U trenucima kada priroda procvjeta i okoliš se preobražava u šarenu sliku, mnogi se suočavaju s izazovom koji ne poznaje granice – sezonske alergije. Alergijske reakcije su vrlo su česta pojava te gotovo svaka osoba tijekom života ima barem neku alergijsku reakciju.
Procijenjuje se da alergijske bolesti pogađaju 5-10% sveukupnog pučanstva. Češće su među gradskim stanovništvom razvijenijih zemalja, te pogađaju mlađu populaciju u pretežito bolje ekonomski situiranim obiteljima.
Alergija se manifestira kao reakcija preosjetljivosti na raznorazne čimbenike okoliša koje nazivamo antigenima ili alergenima.
Simptomi alergijske reakcije mogu biti opće ili lokalne, primjerice neki organ ili organski sustav putem kojeg je alergen ušao u tijelo (koža i sluznice, probavni ili dišni sustav). Simptomi alergijske reakcije se razlikuju u načinu manifestacije, brzini nastanka i intenzitetu. Katkada se lokalizirani i opći simptomi razvijaju izrazito brzo te mogu čak i ugroziti život bolesnika (anafilaktički šok).
Alergeni su najčešće bjelančevine, ali i različite druge tvari koje potiču stvaranje antitijela jer ih je naš organizam prepoznao kao stranu i potencijalno štetnu tvar.
Vrste alergija i simptomi
Popis tvari na koje možemo biti alergični je raznolik. Gotovo svaka tvar iz okoliša može uzrokovati alergijsku reakciju. Najčešći alergeni su pelud, kućna prašina (grinje), kućne životinje (koža, dlake ili žljezdane izlučevine), određene vrste hrane, lijekovi, konzervansi, aditivi hrani i pićima, plijesni, otrovi insekata i sl.
Simptomi sezonskih alergija mogu varirati, ali često uključuju:
Kihanje: često i nasilno kihanje je čest simptom alergijskog rinitisa.
Curenje nosa: obilno izlučivanje bistre tekućine iz nosa.
Začepljen nos: otežano disanje zbog začepljenog nosa.
Svrbež očiju, nosa i grla: intenzivan svrbež može biti izrazito nelagodan.
Očni simptomi: crvenilo, suzenje i osjećaj svrbeža u očima.
Umor: simptomi alergija mogu uzrokovati umor i smanjenje energije.
Simptomi će se mijenjati ovisno o tome gdje se reakcija javlja. Znakovi alergije vrlo su slični kao i kod upale: bol, oticanje, vrućina i crvenilo.
Upalni procesi obično nose nazive koji završavaju na –itis. Ako se alergijska reakcija koja izaziva upalu javi u sinusima, naziva se sinusitis, u crijevima kolitis, u zglobovima artritis, u bronhijima bronhitis, na koži dermatitis.
Trebalo bi, ako je moguće, izbjegavati alergen, odnosno uzrok alergijske reakcije, što svakako spada u prve smjernice alergijske terapije.
Također Vam preporučamo da porazgovarate sa svojim liječnikom i napravite alergološko testiranje. Rezultati testiranja pomoći će kod usmjeravanja liječenja, a vama uvelike olakšati prilagodbu ponašanja i načina života.
Alergološko testiranje
Kožni alergološki test ostao je nezaobilazan kao brza i efikasna metoda u dijagnostici alergijskih bolesti.
Kožni test izvodi se ubadanjem lancetom u kožu malih doza alergena koji kod preosjetljive osobe izaziva alergijsku reakciju prvog tipa. Ako je osoba alergična, na mjestu uboda tim alergenom za 15-tak minuta pojavit će se oteklina i crvenilo kao pokazatelji alergijske reakcije. Rjeđe se koriste kožna alergološka testiranja na nutritivne alergene tj. hranu – ti se alergeni određuju laboratorijskim testiranjem.
Liječenje alergije
Izvor: Pexels
Učinkovito liječenje alergijskih bolesti sastoji se od edukacije samih bolesnika, potom izbjegavanja alergena, suzbijanja simptoma adekvatnim lijekovima te imunoterapije kod pojedinih oblika alergijskih bolesti.
Kad govorimo o edukaciji, bolesniku je nužno objasniti na jednostavan, te razumljiv način o kakvoj se bolesti radi, koje tegobe može očekivati, koliko traje bolest i kako se provodi liječenje. Već smo spomenuli važnost izbjegavanja identificiranih uzročnika, odnosno alergena.
Kod najčešćeg oblika alergije na sezonske inhalacijske alergene preporuča se slijedeće:
poznavanje peludnog kalendara – podataka o sezoni cvjetanja biljaka koje su kod bolesne osobe izazvale senzibilizaciju
u sezoni izbjegavati boravak u područjima bujne vegetacije, posebno u vrijeme visoke koncentracije peludi u zraku (u jutarnjim satima)
nakon eventualnog boravka u prirodi, po dolasku u stambeni prostor oprati kosu i otuširati se te promijeniti odjeću
izbjegavati sušenje i provjetravanje odjeće i posteljine na otvorenom
prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko, najbolje tijekom poslijepodneva, koristiti klima-uređaj
Upravljanje sezonskim alergijama
Upotreba antihistaminika: antihistaminici su učinkoviti u ublažavanju simptoma alergijske reakcije.
Intrakonazolni steroidi: sprejevi za nos mogu pomoći smanjiti upalu i simptome u nosu.
Imunoterapija: za ozbiljnije slučajeve, imunoterapija (alergenska cjepiva) može pomoći tijelu da postupno postane manje osjetljivo na pelud.
Upotreba lijekova u liječenju alergijske bolesti ima za cilj reduciranje simptoma do te mjere da ne ometaju bolesnika u svakodnevnom životu. Terapija se počinje jednim ili kombinacijom lijekova (kortikosteroidi, antihistaminici, antileukotireni) isprva u nižim dozama. Po potrebi se doze već upotrebljavanih lijekova povećavaju ili se dodaju novi lijekovi, dok se ne postigne zadovoljavajuća kontrola bolesti.
Imunoterapija (hiposenzibilizacija) se temelji na pretpostavci da se tolerancija određenog alergena može postići unošenjem u organizam postupno rastuće doze istog alergena, bilo putem potkožnih injekcija ili kapi i tableta.
Sezonske alergije mogu biti neugodne, ali uz pravilno upravljanje, moguće je ublažiti simptome i poboljšati kvalitetu života tijekom alergijskih sezona. Osobe koje redovito pate od ovih alergija trebaju biti informirane o različitim mogućnostima liječenja i preventivnim mjerama kako bi se osjećale bolje tijekom ovih razdoblja.
