Kolonoskopija je dijagnostički endoskopski postupak kojim se pregledava unutrašnjost debelog crijeva pomoću fleksibilnog instrumenta – kolonoskopа. Ova pretraga omogućuje otkrivanje polipa, upalnih bolesti crijeva, krvarenja i raka debelog crijeva te omogućuje uklanjanje polipa i uzimanje biopsije tijekom istog postupka.
Iako se kolonoskopija često doživljava kao neugodan pregled, riječ je o jednoj od najvažnijih preventivnih pretraga u modernoj medicini. Zahvaljujući ovoj metodi moguće je otkriti promjene u debelom crijevu u vrlo ranoj fazi, često prije nego što se pojave simptomi.
Što je kolonoskopija
Kolonoskopija je endoskopski dijagnostički postupak kojim liječnik pregledava debelo crijevo (kolon) i završni dio tankog crijeva.
Pregled se provodi pomoću instrumenta koji se naziva kolonoskop, fleksibilne cijevi opremljene kamerom i izvorom svjetla.
Tijekom istog postupka liječnik može i ukloniti polipe, što ovu pretragu čini i dijagnostičkom i terapijskom metodom.
Kako se provodi kolonoskopija
Prije pregleda potrebno je temeljito očistiti debelo crijevo, jer prisutnost sadržaja može otežati pregled sluznice.
Priprema obično uključuje:
• posebnu dijetu dan ili dva prije pregleda • uzimanje preparata za čišćenje crijeva (laksativi) • povećani unos tekućine
Sam postupak najčešće se provodi uz intravenoznu sedaciju ili kratkotrajnu anesteziju kako bi pacijent bio opušten i bez bolova.
Tijekom pregleda:
kolonoskop se uvodi kroz anus
postupno prolazi kroz rektum i kolon
liječnik pregledava sluznicu crijeva u realnom vremenu
Ako se uoče promjene poput adenomatoznih polipa, mogu se odmah ukloniti.
Postupak obično traje 20 do 45 minuta.
Izvor: Pexels
Zašto je kolonoskopija važna
Rano otkrivanje raka debelog crijeva
Kolonoskopija je najučinkovitija metoda za rano otkrivanje kolorektalnog karcinoma.
Rak debelog crijeva često se razvija iz adenomatoznih polipa, koji se mogu ukloniti tijekom pregleda.
Prema istraživanjima objavljenima u medicinskom časopisu The Lancet:
Screening kolonoskopija značajno smanjuje incidenciju i smrtnost od kolorektalnog karcinoma.
Prevencija raka debelog crijeva
Za razliku od mnogih drugih dijagnostičkih metoda, kolonoskopija može spriječiti razvoj raka jer omogućuje uklanjanje polipa prije nego postanu maligni.
• aktivnosti bolesti • odgovora na terapiju • rizika od malignih promjena
Koji simptomi mogu biti razlog za kolonoskopiju
Kolonoskopija se preporučuje kod simptoma poput kroničnog proljeva, krvi u stolici, neobjašnjivog gubitka težine, anemije nepoznatog uzroka ili dugotrajnih bolova u trbuhu. Pregled omogućuje liječniku da utvrdi uzrok simptoma i pravovremeno započne liječenje.
Kada se preporučuje preventivna kolonoskopija
Stručne smjernice preporučuju preventivni probir na rak debelog crijeva.
U većini slučajeva kolonoskopija se preporučuje:
• nakon 50. godine života • ranije kod osoba s obiteljskom anamnezom raka debelog crijeva • kod osoba s genetskim sindromima poput Lynch sindroma
Rizici kolonoskopije
Kolonoskopija se smatra sigurnim postupkom, ali kao i svaka medicinska procedura može imati komplikacije.
Mogući rizici uključuju:
• krvarenje nakon uklanjanja polipa • perforaciju crijeva • reakciju na sedaciju
Ozbiljne komplikacije javljaju se rijetko i procjenjuje se da se pojavljuju kod manje od 1% pacijenata.
Koristi kolonoskopije
Prednosti ovog pregleda značajno nadmašuju potencijalne rizike.
Zbog toga se smatra najvažnijom metodom prevencije raka debelog crijeva.
Često postavljana pitanja
Je li kolonoskopija bolna
Kolonoskopija se najčešće provodi uz sedaciju ili kratkotrajnu anesteziju, pa većina pacijenata ne osjeća bol tijekom pregleda.
Koliko traje kolonoskopija
Sam pregled obično traje između 20 i 45 minuta, ovisno o nalazima i eventualnim intervencijama.
Kako se pripremiti za kolonoskopiju
Priprema uključuje posebnu dijetu i uzimanje laksativa kako bi se debelo crijevo potpuno očistilo prije pregleda.
Kada se preporučuje prva kolonoskopija
Preventivni pregled najčešće se preporučuje nakon 50. godine života ili ranije kod osoba s povećanim rizikom.
Može li kolonoskopija spriječiti rak
Da. Uklanjanjem polipa tijekom pregleda može se spriječiti razvoj kolorektalnog karcinoma.
Koliko često treba raditi kolonoskopiju
Kod osoba s normalnim nalazom preventivni pregled obično se ponavlja svakih 10 godina, prema preporuci liječnika.
Imate probavne tegobe ili razmišljate o preventivnom pregledu debelog crijeva?
Kolonoskopija je jedna od najvažnijih dijagnostičkih metoda za otkrivanje bolesti debelog crijeva. Pregled omogućuje rano prepoznavanje polipa, upalnih promjena i drugih poremećaja koji mogu povećati rizik od razvoja kolorektalnog karcinoma.
U ordinaciji dr. Diane Petričević moguće je provesti:
procjenu simptoma i gastroenterološkog rizika
savjetovanje o indikacijama i pripremi za kolonoskopiju
individualne preporuke za daljnju dijagnostiku i prevenciju bolesti debelog crijeva
Pravovremeni preventivni pregledi mogu značajno smanjiti rizik razvoja raka debelog crijeva i omogućiti rano liječenje promjena.
Kolonoskopija je ključna dijagnostička i preventivna metoda u gastroenterologiji. Ova pretraga omogućuje rano otkrivanje promjena na sluznici debelog crijeva, uključujući polipe, upalne bolesti i kolorektalni karcinom. Pravovremeno otkrivanje i uklanjanje prekanceroznih promjena značajno smanjuje rizik razvoja raka debelog crijeva i poboljšava ishode liječenja.
Redoviti preventivni pregledi, osobito nakon 50. godine života ili kod osoba s povećanim rizikom, važan su dio očuvanja zdravlja probavnog sustava.
Prebiotici su postali ključna riječ u svijetu nutricionizma i zdravlja. Dok se probiotici često spominju kao korisni mikroorganizmi za crijevnu ravnotežu, prebiotici su tajna podrške koja hrani i potiče rast tih korisnih probiotičkih bakterija.
Crijevna mikroflora igra ključnu ulogu u održavanju zdravlja probavnog sustava i jačanju imunološkog sustava.
Prebiotici su skupina posebnih vlakana koja podržavaju rast korisnih bakterija u crijevima i potiču zdravlje crijevne mikroflore.
Ovi važni nutrijenti imaju mnoge zdravstvene blagodati, uključujući poboljšanu probavu, jačanje imuniteta, smanjenje upale te potporu cjelokupnom blagostanju. U ovom članku, istražit ćemo što su prebiotici, zašto su važni za zdravlje. Zatim koje su njihove glavne zdravstvene prednosti, najbolji izvori prebiotika i kako ih uključiti u svoju prehranu.
Što su prebiotici?
Prebiotici su skupina netopljivih vlakana koja se prirodno nalaze u određenim namirnicama biljnog podrijetla.
Ova vlakna prolaze kroz probavni sustav gotovo nepromijenjena, što znači da ih naše tijelo ne probavlja.
Umjesto toga, prebiotici dolaze do debelog crijeva nepromijenjeni. Tamo služe kao hrana za korisne bakterije, poput bifidobakterija i laktobacila, koji nastanjuju crijeva.
Kada korisne bakterije fermentiraju prebiotike, stvaraju se različite tvari poput masnih kiselina kratkog lanca (SCFA). Ove masne kiseline imaju brojne pozitivne učinke na zdravlje crijeva i tijela općenito.
Prebiotici potiču rast i aktivnost korisnih bakterija, što rezultira uravnoteženijom crijevnom mikroflorom i boljom funkcijom probavnog sustava.
Zašto su prebiotici važni za zdravlje?
Prebiotici igraju ključnu ulogu u održavanju ravnoteže crijevne mikroflore i potiču zdravlje probavnog sustava. Evo nekoliko razloga zašto su prebiotici važni za zdravlje:
Podržavaju rast korisnih bakterija
Prebiotici djeluju kao hrana za korisne bakterije u crijevima. Kada korisne bakterije konzumiraju prebiotike, rastu i razmnožavaju se, što potiče raznolikost i ravnotežu crijevne mikroflore.
Potiču probavu
Prebiotici potiču povećanje volumena stolice i poboljšavaju peristaltiku crijeva, što pridonosi boljoj probavi i redovitoj stolici.
Jačaju imunološki sustav
Zdrava crijevna mikroflora igra važnu ulogu u jačanju imunološkog sustava. Prebiotici potiču rast korisnih bakterija koje pomažu u borbi protiv infekcija i upala.
Smanjuju upalu
Prebiotici potiču proizvodnju masnih kiselina kratkog lanca (SCFA), koje imaju protuupalna svojstva. Ove masne kiseline mogu smanjiti upalu u crijevima i tijelu.
Pomažu u apsorpciji hranjivih tvari
Zdrava crijevna mikroflora poboljšava apsorpciju hranjivih tvari iz hrane, što povećava njihovu dostupnost tijelu.
Smanjuju rizik od crijevnih bolesti
Uravnotežena crijevna mikroflora može smanjiti rizik od raznih crijevnih bolesti, uključujući sindrom iritabilnog crijeva (IBS), upalne bolesti crijeva (IBD) i crijevne infekcije.
Zdravstvene prednosti prebiotika
Prebiotici pružaju brojne zdravstvene blagodati, a ovdje su neki od najvažnijih:
Poboljšana probava
Prebiotici potiču rast korisnih bakterija koje podržavaju probavu i smanjuju rizik od probavnih tegoba poput nadutosti, plinova i zatvora.
Povećana otpornost na infekcije
Uravnotežena crijevna mikroflora poboljšava funkciju imunološkog sustava, što može pomoći u borbi protiv bakterijskih i virusnih infekcija.
Smanjenje rizika od upalnih bolesti
Prebiotici mogu smanjiti upalu u crijevima i cijelom tijelu, što može smanjiti rizik od upalnih bolesti kao što su artritis i alergije.
Pomoć u kontroli tjelesne težine
Prebiotici potiču osjećaj sitosti i smanjuju apetit, što može pomoći u kontroli tjelesne težine i sprječavanju prejedanja.
Smanjenje rizika od kardiovaskularnih bolesti
Prebiotici mogu smanjiti razinu kolesterola u krvi i poboljšati zdravlje srca, što može smanjiti rizik od srčanih bolesti.
Potpora mentalnom zdravlju
Zdrava crijevna mikroflora može imati pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje i pomoći u smanjenju anksioznosti i depresije.
Najbolji izvori prebiotika
Prebiotici se prirodno nalaze u određenim namirnicama biljnog podrijetla. Evo nekoliko najboljih izvora prebiotika koje možete uključiti u svoju prehranu:
Luk i češnjak – izuzetno su bogati prebioticima, posebno fruktooligosaharidima (FOS) i inulinom.
Banane – zrele banane su dobar izvor prebiotika, posebno pektina.
Cikorija – bogata inulinom, a možete je konzumirati u obliku praha, kave od cikorije ili kao povrće.
Artičoke – sadrže inulin i oligofruktoze, koji su važni prebiotici za zdravlje crijeva.
Pšenične mekinje – bogate vlaknima, uključujući i prebiotike.
Pšenični dextrin – netopljivo vlakno koje djeluje kao prebiotik.
Jeruzalemska artičoka – bogata inulinom i fruktooligosaharidima (FOS).
Heljda – sadrži prebiotike, uključujući inulin.
Kako uključiti prebiotike u svoju prehranu
Izvor: Pixabay
Uključivanje prebiotika u svoju prehranu može poboljšati vaše zdravlje crijeva i zdravlje općenito. Evo nekoliko savjeta kako to učiniti:
Jedite raznoliko povrće
Jedite različito povrće koje je bogato prebioticima kako biste osigurali raznolikost u vašoj crijevnoj mikroflori.
Konzumirajte fermentirane namirnice
Fermentirane namirnice poput kiselog kupusa, kimchija i kefira također mogu podržati rast korisnih bakterija u crijevima.
Kuhajte s lukom i češnjakom
Dodajte luk i češnjak u vaše omiljene recepte kako biste povećali unos prebiotika.
Ako smatrate da ne unosite dovoljno prebiotika putem prehrane, razmislite o uzimanju dodataka prehrani koji sadrže prebiotike.
Prebiotici su ključni za zdravlje vaše crijevne mikroflore te potiču mnoge zdravstvene blagodati.
Ovi posebni vlaknasti nutrijenti podržavaju rast korisnih bakterija, poboljšavaju probavu, jačaju imunološki sustav, smanjuju upalu te pružaju mnoge druge zdravstvene prednosti.
Kroz raznovrsnu prehranu koja uključuje namirnice bogate prebioticima, možemo održati i zdravlje cijeva i cjelokupnog organizma.
