Karpalni tunel sindrom je stanje u kojem živac u zapešću biva pritisnut. To uzrokuje trnce, utrnulost, bol ili slabost u ruci i prstima. Ultrazvučni pregled (UZV) karpalnog tunela je brz i neinvazivan način da liječnik vidi stanje živca i okolnih struktura te otkrije problem na vrijeme.
Karpalni tunel sindrom karakterizira kompresija medijalnog živca na razini ručnog zgloba, što dovodi do parestezija, boli i eventualnog gubitka snage u šaci. To je najčešća neuropatija u području šake i češća je kod žena, osobito u dobi od 40 do 60 godina. Sindrom se često javlja zbog kombinacije anatomske predispozicije, ponavljanih pokreta šake i zapešća, pretilosti, dijabetesa, hipotireoze ili reumatskih bolesti.
Simptomi karpalnog tunela
Trnci i utrnulost u palcu, kažiprstu, srednjem prstu i dijelu domalog prsta.
Boli i peckanje, često pogoršano noću.
Slabost hvata i poteškoće pri držanju predmeta, što može dovesti do ispada stvari iz ruke.
Atrofija tadaarne muskulature u dugotrajnih i teških slučajeva.
Simptomi se mogu pojavljivati postepeno i varirati u intenzitetu, a često su obostrani, iako jedan zglob može biti pogođen jače.
Tehnika UZV pregleda karpalnog tunela
Izvor: Pexels
Ultrazvučni pregled karpalnog tunela provodi se uz pomoć visokofrekventne linearne sonde (najčešće 12–18 MHz) koja omogućuje detaljnu vizualizaciju medijalnog živca, tetiva fleksora i okolnih struktura zapešća. Tijekom pregleda pacijent sjedi s podlakticom u supinaciji, a ruka blago savijena u zapešću, što olakšava prikaz karpalnog tunela i smanjuje deformaciju živca.
Pregled uključuje procjenu površine poprečnog presjeka medijalnog živca (CSA), što je ključni parametar za dijagnosticiranje kompresije; vrijednosti iznad 10–12 mm² na razini pisiformne kosti ukazuju na moguću neuropatiju. Osim mjerenja CSA, ultrazvuk omogućuje vizualizaciju oblika i echogenosti živca, što može otkriti edema, flattening (spljoštenje) ili ganglije i druge anatomske abnormalnosti koje doprinose kompresiji. Dinamički pregled također se može provesti pomicanjem prstiju ili zapešća, što pomaže u procjeni pomaka tetiva i živca te identificiranju pokretnih prepreka. UZV također omogućuje identifikaciju sekundarnih uzroka kompresije, poput ganglija, cista, pseudotumora ili abnormalnosti tetiva fleksora, što je važno za planiranje terapije.
Prednost UZV pregleda je što je neinvazivan, bez zračenja, brz i omogućuje usporedbu obje ruke, što olakšava rano otkrivanje sindroma karpalnog tunela i praćenje učinkovitosti terapije.
Ograničenja
Ovisnost o iskusnom dijagnostičara
Teškoće kod pacijenata s edemom ili značajnom pretilošću
Ne može kvantificirati funkcionalni stupanj oštećenja živca; elektrofiziologija i dalje ostaje zlatni standard u procjeni težine neuropatije
Zaključak
Ultrazvuk karpalnog tunela predstavlja vrijedan dodatak u dijagnostici KTS-a, posebno za identifikaciju anatomske osnove kompresije i praćenje terapijskog odgovora. Kombinacija kliničke evaluacije, detaljne anamneze, UZV pregleda i, po potrebi, elektrofizioloških testova omogućuje preciznu dijagnozu i individualizirani pristup liječenju.