Vitamin K ima vrlo važnu ulogu u zgrušavanju krvi i zdravlju kostiju. Najbolji izvor vitamina K je lisnato povrće i voće poput kiwija, avokada i grejpa.
Vitamin K, nazvan prema njemačkoj riječi “Koagulationsvitamin” zbog svoje ključne uloge u zgrušavanju krvi, predstavlja jedan od važnih vitamina topljivih u mastima. Njegova biološka aktivnost temelji se na dvije glavne forme: K1 (filokinon) i K2 (menakinon).
Vitamin K igra vitalnu ulogu u metaboličkim putovima koji reguliraju mineralizaciju kostiju.
Kombinirajući se s osteokalcinom, proteinom koji sudjeluje u fiksaciji kalcija u kostima, vitamin K osigurava da se kalcij apsorbira i pohranjuje u kostima, čime povećava njihovu gustoću i snagu.
Niz istraživanja sugerira da adekvatan unos vitamina K može pomoći u smanjenju rizika od osteoporoze i prijeloma kostiju kod starijih osoba.
Postoji pet vrsta vitamina K. K1– fitomenadijon; K2– farmohinon; K3– menadion; K4 -menadiolis acetas (ester metilnaftohidrokinona); K5– metiloksiaminonaftalin.
Od svih oblika samo K1 se unosi putem hrane, ostali oblici vitamina K nastaju i sintetiziraju se kemijskim putem.
Primjerice K2 stvaraju mikroorganizimi, koji se nalaze u tankom crijevu. K3 je nastao sintetskim putem, K4 je ester metilnaftohidrokinona, K5 posjeduje hemostiptička (zaustavlja krvarenje) i antiseptička svojstva, itd.
Funkcije vitamina K
Funkcije vitamina K su:
Normalno grušanje krvi
Održavanje zdravlja kostiju
Sprječavanje kalcifikacije žila
Stanični rast
Vitamin K je izuzetno bitan u održavanju nivoa grušanja krvi na adekvatnoj razini.
Vitamin K igra ključnu ulogu u koagulaciji krvi. Kroz složene enzimske reakcije, on potiče pretvaranje proteina protrombina u trombin, koji je odgovoran za stvaranje krvnih ugrušaka. Ovaj mehanizam ključan je u zaustavljanju krvarenja nakon oštećenja krvnih žila.
Nedostatak vitamina K može dovesti do produženog zgrušavanja krvi, dok njegovo prekomjerno uzimanje može ometati normalne krvne funkcije.
U slučaju kad faktori zgrušavanja trebaju zatvoriti ranu, potrebno je da se zalijepe na obližnje površine tkiva. Ono što im pruža “ljepljivost” jest karboksilacija. Vitamin K pospješuje sposobnost vezanja kalcijevih iona i njihovu aktivaciju. Vitamin K-ovisni faktori zgrušavanja se sintetiziraju u jetri te zbog toga bolesti jetre rezultiraju nižim količinama vitamin K-ovisnih faktora zgrušavanja i predstavljaju opasnost od nekontroliranog krvarenja (hemoragija).
Vitamin K je također vrlo važan za proces demineralizacije kostiju, omogućuje kontrolu odnosno pomaže pri otpuštanju minerala iz kostiju.
Da bi naše kosti bile zdrave, osteokalcin, protein u kostima, se treba kemijski promijeniti u procesu karboksilacije. Sposobnost osteokalcina da veže minerale je ovisna upravo o karboksilaciji, a vitamin K je potreban za djelovanje karboksilaza koje vrše karboksilaciju. Time vitamin K uspostavlja ravnotežu proteina unutar strukture kostiju i ojačava sastav kostiju.
Vitamin K spriječava kalcifikaciju u žilama. Nakupljanjem kalcija u žilama, one očvrsnu i prestaju normalno funkcionirati. Način na koji se zaustavlja i spriječava nakupljanje kalcija u žilama jest održavanje obilnih zaliha specifičnog proteina, MGP. MGP blokira stvaranje kalcijevih kristala unutar krvnih žila. Da bi MGP mogao djelovati, potreban mu je vitamin K.
Istražuje se također uloga vitamina K u spriječavanju oksidativnog oštećenja, regulaciji upalnih procesa te također njegova uloga u održavanju mozga i živčanog sustava. Vitamin K nema direktno antioksidativno djelovanje kao drugi antioksidansi (vitamin E i vitamin C). Ipak, filokinoni i menakinoni pomažu u zaštiti stanica (posebno živčanih stanica) od oksidativnih oštećenja.
Nedostatak vitamina K
Nedostatak vitamina K se naziva hipovitaminozaK. Simptomi hipovitaminoze K su: modrice, petehije, hematomi, bolovi u trbuhu, kalcifikacija mekog tkiva (posebno srčanih zalistaka), jako menstrualno krvarenje, krvarenje u probavnom traktu, hematurija (krv u mokraći), krvarenja iz nosa, desni i očiju, anemija, produženo vrijeme grušanja krvi, osteopenija, osteoporoza, frakture i hiperkalciurija. Urođene mane povezane sa hipovitaminozom K: nerazvijenost nosa, usta i sredine lica, mikrocefalija, mentalna retardacija, hipertelorizam, abnormalnosti srca, poteškoće u učenju, razne deformacije prstiju (hipoplazije) i usporen rast.
Hipovitaminoza zbog nedostatka vitamina K je u pravilu vrlo rijetka u odraslih osoba, jer je prisutan u različitim vrstama hrane, a sintetiziraju ga u organizmu i neke crijevne bakterije.
Izvori vitamina K u hrani
Izvor: Pixabay
Najveći dio vitamina K iz hrane dobivamo od filokinona, oko 90 %. Od tih 90 % više od pola dobivamo iz povrća, najviše iz zelenog lisnatog povrća.
Vitamin K1 (filokinon) izvori:
Zeleno lisnato povrće (špinat, kelj, brokula)
Peršin
Salata
Kelj pupčar
Izvori vitamina K su: cvjetača, špinat, kelj, blitva, mahune, šparoge, grašak, zeleni čaj, brokula, kupus i mrkve. Zatim voće, kao što je avokado, kiwi i grejp je bogato vitaminom K. Ulje soje i maslinovo ulje sadrže vitamin K, no hidrogenacijom biljnih ulja se smanjuje aposrpcija, a time i biološki učinak vitamina K. Budući da je vitamin K topljiv u mastima, njegova količina povećava se smanjenjem udejla vode u namirnici.
Vitamin K2 (menakinon) izvori:
Fermentirane namirnice (npr. natto, fermentirani sojin proizvodi)
Mliječni proizvodi (sir, jogurt)
Meso (posebno jetra)
Jaja
Vitamin K2 se nalazi u mesu, jajima i mliječnim proizvodima. Sintetizira se u životinjskim tkivima ili ga sintetiziraju isključivo bakterije tijekom fermentacije. Fermentacija hrane pogoduje povećanju količine vitamina K. Također, neki sirevi se fermentiraju uz pomoć propionskih bakterija i sir fermentiran ovim bakterijama je bogat vitaminom K. Švicarski Emmental i norveški Jarlsberg sir su primjeri sireva nastalih ovakvom fermentacijom i bogati su vitaminom K.
PREPORUČENE DNEVNE DOSE
Prema prehrambenim smjernicama, prosječna odrasla osoba trebala bi osigurati sljedeće dnevne doze vitamina K:
Odrasli muškarci: 120 mikrograma
Odrasle žene: 90 mikrograma
Važno je napomenuti da ove preporučene doze mogu varirati ovisno o dobi, fiziološkom stanju (npr. trudnoća) i zdravstvenom stanju pojedinca. Stoga, uvijek se prethodno konzultirajte s nutricionistom ili zdravstvenim stručnjakom kako biste osigurali adekvatan unos vitamina K.
Vitamin K, koji obuhvaća vitamine K1 i K2, ima ključne uloge u očuvanju zdravlja kostiju i pravilnom funkcioniranju koagulacijskog sustava. Redovito konzumiranje namirnica bogatih ovim vitaminima može pružiti brojne prednosti za održavanje jakih kostiju i optimalnog zdravlja krvotoka.
Međutim, kao i kod svih nutrijenata, važno je održavati uravnoteženu prehranu i savjetovati se s kvalificiranim stručnjakom kako biste osigurali najbolje rezultate za vaše zdravlje.
