciju šećera. Jedna do dvije datulje dnevno uz praćenje glikemije siguran su izbor za većinu dijabetičara. Uvijek se posavjetujte s liječnikom ili nutricionistom.
Koje datulje su najzdravije?
Sve vrste datulja nutritivno su slične — razlikuju se uglavnom po veličini, teksturi i okusu. Medjool datulje smatraju se najboljim izborom zbog visoke nutritivne vrijednosti i bogatog okusa. Birajte datulje bez dodatnog šećera, konzervansa i sumpor dioksida — čitajte etikete.
Mogu li datulje zamijeniti šećer u receptima?
Da, mljevene datulje ili datuljina pasta odlična su zamjena za rafinirani šećer u kolačima, energetskim pločicama i desertima. Daju prirodnu slatkoću uz vlakna, minerale i antioksidanse — daleko nutritivno bogatija alternativa bijelom šećeru.
Kada je najbolje jesti datulje?
Datulje su idealne ujutro uz doručak za energiju, kao pre-workout snack 30 do 60 minuta prije treninga, kao popodnevni međuobrok umjesto slatkiša ili navečer 2 do 3 komada za podršku jutarnjoj probavi. Izbjegavajte ih neposredno prije spavanja zbog visokog šećernog sadržaja.
Zaključak
Datulje su jedna od namirnica koju preporučujem pacijentima koji imaju problema s probavom, kroničnim zatvorem i koji traže zdravu alternativu slatkišima. Dvije do tri datulje navečer uz čašu vode — jednostavan ritual koji može napraviti razliku za jutarnju probavu. Pacijentima koji paze na težinu savjetujem ih kao zamjenu za kekse i čokoladu, ne kao dodatak njima. I uvijek naglašavam: datulje su zdrave, ali nisu bez kalorija. Umjerenost je ključ.
