U većini slučajeva svjesni smo pozitivnih učinaka tjelovježbe na naše zdravlje, ali užurbanost suvremenog života i prenatrpan raspored ponekad ne ostavljaju previše vremena za dodatnu fizičku aktivnost.
Većina današnje populacije živi sjedilačkim životom, premalo se kreće i rijetko se bavi bilo kakvom tjelesnom aktivnošću. Statistički podaci upravo potvrđuju tu činjenicu.
Ono što u ovom slučaju predstavlja izazov nije to što smo svijesni toga što nam je činiti i što je za nas zdravo, već kako se natjerati da to uistinu počnemo prakticirati u svakodnevnom životu.
U tom procesu važno je imati u vidu psihološki i fizički dio. Odnosno za dobar učinak podjednako je važna tjelovježba i motivacija. Kako bi tjelovježba bila uistinu učinkovita oba elementa moraju biti usklađena. Naše tijelo puno lakše prati i obavlja svojevrsnu aktivnost ukoliko smo donijeli čvrstu i svjesnu odluku da ćemo se početi baviti njome.
Značaj tjelovježbe za Zdravlje
Prije nego što se posvetimo motivaciji, važno je naglasiti značaj tjelovježbe za zdravlje. Brojne studije su dokazale kako redovita tjelesna aktivnost donosi niz koristi za fizičko i mentalno blagostanje.
Poboljšava kardiovaskularno zdravlje: Redovito vježbanje jača srce i krvne žile te smanjuje rizik od srčanih bolesti i visokog krvnog tlaka.
Potiče održavanje zdrave tjelesne težine: Tjelesna aktivnost pomaže u kontroliranju tjelesne težine tako da sagorijeva kalorije i potiče razvoj mišićne mase.
Jača mišiće i kosti: Vježbe s opterećenjem potiču rast mišića i jačanje kostiju, što je ključno za prevenciju osteoporoze i smanjenje rizika od ozljeda.
Poboljšava mentalno zdravlje: Tjelovježba potiče oslobađanje endorfina, hormona sreće, koji smanjuju stres, anksioznost i depresiju te poboljšavaju raspoloženje.
Unaprjeđuje kognitivne funkcije: Vježbanje poboljšava moždanu cirkulaciju i povećava kognitivne sposobnosti, poput koncentracije i pamćenja.
Izvor: Pexels
Izazovi i prepreke
Unatoč svim prednostima koje pruža, mnogi ljudi se susreću s izazovima kad je riječ o redovitom vježbanju. Neki od uobičajenih izazova i prepreka uključuju:
Nedostatak vremena: U današnjem brzom tempu života, mnogi ljudi osjećaju kako nemaju dovoljno vremena posvetiti se tjelovježbi.
Nedostatak motivacije: Osjećaj demotiviranosti i nemotiviranosti može biti velika prepreka za redovito vježbanje.
Monotonija i dosada: Ponavljajuće rutine mogu dovesti do dosade, što može smanjiti želju za vježbanjem.
Umor i iscrpljenost: Osjećaj umora nakon napornog dana može otežati motivaciju za vježbanjem.
Prekinite samosabotažu i počnite vježbati!
Prvi korak je da osvijestite mentalne blokade koje vas spriječavaju da se počnete baviti tjelesnom aktivnošću. Tjelovježba ima veliki učinak na naše emotivno stanje, a i određena vlastita stajališta koja imamo o svojim sposobnostima.
Određena negativna uvjerenja koja imamo o svojim mogućnostima i kapacitetima te način kako sami sebe vrednujemo nas ponekad spriječavaju da donosimo bolje i zdravije životne odluke.
Ovaj podsvijesni element samosabotaže dodatno otežava naš proces odlučivanja i uključivanja u određenu tjelesnu aktivnost. Na Vama je da identificirate i izazovete te mentalne uljeze i prestanete se sabotirati.
Pronađite svoje slabe točke
Ukoliko imate stav da nikad nećete moći trčati maraton, nikad nećete moći izvesti savršeno neku plesnu figuru ili yoga poziciju, onda ste vrlo vjerojatno u pravu. Činjenica jest da treba izvjestan trud da bi se određena vještina savladala, ali upravo ovakav način razmišljanja je ono što Vas spriječava da postignete rezultat.
Za početak bi bilo jako dobro da prepoznate i budete svjesni da razmišljate na takav način.
Zaustavite negativne misli i promijenite svoj stav
Nudimo Vam par primjera kako zaustaviti svoje negativne misli te kako sami sebe motivirati i zauzeti pozitivan stav o tjelovježbi.
Negativna misao: “Ovo je preteško.” Pozitivniji pristup: “Da, ovo je teško, ali nije i ne izvedivo. Svrha tjelovježbe je u izazovu, a ja sam spreman/spremna na izazov.”
Negativna misao : “Ovo je dosadno.” Pozitivniji pristup: “Ne pristupam ovome na ispravan način. Koji je moj pravi razlog zašto se bavim tjelovježbom? Da li je to samo radi zabave ili da postignem tjelesnu formu? Trebam uvijek imati na umu koji je moj stvarni cilj i ovisno o tome formirati svoj misaoni pristup.”
Negativna misao: “Trebam biti doma s djecom.” Pozitivniji pristup: “Ako uistinu želim biti tu za ljude koje volim i želim biti tu još dugo vremena, ja moram biti zdrav/zdrava. Time što vježbam imat ću više energije i bit ću fokusiraniji/ja u prisustvu svoje djece.”
Napravite ovo!
Kad ste se psihički pripremili i kad su vaši ciljevi i namjere jasni, vrijeme je za akciju. Danas su mogućnosti odabira tjelovježbe u najmanju ruku raznoliki.
Napravite nekakav okvirni plan što želite postići i kakav tip tjelovježbe vam najviše odgovara.
Što ste u svom procesu planiranja precizniji veće su šanse da ćete postići svoj cilj. Bilo da želite smršaviti ili se bolje osjećati, važno je da vam tjelovježba postane životnom navikom.
Pronađite nešto od čega se osjećate dobro
Najbolji način da tjelovježba bude zabavna te da ima sve pozitivne učinke na vaše zdravlje, primjerice opušta vas i lišava stresa, jest da odaberete nešto što volite. Primjerice mrzite yogu? Onda jednostavno nemojte ići na yogu! Kad je tjelovježba tek puka forma koju ispunjavate na svojoj listi tjednih obaveza, onda ona samo dodaje pritisak i element stresa u vaš život.
Ima mnogo različitih oblika tjelovježbe, istražite ih, pronađite onu koja odgovara najviše vama kao osobi i ne zaboravite se pri tom i zabavljati.
Postavite ciljeve i rokove
Nije dovoljno reći i postaviti stvari na način, ‘’Ja želim bit u dobroj formi’’. Morate biti određeniji.
Postavite si pitanje što točno želite postići i u kojem vremenskom periodu.
Primjerice, “ U vremenskom periodu od 6 mjeseci ja želim izgubiti 15 kg i želim imati više energije.”
Krenite ka tom cilju postepeno, malim koracima, ali budite dosljedni i uporni.
Recimo počnite tako što ćete ići u duže šetnje najmanje dvaput tjedno i odraditi barem jedan trening tjedno vježbi snage. To bi mogao biti solidan početak, onda gradite dalje na tome. Dodajite i mijenjate vježbe prema individualnoj potrebi. Da biste zadovoljili nekakav minimum koji se smatra nužnim za ljudsko zdravlje trebate vježbati najmanje triput tjedno po 30 minuta.
Top strategija u održavanju motivacije:
Postavljanje ciljeva: Postavite realne, mjerljive ciljeve za svoje vježbanje. To će vam pomoći da ostanete fokusirani i osjetite zadovoljstvo kada postignete svoje ciljeve.
Raznolikost: Vježbajte raznolike aktivnosti kako biste izbjegli dosadu. Probajte različite sportove, vježbe ili treninge kako biste otkrili što vam najviše odgovara.
Buddy sustav: Pronađite vježbačkog partnera ili se pridružite grupi za tjelovježbu. Podrška i druženje mogu povećati motivaciju i učiniti vježbanje zabavnijim.
Nagrada sustav: Postavite si sustav nagrada za ostvarenje vježbačkih ciljeva. Nagrade ne moraju biti velike, već dovoljno motivirajuće da nastavite raditi na svom tjelesnom napretku.
Raspored vježbanja: Planirajte svoje vježbanje unaprijed i uvrstite ga u svoj redoviti raspored kako biste mu posvetili potrebnu pažnju.
Budite fleksibilni: Neka vaša očekivanja budu realna i budite spremni prilagoditi se promjenama u rasporedu ili okolnostima.
Tjelovježba je ključna za očuvanje zdravlja i dobrobiti.
Motivacija igra vitalnu ulogu u održavanju redovitog tjelesnog aktivnosti. Postavljanje ciljeva, raznolikost, podrška okoline te sustav nagrađivanja samo su neke od strategija koje vam mogu pomoći održati motivaciju za vježbanje.
Uz redovitu tjelovježbu i održavanje visoke razine motivacije, možete postići zdrav i aktivan životni stil.
