Osim što pomaže u probavi hrane i sintezi vitamina, crijevni mikrobiom ima značajan utjecaj na imunološki sustav. Nedavne studije sugeriraju da promjene u sastavu i funkciji crijevnog mikrobioma mogu biti povezane s razvojem prehrambenih netolerancija i alergija.
Crijevni mikrobiom je dinamični ekosustav koji se sastoji od trilijuna mikroorganizama, uključujući bakterije, viruse, gljivice i arheje. Ovi mikroorganizmi ne samo da pomažu u probavi hrane, već i aktivno komuniciraju s imunološkim sustavom. Imunološke stanice u crijevima neprestano monitoriraju mikrobiom kako bi održale ravnotežu između tolerancije prema korisnim mikroorganizmima i obrane protiv patogena.
Prehrambene netolerancije i alergije
Prehrambene netolerancije i alergije su rastući problem u suvremenom društvu. Prehrambena netolerancija odnosi se na poteškoće u probavi određenih namirnica, što može rezultirati simptomima poput nadutosti, proljeva i bolova u trbuhu. Prehrambene alergije, s druge strane, uključuju imunološki odgovor na specifične proteine u hrani, što može dovesti do ozbiljnih reakcija, uključujući anafilaksiju.
Studije pokazuju da disbioza, neravnoteža u crijevnom mikrobiomu, može igrati ključnu ulogu u razvoju prehrambenih netolerancija.
Promjene u sastavu mikrobioma mogu utjecati na sposobnost crijeva da pravilno probavi hranu i apsorbira hranjive tvari. Na primjer, smanjenje broja korisnih bakterija koje proizvode kratkolančane masne kiseline može dovesti do upalnih procesa u crijevima, čime se povećava propusnost crijevne barijere i rizik od netolerancija.
Crijevni mikrobiom također igra važnu ulogu u razvoju i regulaciji imunološkog odgovora. U zdravim crijevima, mikrobiom pomaže u “treningu” imunološkog sustava da razlikuje između štetnih i bezopasnih antigena. Disbioza može poremetiti ovu ravnotežu, što može dovesti do prekomjernog imunološkog odgovora na bezopasne tvari, kao što su prehrambeni proteini, i na taj način povećati rizik od alergija.
Potencijalne terapije i prevencija
S obzirom na ključnu ulogu crijevnog mikrobioma u zdravlju, istraživači i kliničari sve više istražuju načine kako modulirati mikrobiom kako bi se spriječile i liječile prehrambene netolerancije i alergije. Ovdje su detaljnije opisane trenutno istraživane terapije i preventivne mjere:
1. Probiotici i prebiotici
Probiotici su živi mikroorganizmi koji, kada se konzumiraju u adekvatnim količinama, pružaju zdravstvene koristi domaćinu. Prebiotici su nesvarljive prehrambene komponente koje selektivno stimuliraju rast i/ili aktivnost korisnih bakterija u crijevima. Kombinacija ovih dvaju pristupa može značajno poboljšati crijevni mikrobiom.
- Specifični sojevi probiotika: istraživanja pokazuju da određeni sojevi, poput Lactobacillus rhamnosus GG i Bifidobacterium lactis, mogu smanjiti simptome prehrambenih alergija i netolerancija. Ovi probiotici pomažu jačati crijevnu barijeru, smanjuju upalu i moduliraju imunološki odgovor.
- Prebiotička vlakna: hrana bogata prebiotičkim vlaknima, poput inulina i fruktooligosaharida, potiče rast korisnih bakterija. Redovita konzumacija prebiotičkih vlakana može poboljšati sastav crijevnog mikrobioma i smanjiti simptome povezanih s netolerancijama.
2. Dijetalne intervencije
Prehrana ima ključnu ulogu u oblikovanju crijevnog mikrobioma. Specifične prehrambene strategije mogu pomoći u prevenciji i liječenju prehrambenih netolerancija i alergija.
- Povećanje unosa vlakana: Dijeta bogata vlaknima podržava rast korisnih bakterija koje proizvode kratkolančane masne kiseline, ključne za održavanje zdrave crijevne barijere. Hrana bogata vlaknima uključuje povrće, voće, cjelovite žitarice i mahunarke.
- Fermentirana hrana: Fermentirani proizvodi poput jogurta, kefira, kimchija, kiselog kupusa i kombuche sadrže prirodne probiotike. Redovita konzumacija fermentirane hrane može obogatiti crijevni mikrobiom korisnim bakterijama.
- Izbjegavanje ultra-prerađene hrane: Ultra-prerađena hrana često sadrži aditive, konzervanse i niske količine vlakana, što može negativno utjecati na crijevni mikrobiom. Smanjenje unosa takvih proizvoda može pomoći u održavanju zdrave crijevne flore.
3. Fekalna transplantacija mikrobiota
Fekalna transplantacija mikrobiota uključuje prijenos crijevnog mikrobioma od zdravog donora u crijeva pacijenta s disbiozom. Iako je prvenstveno korišten za liječenje infekcija izazvanih Clostridioides difficile, sve više se istražuje njegova primjena za druge poremećaje povezane s disbiozom, uključujući prehrambene netolerancije i alergije.
- Obnova ravnoteže mikroorganizama: Transplantacija može brzo obnoviti raznolikost i ravnotežu crijevnog mikrobioma, što može pomoći u smanjenju upale i poboljšanju funkcije crijevne barijere.
- Klinička ispitivanja: Iako su rezultati obećavajući, potrebno je više kliničkih ispitivanja kako bi se utvrdila sigurnost, učinkovitost i dugoročni učinci transplantacije kod različitih stanja, uključujući prehrambene netolerancije i alergije.
4. Imunoterapija
Oralna imunoterapija (OIT) i sublingvalna imunoterapija (SLIT) su terapije koje uključuju postepeno izlaganje alergenu kako bi se desenzibilizirao imunološki sustav. Ove terapije, kada se kombiniraju s probioticima, pokazale su poboljšane rezultate u liječenju alergija.
- Desenzibilizacija: Postepeno povećanje unosa alergena može pomoći imunološkom sustavu da razvije toleranciju na alergene.
- Kombinacija s probioticima: Studije sugeriraju da probiotici mogu poboljšati učinkovitost imunoterapije moduliranjem imunološkog odgovora i smanjenjem upale.
Kratki zaključak
Promjene u crijevnom mikrobiomu mogu značajno utjecati na razvoj i težinu prehrambenih netolerancija i alergija. Modulacija mikrobioma putem probiotika, prebiotika, dijetalnih intervencija, FMT-a i imunoterapije predstavlja obećavajuće pristupe za prevenciju i liječenje ovih stanja. Dok su istraživanja u ovom području još u tijeku, preliminarni rezultati su vrlo obećavajući i ukazuju na važnost očuvanja zdravog crijevnog mikrobioma za opće zdravlje.
Diana Petričević, liječnik i nutricionist
