Željezo je mineral koji sprječava umor, osjećaj slabosti, bljedoću kože, nepravilan rad srca, bol u prsima, vrtoglavicu i glavobolje. Ukoliko ste primjetili neke od ovih simptoma, mogućno imate nedostatak željeza u krvi.
Željezo je mineral ključan za pravilan rad ljudskog organizma. Osnovni je dio mnogih proteina koji ne mogu pravilno funkcionirati bez njega. To su najčešće oni koji vežu kisik u krvi, hemoglobin i mioglobin. Željezo u krvi je čest pokazatelj zdravlja, a njegova koncentracija može ukazivati na razne bolesti poput anemije ili hemosideroze. Bez dovoljno željeza ne dolazi do stvaranja novih crvenih krvnih stanica, odnosno eritrocita. U vašem organizmu se to najčešće manifestira simptomima vrtoglavice i slabosti. Ukoliko ste primjetili već spomenute simptome, tada bi najbolje bilo otići na vađenje krvi i napraviti kompletnu krvnu sliku. Riječ je o laboratorijskoj pretrazi koja ukazuje na opće zdravlje pacijenta i može otkriti mnoga stanja i bolesti.
Normalne vrijednosti željeza u krvi za žene iznose 8 – 30 μmol/L, a za muškarce 11 – 32 μmol/L. Normalne ili referentne vrijednosti željeza u krvi kod djece su od 5 do 25 μmol/L.
Željezo u krvi
Povišeno željezo u krvi je stanje koje može uzrokovati hemokromatoza, a to je nasljedna bolest. Uzrokuje pretjerano apsorbiranje željeza iz hrane koje se onda taloži u organima poput jetre ili gušterače. Hemokromatoza je češća kod muškaraca, ali povišeno željezo u krvi se može javiti i u drugim spolnim i dobnim skupinama. Povišeno željezo se zna javiti i u trudnoći. Povišena razina željeza u krvi se liječi tako da se izuzme određena količina krvi na tjednoj bazi, a taj postupak se zove flebotomija. Konzumacija vlaknaste hrane može umanjiti apsorpciju željeza u krvi, a mogu pomoći i neki napitci poput zelenog čaja
Nedostatak željeza u krvi je vrlo čest slučaj. Nastaje najčešće zbog nedovoljnog unosa željeza hranom, odnosno zbog ne adekvatne prehrane. Nagađa se da čak 80% osoba u svijetu ima neki blaži oblik nedostatka željeza, a čak 30% njih je anemično. Zatim javlja se još zbog ubrzanog tjelesnog ili mišićnog rasta te obilnih krvarenje (npr. menstruacija). Zbog navedenih uzroka, od manjka željeza najčešće pate djeca i tinejdžeri, trudnice i sportaši. Stoga treba znati kako nadoknaditi gubitak željeza u krvi i izbjeći neugodne simptome anemije koja nastaje kao posljedica manjka željeza u krvi.
Namirnice bogate željezom
Izvor: Shutterstock
Kako bi se nadomjestio nedostatak željeza u krvi, potrebno je regulirati prehranu i promijeniti neke životne navike. Unos možete vidljivo povećati sa samo dva obroka puna željeza dnevno. Željezo u hrani se najbolje apsorbira iz masnih izvora, a kad se uzima iz nemasnih (voća i povrća), trebalo bi ga kombinirati s namirnicom koja sadržava mnogo vitamina C.
Najbolji izvor željeza je crveno meso i iznutrice, a kod vegetarijanaca i vegana postoji zamjena. Osim mesa možete jesti lososa i školjke. Dobar izvor su žumanjci jaja te mahunarke kao što su grah, leća, grašak. Od povrća se preporuča koristiti tamnozeleno lisnato povrće te krumpir, špinat, repa, šparoge i rajčice. Mnogo željeza nalazi se i u suhom voću pa su tako odličan izbor sušene breskve i marelice i grožđice. Sok od šljiva, agrumi, kupine i lubenice neka se nađu na vašem jelovniku svakog dana. Većina navedenih namirnica u sebi sadrži i vitamin C koji je gotovo jednako bitan pri unosu.
Istraživanjima je potvrđeno da danas više od 50% odraslih pati od svojevrsnog poremećaja spavanja, odnosno od nesanice. Što je usko povezano s poremećajem lučenja hormona spavanja, melatonina.
Melatonin je hormon kojeg stvara žljezda epifiza. On je derivat aminokiseline triptofana i neurotransmitera serotonina. Melatonin se nalazi u krvi, a koncentracija mu se tijekom dana mijenja. Razina melatonina u krvi deset je puta veća tijekom noći nego tijekom dana. On je vrlo djelotovoran i moćan čistać slobodnih radikala i vrlo koristan u uklanjanju štetnih hidroksilnih molekula iz krvotoka.
Njegova se proizvodnja pojačava usporedno sa smanjivanjem količine svjetlosti, što biološki omogućuje zadovoljavajući odmor organizma. Problemi nastaju narušavanjem biološkog ritma spavanja, tj. uslijed nedostatka sna, jer se tijekom budnog stanja u organizmu nakuplja znatna količina toksičnih tvari, kojih se on može osloboditi samo tijekom spavanja. Dugotrajni manjak sna dovodi do iscrpljivanja i preranog starenja organizma.
Ravnoteža između budnog stanja i odmora narušava se kod poslovnih ljudi i sportaša, te osoba opterećenih stresom,. Također i kod onih koji često putuju između udaljenih dijelova svijeta, jer zbog promjene vremenskih zona nemaju dovoljno vremena za spavanje.
Što, naravno, u većini slučajeva dovodi i do smanjenog radnog učinka. U takvim slučajevima može biti korisna upotreba suplementa koji sadrži melatonin. Konzumacijom melatonina u suplementima nekih sat, dva prije spavanja u dozama od nekih 3-6 mg će osigurati 6-8 sati biološki važnog sna, čiji će rezultat biti osjećaj odmornosti i sposobnost za odgovarajući učinak. Također na razinu melatonina se može utjecati prehranom.
Izvor: aarp.org
Namirnice za prirodan i zdrav san
Melatonin se također može naći u određenoj hrani. Prisutan je u povrću, kao i zobi, kukuruzu, riži, đumbiru, rajčici, banani, bademima i sjemenkama, trešnjama. Nedostatak željeza se također dovodi u vezu s poremećajem spavanja. To se može popraviti konzumacijom hrane koja je bogata željezom kao na primjer crveno meso, piletina, plodovi mora, grah, špinat, grožđice, leća i zobene pahuljice. Triptofan također može poboljšati san povećavajući tjelesnu opskrbu melatonina te pomoći da se ublaži nesanica.
Namirnice bogate triptofanom su piletina, jaja, orasi, mlijeko, maslac od kikirikija, sezam, puretina, soja, sjemenke bundeve. Istraživanja su potvrdila da magnezij također pomaže smanjiti nesanicu i produljiti vrijeme spavanja. Namirnice bogate magnezijem su bademi, špinat, indijski oraščići, kikiriki, žitarice, crni grah i sojino mlijeko. Čaša toplog mlijeka prije spavanja može pomoći da zaspite. Mlijeko je izvrstan izvor magnezija, koji može pomoći da se ublaži nesanica. Mlijeko i mliječni proizvodi, kao što su sir i jogurt, su također bogati kalcijem, koji pomaže u stvaranju melatonina.
Borbu protiv nedostatka magnezija možete početi konzumiranjem cjelovitih žitarica kao što su quinoa, ječam, zob, tjestenina i kruh od cjelovitog brašna te smeđa riža. Orašasti plodovi kao što su orasi i bademi te sjemenke bundeve, suncokreta, sezama i lana, također sadrže magnezij. Osim toga, orasi sadrže triptofan, koji može poboljšati san i smanjiti depresiju. Vitamini B skupine mogu se koristiti kako bi se spriječila nesanica. Nedostatak vitamina B6 se također usko vezuje uz nesanicu, nedostatak tog vitamina može povećati psihološki stres i stvoriti poremećaje u spavanju. Dobri izvori vitamina B6 su perad, riba, mahunarke, povrće, voće, zeleno lisnato povrće, naranče i banane.
Melatonin
Melatonin sadrži aktivne tvari umirujućeg, antistresnog djelovanja za miran san. Istraživanjima je potvrđeno djelovanje melatonina na usporavanje starenja, a njegov nedostatak se povezuje s nastankom raka dojke i prostate. Povećana količina lučenja melatonina tijekom noći direktno se povezuje s antikancerogenim djelovanjem. Postoje indicije da psihičke tegobe kod osoba osjetljivih na meterološke promjene te depresija koja je izazvana nedostatkom svjetla ima veze s povećanom količinom melatonina u dnevnim satima. Korištenje melatonina za otklanjanje poremećaja sna u vidu suplemenata se preporuča samo povremeno i s pauzama. Melatonin se ne preporučuje djeci, trudnicama i dojiljama. Osobe koje se odluče za uzimanje suplemenata trebaju se prije uzimanja posavjetovati s liječnikom.
Kopriva je biljka koja za većinu ljudi predstavlja samo običan korov. Rijetki su oni koji znaju da upravo ova biljka sadrži mnogobrojna ljekovita svojstva te da se tradicionalno upotrebljava u fitoterapiji već stoljećima.
Kopriva je zeljasta višegodišnja biljka, koja u prosjeku doseže visinu od 150 cm. Njezini listovi su karakteristična srcolika oblika, a dugi su od 3 do 15 cm. Listovi se nalaze na kratkim peteljkama i imaju kratke dlačice. Pokriveni su u potpunosti žarnicama, koje su vrlo neugodne na dodir. Cvjetovi koprive su zelene boje i vrlo su diskretni, razdoblje cvjetanja je u periodu od proljeća do jeseni.
Postoji više vrsta koprive, ali samo su dvije važne iz perspektive fitoterapije i liječenja. Radi se o vrstama tzv. žarih kopriva (urtica dioica l. i urtica urens l.), koje manje više rastu samoniklo u našim krajevima. Ove dvije vrste i njihovi hibridi posjeduju određena ljekovita svojstva i koriste se u liječenju. Dok druge vrste poput recimo bijele mrtve koprive pak ne.
Važno je ujedno i razlikovati pozicije biljke i treba znati njihovu točnu primjenu. Jer određeni dijelovi biljke imaju različita svojstva i samim time i različit učinak na organizam. Svi dijelovi koprive se koriste za izradu lijekovitih pripravaka, dakle list, korijen, cvijet, sjemenke, itd.
Kemijski sastav
List koprive bogat je mineralima kalijem i silicijem. Ima najviše kalija što donekle objašnjava i njegov diuretički učinak. Zatim sadrži još flavonoide, estere kavene kiseline, mravlju kiselinu koja se nalazi u žarnicama i koja nam zadaje najviše boli. Od drugih interesantnih spojeva tu su histamine, serotonin, leukotrien, itd.
Korijen koprive od najvažnijih spojeva sadrži proteine (UDA), zatim sterole i hidroksi-masne kiseline. Sadrži velike količine vitamina A, C, B2 i bogata je željezom pa se koristi kod otklanjanja stanja potištenosti i osjećaj umora, ali i pridonosi stvaranju crvenih krvnih zrnaca što olakšava opskrbu tijela kisikom i otklanja slabokrvnost.
Korištenje koprive u terapijske svrhe
Kliničkim ispitivanjima je potvrđena učinkovitost lista koprive kod tzv. ‘’čišćenja’’ bubrega u tu svrhu koristi se čaj od lista, kontinuirano u vremenskom periodu od tri tjedna. Preporučuje se također kod oslabljenog organizma, anemije i čestih mokraćnih infekcija. Zatim kod liječenja reumatoidnog artritisa i artroza, bilo kao samostalan lijek, bilo kao dodatna terapija uz druge lijekove. Općenito je dobar i koristi se za bolesti mokraćnog sustava (cistitis).
Tinktura i čaj od koprive su odlično sredstvo za pojačano izlučivanje mokraćne kiseline, stoga se mogu koristiti kod gihta (bolest nakupljanja mokraćne kiseline u zglobovima). Kod slučaja gihta potrebno je korštenje pripravaka od koprive više mjeseci (cca 6mjeseci). Korijen koprive preporučuje se kod adenoma prostate, čak i kod kroničnog prostatitisa.
Postoje i druge bolesti koje se znalo tretirati raznim pripravcima od koprive. Primjerice u tzv. narodnoj medicini kopriva se koristila za liječenje anemije jer je vrlo bogata željezom. Korijen se koristio kod ispadanja kose, a sjemenke za liječenje prostate. Treba napomenuti kako klinička ispitivanja nisu potvrdila koliko je kopriva djelotvorna u liječenju navedene simptomatike.
Izvor: Shutterstock
Čaj od lista koprive
Čaj od koprive se priprema od 3 do 5 grama suhog lista koprive koji se prelije sa 250 mL kipuće vode te se ostavi nekih desetak minuta da odstoji. Pije se tri put dnevno, najčešće nakon obroka. Dnevna doza koja je potrebna da bi postigao nekakav terapijski učinak jest od 9 – 15 grama. On je vrlo koristan kod kožnih bolesti, bubuljica i akni, a preporučuje se i kod pojave afti i upale desni. Zbog već spomenutog visokog udjela kalija, čaj djeluje diuretski, zbog čega se koristi u liječenju upale mokraćnih puteva.
Djelovanje koprive
diuretik
kod obilnih menstrualnih krvarenja
protiv alergija
kod problema sa prostatom
detoksikacija organizma
za liječenje hemoroida
liječenje astme
kod artritisa
kod bubrežnih kamenaca
ispiranje usta čajem od koprive spriječava se neugodan zadah
