Ekstrakti lišća ginka sadrže mnogobrojne aktivne sastojke koji imaju vrlo dobar učinak na razne organe ljudskog tijela. Znanstveno je potvrđeno da njegovi sastojci djeluju najbolje u zajedništvu te poboljšavaju rad mozga, tu je njegovo djelovanje najučinkovitije.
Ginko biloba, poznat i kao ginko ili maidenhair tree, je drvo koje potječe iz Kine i koristi se u tradicionalnoj medicini već tisućama godina. Ovo drvo ima jedinstvene karakteristike koje ga čine popularnim u svijetu biljne medicine i dodataka prehrani. Jedna od ključnih značajki ginka je njegova sposobnost da djeluje kao snažan antioksidans, pružajući niz zdravstvenih prednosti.
Povijest
Priča o ginku počinje u dalekoj Kini, a procjenjuje se da je njihova starost oko 200 milijuna godina što ih svrstava u najstarije biljne vrste na planetu. Ove golosjemenjače su starije čak i od dinosaura. Vrijednost ove biljke leži u njihovim listovima, koji u jesen poprime karakterističnu žutu boju. Tada i u tom stadiju njihovo lišće je puno flavona, koji biljci daju antioksidativna svojstva. Iako je ginko jedna od najstarijih biljnih vrsta i imala je izvjesnu primjenu u liječenju, prva sistematična izučavanja su napravljena tek polovicom prošlog stoljeća.
Antioksidativna moć ginka
Antioksidansi su tvari koje štite naše tijelo od štetnih slobodnih radikala. Slobodni radikali su nestabilne molekule koje mogu oštetiti stanice, proteine, i DNK, što može dovesti do različitih bolesti, uključujući srčane bolesti, rak i neurodegenerativne poremećaje. Ginko biloba je bogat izvor antioksidansa, posebno flavonoida i terpenoida, koji pomažu neutralizirati slobodne radikale i smanjiti oksidativni stres u tijelu.
Blagodati ginka za zdravlje
Poboljšanje kognitivnih funkcija: Ginko biloba je često povezan s poboljšanjem kognitivnih funkcija, uključujući pamćenje, koncentraciju i pažnju. Istraživanja su sugerirala da ginko može poboljšati protok krvi u mozgu, potičući bolje snabdijevanje kisikom i hranjivim tvarima u mozgu. Ovo može biti posebno korisno za starije osobe i one koji pate od blagih kognitivnih poremećaja.
Poboljšanje cirkulacije: Ginko biloba također pomaže u poboljšanju cirkulacije krvi u tijelu. To može pomoći u smanjenju simptoma perifernih vaskularnih bolesti i Raynaudovog sindroma te ublažiti simptome hladnih ruku i nogu.
Smanjenje anksioznosti i depresije: Neki istraživači sugeriraju da ginko može pomoći u smanjenju simptoma anksioznosti i depresije. Ovo se može pripisati njegovoj sposobnosti poboljšanja cirkulacije i protoka krvi u mozgu, što može pozitivno utjecati na mentalno zdravlje.
Ginko se bez dvojbe pokazao u poboljšavanju pamćenja, smanjivanju posljedica od povreda glave, poboljšavanju koncentracije, ubrzavanju učenja, poboljšanju cirkulacije i oksidativnih procesa u tijelu, poboljšavanju prijenosa živčanih signala i općenito poboljšavanju rada mozga. Vrlo je učinkovit i kod smanjivanja glavobolje.
Znanstvenim istraživanjem na oboljelima od Alzheimerove bolesti, migrene pa i na zdravim mladim ljudima ustvrđeno jest znatno poboljšanje u kognitivnim procesima te pamćenju.
Izvor: Pexels
Blagotovrni sastojci ove biljke su flavonglikozidi koji posebice djeluju na poboljšanje cirkulacije u kapilarama. Također ojačavaju i njihove stijenke što ga ujedno čini i dobrim lijekom kod erektilne disfunkcije muškaraca. Pokazalo se da je njegov ekstrakt učinkovit i tijekom procesa transplatacije organa.
Naime ginko sadrži kemijsku supstancu koja djeluje na tzv. faktor aktivacije trombocita te je na taj način spriječava. Istraživanja se nastavljaju s ciljem da se ginko počne upotrebljavati tijekom liječenja u svrhu smanjivanja imunološke reakcije, koje znaju imati vrlo neugodno prateće djelovanje.
Kako uključiti ginko suplemente
Unatoč mnogim blagodatima, važno je napomenuti kako ginko biloba nije prikladan za svakoga.
Osobe koje uzimaju antikoagulanse, imaju problema s krvarenjem, trudnice ili dojilje trebaju konzultirati svog liječnika prije nego što počnu uzimati ginko ili bilo koji dodatak prehrani.
Standardna preporučena doza ginka varira, ali općenito se kreće između 120 mg do 240 mg dnevno podijeljenih na nekoliko doza. Uvijek se pridržavajte uputa na pakiranju ili konzultirajte svog liječnika ili stručnjaka za dodatke prehrani.
Tijekom upotrebe ekstrakta ginka, može ponekad doći i do neželjenih nuspojava poput glavobolja, kožne alergije, ili blaže reakcije probavnih organa.
Ti simptomi će se odmah povući ukoliko smanjite dozu.
Ujedno treba naglasiti kako nema kontraindikacija i negativnih djelovanja između ginka i drugih lijekova. Kad govorimo o doziranju, općenito je najbolje za organizam krenuti s najmanjom dozom pa onda po potrebi postupno povećavati. Imajte svakako na umu da za bilo koji biljni pripravak je potrebno da počne djelovati.
Doziranje za poboljšanje kognitivnih funkcija
Ako uzimate ginko bilobu radi poboljšanja kognitivnih funkcija, kao što su pamćenje, koncentracija i pažnja, preporučuje se doza od oko 120 mg do 240 mg dnevno. Ovu dozu obično treba podijeliti na dvije ili tri manje doze tijekom dana kako bi se osiguralo ravnomjerno snabdijevanje tijela aktivnim spojevima iz ginka.
Doziranje za poboljšanje cirkulacije
Za poboljšanje cirkulacije, uključujući smanjenje simptoma perifernih vaskularnih bolesti i Raynaudovog sindroma, također se preporučuje doza od 120 mg do 240 mg dnevno, podijeljenih u manje doze. Opet, konzultacija s liječnikom ili stručnjakom je ključna, posebno ako već uzimate druge lijekove ili imate postojeće zdravstvene probleme.
Doziranje za smanjenje anksioznosti i depresije
Ako koristite ginko bilobu kako biste smanjili simptome anksioznosti i depresije, doza može biti slična onoj za poboljšanje kognitivnih funkcija, tj. između 120 mg i 240 mg dnevno. Opet, individualne potrebe i osjetljivost na ginko mogu varirati, pa je važno pratiti kako tijelo reagira na tretman i prilagoditi dozu prema potrebi.
Morate malo eksperimentirati dok ne pronađete svoju optimalnu dozu.
Često mislimo kako je gubitak mentalne oštrine jednostavno dio procesa starenja, ali starost nije jedini uzrok gubitka kognitivnih kapaciteta. Naše životne navike također igraju ključnu ulogu u tom procesu.
Loša prehrana, manjak sna i tjelovježbe, stres, ovisnosti poput pušenja, sve to uzrokuje oštećenje naših moždanih stanica. Na svu sreću propadanje moždanih stanica nije ireverzibilan proces.
Mozak je vrlo dinamična struktura te posjeduje kapacitet da se mijenja tijekom čitavog našeg života. Vi se nalazite u mogućnosti da poboljšate svoje kognitivne sposobnosti i zaštitite svoj mozak od oštećenja i procesa starenja.
Sve se u biti svodi na vaše svakodnevne životne odluke. Nudimo vam 5 ključnih lifestyle promjena, koje možete lako primjeniti, a one mogu uvelike utjecati na poboljšanje vaših kognitivnih sposobnosti.
1. Konzumirajte više zdravih masnoća
Izvor; Pexels
Omega-3masne kiseline, koje se nalaze u namirnicama poput lososa, lanenih sjemenki i orasa, odgovorne su za čitav niz blagotvornih učinaka po vaše zdravlje.
One poboljšavaju pamćenje i spriječavaju mentalne poremećaje i promjene u raspoloženju.
Djeluju vrlo povoljno na plasticitet mozga, odnosno kapacitet mozga da se mijenja i prilagodi promjenama i vanjskim stimulansima. Ujedno pospješuju lučenje molekula koje su povezane s procesima učenja i pamćenja.
U jednoj od najopsežnijh studija analizirana je prehrana 12.000 trudnica i tim istraživanjem je ustvrđeno kako djeca trudnica koje su konzumirale omegu-3 imaju viši IQ. Još jedna vrlo slična studija je potvrdila kako su djeca (između 6 i 12 godina), koja su pila napitak sa omega-3 masnim kiselinama u periodu od 18 mjeseci, puno bolje rješavala testove verbalne inteligencije, pamćenja i učenja od ispitanika koji nisu.
Nedostatak omega-3 masnih kiselina je usko povezan s povećanim rizikom od mentalnih poremećaja poput: disleksije, depresije, bipolarnog poremećaja, šizofrenije, poremećaja pažnje, itd. Dodatne studije potvrđuju kako osobe koje konzumiraju više omega-3 masnih kiselina imaju povećani volumen sive moždane tvari posebice u području hipokampusa, dijela mozga zaslužnog za samosvijest, suosjećanje i introspekciju.
2. Pijte zeleni čaj
Izvor: Pixabay
Vrlo bogat izvor nutrijenata, antioksidansa i minerala je zeleni čaj.
Ovaj čaj je dobro poznat po svom pozitivnom učinku na ljudsko tijelo i njegovu sposobnost da zaštiti organizam od slobodnih radikala te ubrzava metabolizam. Ali mnogi od vas ne znaju kako ima mogućnost povećavanja kognitivnih funkcija te poboljšava radnu memoriju.
U studiji koja je provedena 2014., određenom broju ispitanika je dan napitak koji je sadržavao 27,5 g ekstrakta zelenog čaja, a određenom broju ispitanika ne. Nakon toga ispitanicima su dani na rješavanje testovi za radnu memoriju. Rezultati su pokazali da ispitanici koji su konzumirali ekstrakt zelenog čaja imaju bolji konektivitet između parijetalnog i frontalnog moždanog korteksa, ukratko rješili su testove bolje.
3. Šetnja i istezanje
Izvor: Pexels
Opće je poznato kako postoji pozitivan učinak tjelovježbe na naše zdravlje pa između ostalog i na kognitivne procese.
Mnogobrojne studije su pokazale usku povezanost tjelovježbe i jačanja otpornosti mozga te povećanja kognitivne fleksibilnosti.
Druge studije su također potvrdile da osobe koje vježbaju imaju zdraviji mozak i daleko bolje kognitivne rezultate od osoba koje žive sjedilačkim načinom života. Što naravno ne znači ako se ne bavite sportom da ste hendikepirani.
Dokazano je da čak i umjerena tjelovježba poput šetnje 3×40 min tjedno postiže adekvatan učinak za vaše mentalno zdravlje.
Istezanje se također pokazalo vrlo učinkovitim kad je u pitanju zdravlje i povećanje kognitivnog učinka. Studija je takođe pokazala da osobe koje se samo bave vježbama istezanja imaju bolje rezultate u kognitivnim testiranjima od osoba koje žive sjedilačkim načinom života.
4. Prehrana za poboljšanje pamćenja
Izvor: Pexels
Odnos između prehrane i funkcija mozga jest manje više opće poznat i vrlo dobro dokumentiran. Primjerice istraživanja su pokazala da djeca koja ujutro doručkuju prije škole imaju bolju memoriju i brže usvajaju gradivo. Druge pak studije su potvrdile da zdrava prehrana smanjuje rizik kognitivnog opadanja u procesu starenja. Ali zdrava prehrana je samo jedan dio jednadžbe.
Postoje određene vrste namirnica koje su učinkovitije od drugih, barem kad govorimo o poboljšanju intelektualnih kapaciteta, dakle učinkovite su u prevenciji opadanja kognitivnih funkcija, koncentracije i preciznosti.
• orašasti plodovi – su bogat izvor magnezija, minerala koji se usko povezuje s poboljšanjem kako u kratkoročnom tako i u dugoročnom pamćenju.
• brokula – bogata vitaminom K, koji povećava kognitivne sposobnosti.
• bundevine sjemenke – bogate su cinkom, koji je ključan za poboljšanje memorije i procesa razmišljanja.
• borovnice – sadrže antocijanine, antioksidans koji potiče bolju komunikaciju među neuronima i može spriječiti gubitak memorije.
• tamna čokolada – dobro djeluje na koncentraciju i fokusiranje.
• zeleno lisnato povrće, šparoge, masline, i cjelovite žitarice – su bogate vitaminom E, koji spriječava opadanje kognitivnih funkcija pogotovo kod starijih osoba.
5. Glazba za um
Izvor: UnsplashSlušamo glazbu dok vježbamo jer djeluje motivirajuće i stimulira naša tijela. Slušamo glazbu i kad se želimo opustiti i smiriti. Ali što je sa slušanjem glazbe kad želimo stvoriti promjenu u moždanim funkcijama. Studija iz 2011. je pokazala zanimljive rezultate na ispitanicima koji su bili u predoperativnoj fazi. Jedan dio ispitanika je bio izložen glazbi prije i za vrijeme operacije i to instrumentalnoj glazbi, a drugi dio ispitanika su bili izloženi raznim zvukovima. Rezultati su pokazali da ispitanici koji su bili izloženi instrumentalnoj glazbi za razliku od ispitanika kojim su bili samo puštani razni zvukovi su imali nižu razinu kortizola i manju konzumaciju propofola (sredstvo za anesteziju. Nivo kortizola je usko povezan sa visokom razinom stresa, koji ima vrlo negativan dugoročan učinak na strukturu i funkcije mozga.
Studije su pokazale da je klasična glazba vrlo učinkovita kod poboljšanja koncentracije i samodiscipline.
Također su ispitivanja na studentima pokazala, kako studenti koji su slušali Mozarta imaju poboljšane lingvističke sposobnosti i poboljšanu orijentaciju u prostoru.
