Znate li koja je razlika između alergije i intolerancije na hranu. One su danas vrlo učestala pojava te često dolazi do zabune oko interpretacije njihova značenja. Najčešće jer nismo uvijek sigurni, niti u stanju razlikovati njihove simptome.
Danas je pojava alergije i intolerancije na hranu vrlo čest slučaj. Statistike također govor tome u prilog, smatra se da danas preko 20% ljudi ima određeni oblik osjetljivosti na hranu s tim da manji udio otpada na same alergije. Vrlo čest slučaj jest da osobe s određenim poteškoćama nisu u stanju adekvatno procijeniti o čemu je točno riječ. Također zbog određenih simptoma, koji su ponekad i slični dolazi do brkanja dvaju termina. Stoga je vrlo važno znati kako je riječ o dvije potpuno različite stvari.
Kod alergija na hranu glavnu ulogu igra naš imunološki sustav. Neposredno nakon konzumacije određene hrane (alergena) menifestira se vrlo jaka reakcije našeg imunološkog sustava. Zbog nje dolazi jer je naš imunološki sustav greškom identificirao određenu bjelančevinu u hrani kao štetnu. Simptomi, odnosno reakcije se manifestiraju najčešće kao kožne reakcije ili smetnje koje su usko vezane uz probavni sustav. Oni variraju od vrlo blagih, poput osipa, oticanja, do vrlo izraženih – anafilaktički šok. Kod ovog potonjeg situacija je vrlo ozbiljna i može doći i do smrtnog slučaja, ukoliko osoba ne dobije adekvatnu medicinsku pomoć. Lijeka nažalost za alergije općenito nema, ali je moguće određenim metodama ublažiti neželjene alergijske reakcije.
Najvažnije je pravilno identificirati alergene, stoga se preporuča pristupiti laboratorijskom testiranju kako bi se točno identificirali alergeni. Kod nas je dostupna usluga testiranja na alergije, FABER test. Ovaj test na alergije pogodan je za rano otkrivanje i dijagnostiku. Ujedno predstavlja i najnoviju generaciju dijagnostičkih testova, koji vam omogućava testiranje na čak 244 različita alergena.
Izvor: Shutterstock
Možemo biti alergični na sve moguće namirnice, stoga je testiranje najprecizniji način kako bi se ustvrdila prava dijagnoza. Među najčešćim alergenima javljaju se: kravlje mlijeko, jaja, proizvode od soje, orašasti plodovi, pšenica, školjke, ribe i rakovi. Osobama koje pate od alergija na hranu preporučamo potpuno izbjegavanje pojedinih alergena.
Intolerancija na hranu i simptomatika
Intolerancija na hranu je za razliku od prethodne zakašnjela reakcija organizma na konzumiranu hranu. Javlja se najčešće zbog nedostatka određenih probavnih enzima ili zbog patološke reakcije na neke od tvari prisutnih u hrani. One se javljaju najčešće kao metaboličke, farmakološke ili toksične reakcije.
Metaboličke reakcije na hranu su uzrokovane urođenom ili stečenom greškom u metabolizmu hranjivih tvari, kao što su diabetes melitus, deficit laktaze, fenilketonurija i favizam.
Farmakološke reakcije su općenito uzrokovane kemijskim tvarima, prirodnim sastojcima (saliciliati, amini…) ili umjetno dodanim tvarima (konzervansi, boje, emulgatori, poboljšivači okusa…).
Toksične rakcije su uzrokovane bakterijskim oslobađajanjem toksina u hrani ili su posljedica kontaminacije.
Intolerancija na hranu također uzrokuje formiranje antitijela protiv proteina određene vrste hrane, ali ne IgE (kod alergija), već IgA i IgG antitijela. Oni uzrokuju niz simptoma u jednom ili više organa i organskih sustava, koje znatno variraju od osobe do osobe. Simptomi mogu biti: osip i svrbež kože, dermatitis, psorijaza i akne, otok nosne sluznice, rinitis, astma, suhi kašalj, grčevi u trbuhu, mučnina, vjetrovi, proljev, zatvor, sindrom iritabilnog crijeva, glavobolja, tjeskoba, letargija, depresija, artritis, otečeni zglobovi, itd.
Stoga je vrlo važno prepoznati kako hrana koju jedemo može utjecati i utječe na naše zdravlje. Određeni zdravstveni problemi mogu se praktički u potpunosti izliječiti promjenom prehrane. Stoga je za postavljanje precizne dijagnoze i terapije najadekvatnije napraviti test. Test intolerancije na hranu koji vam nudimo u sklopu svojih usluga je vrlo jednostavan i bezbolan test, koji vam omogućava analizu intolerancije na čak 220 različitih namirnica. Primjenom najsuvremenijih laboratorijskih metoda dobivamo vrlo precizne kvantitativne podatke koji vam omogućavaju da optimizirate svoju prehranu. Ovim testiranjima bitno mijenjate kvalitetu svoje prehrane, a samim time i kvalitetu vašeg zdravlja.
Alergijske reakcije su vrlo su česta pojava te gotovo svaka osoba tijekom života ima barem neku alergijsku reakciju.
Procijenjuje se da alergijske bolesti pogađaju 5-10% sveukupnog pučanstva. Češće su među gradskim stanovništvom razvijenijih zemalja, te pogađaju mlađu populaciju u pretežito bolje ekonomski situiranim obiteljima. Alergija se manifestira kao reakcija preosjetljivosti na raznorazne čimbenike okoliša koje nazivamo antigenima ili alergenima.
Simptomi alergijske reakcije mogu biti opće ili lokalne, primjerice neki organ ili organski sustav putem kojeg je alergen ušao u tijelo (koža i sluznice, probavni ili dišni sustav). Simptomi alergijske reakcije se razlikuju u načinu manifestacije, brzini nastanka i intenzitetu. Katkada se lokalizirani i opći simptomi razvijaju izrazito brzo te mogu čak i ugroziti život bolesnika (anafilaktički šok). Alergeni su najčešće bjelančevine, ali i različite druge tvari koje potiču stvaranje antitijela jer ih je naš organizam prepoznao kao stranu i potencijalno štetnu tvar.
Popis tvari na koje možemo biti alergični je raznolik. Gotovo svaka tvar iz okoliša može uzrokovati alergijsku reakciju. Najčešći alergeni su pelud, kućna prašina (grinje), kućne životinje (koža, dlake ili žljezdane izlučevine), određene vrste hrane, lijekovi, konzervansi, aditivi hrani i pićima, plijesni, otrovi insekata i sl. Simptomi će se mijenjati ovisno o tome gdje se reakcija javlja. Znakovi alergije vrlo su slični kao i kod upale: bol, oticanje, vrućina i crvenilo.
Upalni procesi obično nose nazive koji završavaju na –itis. Ako se alergijska reakcija koja izaziva upalu javi u sinusima, naziva se sinusitis, u crijevima kolitis, u zglobovima artritis, u bronhijima bronhitis, na koži dermatitis. Trebalo bi, ako je moguće, izbjegavati alergen, odnosno uzrok alergijske reakcije, što svakako spada u prve smjernice alergijske terapije. Također Vam preporučamo da porazgovarate sa svojim liječnikom i napravite alergološko testiranje. Rezultati testiranja pomoći će kod usmjeravanja liječenja, a vama uvelike olakšati prilagodbu ponašanja i načina života.
Alergološko testiranje
Kožni alergološki test ostao je nezaobilazan kao brza i efikasna metoda u dijagnostici alergijskih bolesti.
Kožni test izvodi se ubadanjem lancetom u kožu malih doza alergena koji kod preosjetljive osobe izaziva alergijsku reakciju prvog tipa. Ako je osoba alergična, na mjestu uboda tim alergenom za 15-tak minuta pojavit će se oteklina i crvenilo kao pokazatelji alergijske reakcije. Rjeđe se koriste kožna alergološka testiranja na nutritivne alergene tj. hranu – ti se alergeni određuju laboratorijskim testiranjem.
Učinkovito liječenje alergijskih bolesti sastoji se od edukacije samih bolesnika, potom izbjegavanja alergena, suzbijanja simptoma adekvatnim lijekovima te imunoterapije kod pojedinih oblika alergijskih bolesti. Kad govorimo o edukaciji, bolesniku je nužno objasniti na jednostavan, te razumljiv način o kakvoj se bolesti radi, koje tegobe može očekivati, koliko traje bolest i kako se provodi liječenje. Već smo spomenuli važnost izbjegavanja identificiranih uzročnika, odnosno alergena. Kod najčešćeg oblika alergije na sezonske inhalacijske alergene preporuča se slijedeće:
poznavanje peludnog kalendara – podataka o sezoni cvjetanja biljaka koje su kod bolesne osobe izazvale senzibilizaciju
u sezoni izbjegavati boravak u područjima bujne vegetacije, posebno u vrijeme visoke koncentracije peludi u zraku (u jutarnjim satima)
nakon eventualnog boravka u prirodi, po dolasku u stambeni prostor oprati kosu i otuširati se te promijeniti odjeću
izbjegavati sušenje i provjetravanje odjeće i posteljine na otvorenom
prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko, najbolje tijekom poslijepodneva, koristiti klima-uređaj
Upotreba lijekova u liječenju alergijske bolesti ima za cilj reduciranje simptoma do te mjere da ne ometaju bolesnika u svakodnevnom životu. Terapija se počinje jednim ili kombinacijom lijekova (kortikosteroidi, antihistaminici, antileukotireni) isprva u nižim dozama. Po potrebi se doze već upotrebljavanih lijekova povećavaju ili se dodaju novi lijekovi, dok se ne postigne zadovoljavajuća kontrola bolesti.
Naposlijetku preostaje još i imunoterapija (hiposenzibilizacija), koja se temelji na pretpostavci da se tolerancija određenog alergena može postići unošenjem u organizam postupno rastuće doze istog alergena, bilo putem potkožnih injekcija ili kapi i tableta.
Liječenje alergijske bolesti je dugotrajni proces koji zahtijeva puno strpljenja i promjena određenih životnih navika bolesnika. Uz adekvatne terapijske smjernice i njihovu discipliniranu implementaciju moguće je u velikoj mjeri suzbiti simptome bolesti.
