Proteini su osnovni hranjivi sastojak, a ujedno i gradivni elementi ljudskog organizma. Ono što vrlo vjerojatno niste znali da postoji više vrsta proteina i to različite kvalitete.
Proteini su osnovni hranjivi sastojak koji se većinskim dijelom sastoji od amino-kiselina. Dobio je ime po grčkoj riječi protos koja znači prvi. Ljudski organizam je pun proteina i nalaze se u manje više svim našim stanicama. Primjerice ljudski mišići su građeni od proteina kao i kosa, nokti, kosti, itd.
Organizam koristi proteine kako bi izgradio nove stanice, obnavlja tkiva i pravi nove proteine koji omogućavaju osnovne tjelesne funkcije. Polovica proteina koju unosimo hranom upotrebljava se za stvaranje enzima, posebnih proteina koji obavljaju specifične zadatke poput razgradnje hrane i sintetiziranja novih stanica i kemijskih supstanci. Proteinima za to vrlo često trebaju određeni vitamini i minerali.
Vrste proteina
Nisu svi proteini jednaki. Spomenuli smo da su proteini građeni od amino-kiselina, ali ne sadrže svi sve potrebne amino-kiseline. Otkrijmo koji su proteini najkorisniji.
Proteine dijelimo na one životinjskog i biljnog porijekla.
S obzirom da su životinjski organizmi vrlo slični našem, njihovi proteini sadrže slične kombinacije amino-kiselina kao u ljudskom organizmu. Zato kažemo da su proteini životinjskog porijekla poput mesa, ribe,jaja i mliječnih proizvoda visokokvalitetni proteini. Odnosno takve proteine ljudsko tijelo lakše apsorbira i efikasnije koristi za izgradnju drugih proteina. S druge strane proteini biljnog porijekla poput žitarica, voća, mahunarki, orašastih plodova i sjemenki često sadrže ograničene količine aminokiselina, odnosno nisu jednako hranjivi.
Namirnice koje sadrže visokokvalitetne proteine
Iako je udio proteina u namirnici važan, nije važan koliko i kvaliteta proteina. Neke namirnice mogu imati velik udio proteina, ali nemaju dovoljne količine aminokiselina te se ne mogu kvalitetno apsorbirati (biljni proteini).
Proteini životinjskog porijekla poput jaja,ribe, junetine, mlijeka imaju vrlo visoku vrijednost amino-kiselina što znači da su najkorisniji za ljudsko tijelo.
Među proteinima biljnog porijekla izuzetak je soja, koja sadrži sve važne aminokiseline te je izvrstan izvor visokokvalitetnih proteina za vegetarijance i vegane.
Izvor: Pexels
Potpuni i nepotpuni proteini
Već smo spomenuli kako niskokvalitetni proteini ne sadrže sve važne amino-kiseline, odnosno nepotpuni su. No to ne znači da ih ne trebamo koristiti u našoj prehrani. Kako bi nadoknadili nedostatke takvih nepotpunih proteina, možemo ih koristiti u kombinaciji s visokokvalitetnim proteinima, odnosno potpunim proteinima.
mahunarke (grašak, bob, kikiriki, varivo, maslac od kikirikija)
jezgrasto voće i sjemenke (bademi, orasi, sjemenke suncokreta, bundeve i sezama, brazilski i indijski orah)
Kombinacije namirnica koje dopunjavaju proteine
Postoje određene kombinacije namirnica koje će vam omogućiti da dobijete više i apsorbirate više proteina.
jelo od palente i graška (žitarična zrna + grašak)
špageti sa parmezanom (žitarična zrna + mliječni proizvodi)
palačinke (žitarična zrna + mliječni proizvodi)
varivo sa chilijem i sezamom (sjemenke + mahunarke)
varivo sa chilijem i sirom (mahunarke + mliječni proizvodi)
jogurt sa oršastim plodovima (mliječni proizvodi + orašasto voće)
Kako spriječiti nedostatak proteina
Proteini bi trebali činiti od 10-35% dnevnog kalorijskog unosa hrane. To znači da je svakoj zdravoj odrasloj osobi potrebno oko 0.8 g visokokvalitetnog proteina na svaki kilogram tjelesne težine. Npr. ako je osoba teška 80 kg trebala bi unijeti oko 64 g proteina.
Ukoliko ne uzimamo dovoljne količine proteina to se može manifestirati na više načina. Primjerice kao osjećaj slabosti u mišićima ili kao gubitak kose.
Također potrebno je i pripaziti na prekomjerni unos proteina. Naime, kod osoba koje imaju problema sa jetrom i bubrezima može doći do stvaranja bubrežnog kamenca, bolova u zglobovima, itd.
Istraživanja pokazuju da se kod pojačanih sportskih aktivnosti svakodnevni unos proteina može povećati i do 1,3 g proteina po kilogramu, a u određenim slučajevim preporuča se i više.
Skupine kojima se preporuča povećan unos proteina
dojenčad (2 g po kilogramu na dan)
mladi do 18 god. ( 1,2 g po kilogramu na dan)
trudnicama ovisno o težini osobe doda se još 10-15 g extra
Također kod ozljeda koje zahtijevaju obnovu tkiva, kostiju se preporuča povećanje unosa proteina kako bi se ubrzao oporavak.
