Banana je slatko tropsko voće karakterističnog mirisa i okusa. Bogata je kalijem, vitaminima i dijetalnim vlakanima.
Banana je egzotičnog proijekla iz porodice biljaka Musa. Njezini korijeni su u jugoistočnoj aziji, a danas se uzgaja diljem svijeta. S obzirom na porijeklo ova voćka preferira toplije temperature. Treba joj okvirno 19 stupnjeva tijekom cijele godine. Prvi spomen banane datira još od 8000 godina pr.Kr. Njezino širenje ide ruku pod ruku sa širenjem islama još početkom 9. stoljeća. Banane kakve mi poznajemo su svijetle i slatke, a one s višim udjelom škroba se nazivaju plantana banane.
Banana i njezin nutritivni sastav
Banana je bogat izvor ugljikohidrata, koji se pojavljuju uglavnom kao škrob u nezrelim bananama i šećeri u zrelim bananama. Najčešće vrste šećera u zrelim bananama su saharoza, fruktoza i glukoza. Banane imaju relativno nizak glikemijski indeks (GI) od 42 do 58, ovisno o zrelosti.
Banane su dobar izvor kalija. Prehrana bogata kalijem može sniziti krvni tlak kod osoba s povišenom razinom te doprinosi zdravlju srca. Banane su vrlo bogate vitaminima B skupine (B2, B3, B6) B6. Jedna banana srednje veličine može osigurati do 33% dnevne vrijednosti vitamina B6.
Također bogata je i vitaminom C te zadovoljava čak 11% dnevnog potrebnog unosa. Spomenuli smo kako su banane bogat izvor dijetalnih vlakana. U prosječnoj banani se nalazi oko 3 grama dijetalnih vlakana, koja potiču rad mišića crijeva. Najvažniji za spomenuti su pektin i netopljivi škorb.
Izvor: Pexels
Jedna prosječna banana sadrži oko 110 kalorija te stoga nije visokokalorična, a ne sadrži ni puno masti. Banane ne debljaju ako se konzumiraju u umjerenim količinama. Dobre su kao izvor energije prije i poslije treninga ili kao međuobrok.
Banana i njezina ljekovita svojstva
Banane posjeduju izvjesna nutritivnasvojstva koja mogu pomoći kod pojedinih oboljenja:
srčanih bolesti – visok udio kalija i antioksidansa u bananama regulira krvni tlak, a redovan unos kalija može smanjiti razvoj srčanih bolesti
bolesti bubrega – redovan unos kalija potpomaže pravilan rad bubrega
depresije i anksioznosti – zbog visokog udjela tirozina potakne se sinteza dopamina, hormona koji pozitivno djeluje na raspoloženje
anemije – ima visok udio željeza
pamćenje i koncentracija – banane su bogate vitaminima B skupine koje reguliraju živčane podražaje pa tako djeluju i na mozak
kolesterol – banane povoljno utječu na smanjenje kolesterola
probava – nerazgradivi škrob i pektin su vlakna koja pomažu radu probavnog sustava tako što djeluju kao prebiotici bakterijama mliječne kiseline
Banane ne debljaju ako se konzumiraju u preporučenim količinama. Dovoljno je pojesti 2 do 3 banane dnevno. Dobro ih je konzumirati nakon treninga jer nadoknađuju izgubljene minerale, posebno kalij i magnezij. Također su izvor vlakanašto potiče pravilan rad crijeva i mišića probavnog sustava. Tako potiču pravilan rad metabolizma.
Banane su dobre za vaš kolesterol jer one sadrže vlakna i fitonutrijente koji mogu pomoći u regulaciji razine kolesterola u krvi. Vlakna koja se nalaze u bananama mogu pomoći u smanjenju apsorpcije kolesterola u crijevima, dok fitonutrijenti kao što su steroli i stanoli mogu smanjiti apsorpciju kolesterola iz hrane.
Kada se konzumiraju kao dio uravnotežene prehrane koja uključuje raznoliku hranu i niski udio zasićenih masti, banane mogu biti korisne za održavanje zdravlja srca i regulaciju razine kolesterola.
Međutim, važno je napomenuti da sam unos banana neće bitno smanjiti visok kolesterol ako se ne pridržavate i drugih aspekata zdrave prehrane i načina života.
Banana smoothie recept
Za kraj smo odlučili odabrati jedan jednostavan recept za pripremu banana smoothija, idealan kao međuobrok i ukusna okrepa.
Sastojci:
1 banana – za najbolji okus smoothieja upotrijebite zrelu bananu. Za najkremastiji smoothie od banane upotrijebite smrznute kriške banane.
1/2 naranče
žlica grčkog jogurta – bogat je proteinima i daje kremast okus smoothieu
mlijeko ili voda – dodati po izboru
Priprema: dodati sve u blender i zatim izmiksati dok tekstura napitka ne postane glatka. Uživajte!
Jeste li ikada razmišljali o vitaminima kao moćnim “baterijama” koje pokreću vaše zdravlje i vitalnost? Upravo to predstavlja skupina vitamina B, tih tihih junaka u svijetu prehrambenih nutrijenata.
Vitamini B skupine ili tzv. B kompleks je niz od 8 vitamina topivih u vodi koji u svom prirodnom obliku dolaze zajedno, odnosno u skupini. Stoga i imaju naziv kompleks ili skupina. Dakle vitamini B skupine nisu jedan vitamin, već čitav spektar osam pojedinačnih vitamina. To su redom:
B1 (tiamin)
B2 (riboflavin)
B3 (niacin)
B5 (pantotenska kiselina)
B6 (piridoksin)
B7 (biotin)
B9 (folat)
B12 (kobalamin).
Svaki od ovih vitamina B skupine ima svoju jedinstvenu ulogu u tijelu, a zajedno igraju harmoničnu simfoniju koja podržava vašu energiju, živčani sustav, probavu i cijelo zdravlje.
Važni su prilikom procesa stvaranja energije iz ugljikohidrata, bjelančevina i masti.
Oni djeluju zajedno u svrhu poboljšanja metabolizma, imunološkog i živčanog te čuvaju kožu i mišiće. Potiču rast i podjelu stanica te imaju mnoge druge pozitivne učinke na zdravlje organizma.
Nedostatak samo jednog od njih neposredno se odražava na funkcioniranje samog metabolizma i u končanici po ljudsko zdravlje.
Organizam ih ne može sam sintetizirati stoga ih je potrebno svakodnevno unositi putem hrane ili suplemenata. Zdravom i uravnoteženom prehranom koja uključuje svakodnevno konzumiranje voća, povrća i žitarica se organizmu u pravilu mogu osigurati dovoljne količine vitamina B skupine. Dodatna suplementacija se uglavnom prakticira kod određenih simptoma koji ukazuju na njihov nedostatak, poput lomljivih noktiju i ispadanja kose te nespecifičnih kožnih bolesti i neuroloških bolesti.
Izvor: Pexels
O vitaminima B skupine i gdje ih se može naći
B1 – tiamin
B1 je važan za normalnu funkciju naše svake stanice, a posebice je važan za rad živčanog sustava. Tiamin igra vrlo važnu ulogu kao koenzim u procesu stvaranja neurotransmitera (tvari koja kemijski prenosi poruke među živčanim vlaknima) acetilkolina. Sudjeluje u metaboličkim procesima pretvorbe ugljikohidrata u jednostavni šećer, glukozu. Tiamin poboljšava cirkulaciju, potreban je za mišićni tonus crijeva, želuca i srca, štiti od depresije, stresa i anksioznosti te utječe na kognitivne aktivnosti mozga.
B2 – riboflavin
B2 je važan za formiranje crvenih krvnih stanica i disanje, proizvodnju antitijela, za reguliranje ljudskog rasta i reprodukcije. Bitan je za zdravu kožu, nokte, rast kose i opće dobro zdravlje, uključujući i reguliranje aktivnosti štitnjače.
B3 – niacin
B 3 tijelo koristi za oslobađanje energije u metabolizmu ugljikohidrata, a smatra se korisnim i kod sniženja razine kolesterola u krvi te na taj način pridonosi očuvanju zdravlja srca i krvnih žila. Studije također upućuju na terapijski utjecaj vitamina B3, niacinamida kod osteoartritisa i reumatoidnog artritisa, jer povećava pokretljivost zglobova i snagu mišića, te pomaže u obnovi hrskavice. Izvori niacina su mliječni proizvodi, jaja, perad, mahunarke i orašasti plodovi.
B5 – pantotenska kiselina
B5 poput ostalih vitamina B skupine je važna za procese nastajanja energije te u stvaranje hormona i neurotransmitera. Sastavni je dio koenzima A i ima važnu ulogu u metabolizmu ugljikohidrata, masti i proteina. Naziva se još i antistresnim vitaminom, jer zajedno s vitaminom C osigurava pravilnu funkciju nadbubrežne žlijezde.
B6 – piridoksin
B 6 je najvažniji kad je u pitanju imunitet. Osnovna mu je funkcija metabolizam amnokiselina što omogućuje njihovu sintezu i apsorpciju, a sudjeluje i u sintezi eritrocita, antitijela i održavanju imunološkog sustava. Pomaže pravilnoj funkciji mozga, jer sudjeluje u prijenosu signala s jedne živčane stanice na drugu. Nalazimo ga prvenstveno suhom voću, bananama, špinatu, u kvascu, ribi, soji, jajima, mlijeku te u biljnom i životinjskom tkivu, osobito u jetri i bubrezima.
Vitamin B i metabolički procesi
B9 – folna kiselina
B 9 je od presudne važnosti za sintezu DNK i crvenih krvnih stanica. Stoga ju je važno konzumirati tijekom ranog djetinjstva i trudnoće. Folna kiselina utječe i na bolju moždanu cirkulaciju i vrlo je važna kako za mentalno tako i za fizičko zdravlje. Ona sama ne spada u antioksidanse, ali izravno utječe na antioksidativni kapacitet antioksidansa. Njezina razina ovisi o vanjskim izvorima, a možemo ju naći u zelenom lisnatom povrću, mahunarkama, citrusima, integralnim žitaricama i mesu. Kod biokemijskih procesa usko je vezana s vitaminima B12 i B6, stoga je potreban je oprez kod uzimanja folne kiseline. Količina ne bi smijela biti veća od 1000 mg zbog interakcije s vitaminom B12 i opasnosti od smanjena njegove koncentracije (pogotovo kod stariji osoba).
B12 – cijanokobalamin
B 12 važan je za održavanje funkcije mijelinskih ovojnica živaca, staničnu mitozu, te sudjeluje u procesu sinteze proteina .Sudjeluje kao koenzim u procesu sinteze DNK te u intracelularnom metabolizmu, rastu i prehrani svih stanica. Možemo reći da je B12 potreban gdje god se stanice množe. Jedini je vitamin koji sintetiziraju isključivo mikroorganizmi, odnosno može ga sintetizirati ljudski organizam. No, s obzirom da se stvara u debelom crijevu, gdje se ne može apsorbirati, u organizam ga ipak moramo unositi hranom.
B12 je pokazao i terapijske učinke u prevenciji ateroskleroze, srčanog i moždanog udara.
Vegetarijanci mogu imati deficit ovog vitamina jer ne konzumiraju mliječne proizvode ni ribu.
Biotin ili B7
B7 kod metaboličkih procesa sudjeluje u svojstvu koenzima kod pretvaranja proteina, masti i ugljikohidrata. Bitan je faktor rasta stanica i njihove replikacije i neophodan je za rast kose i noktiju. Sintetizira se u crijevima, stoga je vrlo osjetljiv na dugotrajnu uporabu antibiotika koji tu sintezu mogu onemogućiti.
Njegov nedostatak manifestira se pojavom dermatitisa, depresije, gubitka kose, anemije i kontinuiranog nagona za povraćanjem.
Deficit biotina je vrlo rijedak, a kad se konačno pojavi, opadanje kose je prvi znak. Pronalazimo ga u gljivama, bananama, kikirikiju, kvascu, iznutricama i žumanjku.
Kao što možete vidjeti, vitamini B skupine igraju nezamjenjivu ulogu u održavanju vašeg zdravlja i vitalnosti. Od igre vašeg živčanog sustava i proizvodnje energije do podrške probavi i rastu stanica, ovi tihi junaci igraju ključnu ulogu u cijelom vašem tijelu.
Najbolji način da osigurate adekvatan unos vitamina B skupine jest raznovrsna prehrana koja uključuje namirnice poput cjelovitih žitarica, orašastih plodova, sjemenki, ribe, mliječnih proizvoda i tamnozelenog povrća.
Ako sumnjate da vaša prehrana ne osigurava dovoljan unos ovih važnih nutrijenata, obratite se svom liječniku ili nutricionistu kako biste razgovarali o mogućnostima suplementacije.
Sjetite se, osigurajte da vaše tijelo bude punjeno “baterijama” vitamina B skupine kako biste uživali u punoj energiji i zdravom funkcioniranju. Vaše tijelo će vam biti zahvalno!
