Hormonska aktivnost žlijezde štitnjače igra veliku ulogu u očuvanju vašeg zdravlja i svakodnevnog života. Poremećaj rada štitnjače ne mora uvijek i nužno biti povezan s vidljivim promjenama na samoj žlijezdi. Stoga je vrlo važno prepoznati različite simptome bolesti štitnjače.
Štitnjača je mala žlijezda smještena u prednjem dijelu vrata koja ima ključnu ulogu u regulaciji brojnih metaboličkih procesa u tijelu.
Njeno djelovanje regulirano je proizvodnjom i oslobađanjem hormona štitnjače – tiroksina (T4) i trijodotironina (T3).
Ovi hormoni imaju utjecaj na gotovo sve stanice u tijelu i igraju važnu ulogu u rastu, razvoju i održavanju funkcije različitih organa i sustava.
Štitnjača je žlijezda čiji izgled pomalo podsječa na leptira, smještena je s prednje strane dušnika, u donjoj polovici vrata, ispod grkljana. Građena je od dva režnja koja su međusobno spojena središnjim suženim dijelom.
Spada u žlijezde s unutarnjim izlučivanjem te je jako dobro prokrvljena. Svoje hormone tiroksin (T4), trijodtironin (T3) i kalcitonin izlučuje u krv i preko njih djeluje na sva i najudaljenija tkiva i organe u ljudskom organizmu.
Ne postoji gotovo niti jedno tkivo ili organ u našem tijelu koji nije pod utjecajem hormona štitnjače. Radom same štitnjače upravljaju hipotalamus i hipofiza.
U nadzoru rada štitnjače najvažnija je hipofiza koja pomoću tireotropina (TSH) potiče štitnjaču na stvaranje hormona, ali i na rast što u pojedinim slučajevima može dovesti do povećanja štitnjače odnosno gušavosti.
Poremećaji rada štitnjače mogu rezultirati prekomjernom ili smanjenom proizvodnjom hormona štitnjače, što može dovesti do širokog spektra simptoma i stanja. U ovom članku, detaljno ćemo istražiti nekoliko najčešćih poremećaja rada štitnjače, njihove simptome i pristup liječenju.
Hormoni štitnjače
Hormoni štitnjače utječu na funkciju svih organa. Bez njih nema normalnog razvoja ni rada središnjeg živčanog sustava. Važni su za održavanje tjelesne temperature i održavanje normalne aktivnosti centra za disanje, kontrolu i potrošnju energije i kisika. Djeluju i na rad srčanog mišića i ubrzanja rada srca. Također, pojačavaju pokretljivost crijeva, utječu na pregradnju kosti, homeostazu šećera i masnoća u krvi.
Hormoni štitnjače u organizmu djeluju tako da povećavaju opću razinu metabolizma, što znači da će u slučaju viška hormona štitnjače potrošnja metabolizma biti povećana.
Hormoni štitne žlijezde djeluju i na cjelokupni neuroendokrini sustav pa je utjecaj na ponašanje i opće raspoloženje vrlo velik. Stoga je normalna razina hormona štitne žlijezde – eutireoza, jedan od ključnih preduvjeta za normalno funkcioniranje organizma. Poremećaj lučenja hormona štitnjače može se očitovati kao višak, ili manjak hormona.
U slučaju suviška hormona – hipertireoze, dolazi do prejakog djelovanja na ciljna tkiva s brojnim smetnjama kao što su nemir, razdražljivost, nesanica, pojačano znojenje, opadanje kose, lupanje srca, proljev i mršavljenje.
U slučaju manjka hormona štitnjače – hipotireoze, sva tkiva pate od nedostatka energije, što pak dovodi do trajnog umora, pospanosti, debljanja, nakupljanja tekućine u tijelu i poremećaja probave.
Bolesti štitnjače
Izvor: Pexels
Hipotireoza
Najčešći uzrok hipotireoze je kronična autoimuna upala štitnjače (Hashimotov tireoiditis) koja nastaje zbog poremećaja imunološkog sustava uz izvjesnu genetsku predispoziciju. Može nastati i nakon samog liječenja hipertireoze lijekovima koji spriječavaju stvaranje hormona štitnjače poput terapije radioaktivnim jodom ili operacije štitnjače. Uzrok hipotireoze može biti manjak joda, poremećaj u stvaranju i izlučivanju hormona štitnjače, bolest hipofize odnosno hipotalamusa te smanjen periferni odgovor na hormone štitnjače.
S obzirom da hormoni štitnjače utječu na sve stanice u tijelu, prisutni su simptomi i znakovi iz različitih organa i organskih sustava: koža je suha, nokti zadebljali i lomljivi, kosa je tanka i prorjeđuje se. S napredovanjem bolesti lice postaje podbuhlo, javlja se otok kapaka, zadebljanje jezika, glas postaje dubok, govor usporen.
Javlja se kroničan umor i iscrpljenost, poremećaji živčanog sustava, poremećaji pamćenja i raspoloženja, depresija te mišićna slabost, bolovi u mišićima i zglobovima kao i zatvor.
Dolazi do umjerenog povećanje tjelesne mase, uglavnom zbog zadržavanja tekućine. Kod žena dolazi do poremećaja menstrualnog ciklusa, neplodnosti, spontanih pobačaja i prijevremenih poroda te smetnje libida u oba spola.
Liječenje hipotireoze obično uključuje nadomjesnu terapiju hormonom štitnjače. Pacijenti će uzimati lijekove koji sadrže sintetički tiroksin kako bi nadomjestili nedostatak hormona u tijelu. Redoviti nadzor i pravilno doziranje su ključni za postizanje optimalnog terapijskog učinka.
Hipertireoza
Hipertireoza je stanje pojačanog stvaranja hormona štitnjače koje dovodi do povišene razine hormona štitnjače u krvi. Hipertireoza se može javiti u bilo kojoj životnoj dobi, a posebno je česta kod žena između 20. i 50. godine života. Najčešći uzrok hipertireoze je autoimuna bolest štitnjače (Basedowljeva ili Gravesova bolest), a ostali češći uzroci su bolesti TSH receptora: toksična multinodozna struma i toksični adenom. Do suviška hormona štitnjače dovode i subakutna upala štitnjače, tihi tireoiditis, postpartalni tireoiditis.
Bolesnici se najčešće žale na nervozu, razdražljivost, umor, lupanje srca, ispadanje kose.
Unatoč pojačanom apetitu mršave. Mokrenje i stolica su učestali. Mogu se javiti poremećaji menstrualnog ciklusa i smanjen libido. Česte su promjene na očima: ukočen pogled, vlažne i sjajne oči, ispupčene očne jabučice. Srčani ritam je ubrzan, a ponekad se javlja i nepravilan ritam (osobito u starijih osoba). Povišeni su hormoni štitnjače uz jako snižen TSH.
Liječenje hipertireoze može uključivati različite pristupe. Lijekovi koji smanjuju proizvodnju hormona štitnjače ili koji blokiraju njihovu djelovanje mogu se koristiti kako bi se normalizirala razina hormona. Ponekad se primjenjuje i terapija radioaktivnim jodom kako bi se smanjila aktivnost štitnjače. U nekim slučajevima, kirurški zahvat za uklanjanje dijela štitnjače može biti potreban.
Guša ili Struma
Guša ili struma označava povećanu štitnjaču. Eutireotična odnosno netoksična guša je ona koja nije uzrokovana poremećajem rada štitnjače, autoimunom bolesti, upalom ili tumorom. Najčešći uzrok endemske guše je manjak joda, a sporadično naslijeđe. Unutarnji čimbenik važan za razvoj guše je spol; guša je 5-10 puta češća u žena. Od okolišnih čimbenika ističu se: količina joda, lijekovi, stres, infekcije i pušenje.
Guša obično ne izaziva smetnje, ali ako je velika može izazvati nelagodu i stezanje u vratu, rijetko smetnje gutanja, disanja ili promuklost. Hormonski status štitnjače je uredan.
Dijagnoza guše se postavlja klinički, a ultrazvučni pregled će dati uvid u veličinu štitnjače, strukturu tkiva i prisutnost čvorova.
Tumori štitnjače
Tumori štitnjače su novotvorine stanica štitnjače i mogu biti dobroćudni ili zloćudni. Češće se javljaju u žena. Dobroćudni tumori su folikularni adenomi i adenomi Hurthleovih stanica, a zloćudni papilarni, folikularni, medularni i anaplastički karcinom.
Tumor štitnjače obično se javlja u obliku čvora u štitnjači ili pojavom uvećanog limfnog čvora na vratu.
U postavljanju dijagnoze najčešće koristimo citološku punkciju čvora pod kontrolom ultrazvuka, a definitivna dijagnoza se postavlja histološkim pregledom. Kod dobroćudnih tumora se kirurški odstrani jedan režanj štitnjače, a kod zloćudnih tumora cijela štitnjača. Postoperativna hipotireoza nakon totalnog odstranjivanja štitnjače se liječi nadomjesnom terapijom. U praćenju bolesnika preporučuju se redovne kontrole specijalista nuklearne medicine, ultrazvuk vrata uz eventualnu citološku punkciju.
Thyroiditis
Thyroiditis je upala štitnjače koja može rezultirati privremenim poremećajem u proizvodnji hormona. Ovo stanje može biti uzrokovano infekcijom, autoimunim procesom ili traumom štitnjače. Postoje različiti oblici thyroiditisa, uključujući:
Hashimotov tiroiditis: Autoimuna bolest u kojoj tijelo stvara antitijela koja napadaju štitnjaču.
De Quervainova subakutna tiroiditis: Upala štitnjače koja obično prati virusnu infekciju.
Silentni tiroiditis: Inačica tiroiditisa koja često prolazi bez simptoma.
Postporođajni tiroiditis: Tiroiditis koji se može pojaviti nakon poroda kod nekih žena.
Liječenje ovisi o vrsti i uzroku thyroiditisa. U nekim slučajevima, liječenje može uključivati upotrebu lijekova za smanjenje upale i simptomatsko liječenje za ublažavanje nelagode.
Tijelo ima složeni mehanizam za podešavanje razine hormona štitnjače u krvi za potrebe organizma. Potrebno je naglasiti kako je za stvaranje hormona, štitnjači potreban jod. To je neophodan element za sintezu hormona štitnjače, a nalazi se u hrani i vodi. Štitnjača ima receptore za prihvaćanje joda u krvi, kojeg kasnije ugrađuje u svoje hormone. U trenutku kada se hormoni štitnjače potroše, preostali jod koji je sadržan u hormonima vraća se u štitnjaču i zatim ponovno upotrebljava za proizvodnju nove količine hormona štitnjače.
Hrana koja smanjuje apsorpciju joda iz crijeva jest cvjetača, kelj, prokulice, repa, kirikiriki i stoga ju osobe s problemima štitnjače trebaju izbjegavati.
Poremećaji rada štitnjače su česti i mogu imati značajan utjecaj na zdravlje i dobrobit. Pravovremeno prepoznavanje i liječenje ovih stanja od strane kvalificiranog endokrinologa ključno je za postizanje bolje kvalitete života.
Redoviti liječnički pregledi i praćenje tijeka liječenja su također važni kako bi se osiguralo da hormoni štitnjače ostanu u ravnoteži i da se izbjegnu komplikacije.
