Intolerancija na laktozu je stanje koje karakteriziraju simptomi poput bolova u trbuhu, nadutosti, plinova i dijareje, koji su uzrokovani malapsorpcijom laktoze.
Ako ste ikada nakon jela mliječnih proizvoda osjetili određene probavne poteškoće možda ste se zapitali podnosite li laktozu.
Intolerancija na laktozu je probavni poremećaj uzrokovan nemogućnošću probave laktoze, glavnog ugljikohidrata u mliječnim proizvodima. Vrlo je čest i pogađa najmanje dvije trećine svjetske odrasle populacije. Ovo stanje nastaje ako vaše tijelo ne proizvodi dovoljno enzima laktaze, koji vam je potreban za probavu laktoze. Laktoza se sastoji od jednostavnih šećera glukoze i galaktoze.
Potreban vam je enzim laktaza za razgradnju laktoze u glukozu i galaktozu, koje vaše tijelo zatim apsorbira u vaš krvotok za energiju. Bez dovoljno laktaze, laktoza se kreće kroz crijeva neprobavljena i uzrokuje probavne simptome.
Intolerancija na laktozu je nemogućnost probave laktoze, glavnog ugljikohidrata u mliječnim proizvodima. To je uzrokovano smanjenom proizvodnjom enzima laktaze u vašim crijevima.
Najčešći simptomi intolerancije na laktozu
Simptomi intolerancije mogu se pojaviti već 30-60 minuta nakon jela. Ako se ne tretiraju, intolerancija na laktozu može uzrokovati ozbiljne probavne probleme.
Najčešći simptomi su:
nadutost
grčevi u trbuhu
plin
proljev
mučnina
Neki ljudi također imaju hitnu potrebu za odlaskom na toalet, povraćanje, bol u donjem dijelu trbuha i zatvor.
Do proljeva dolazi zbog neprobavljene laktoze u vašem tankom crijevu, što uzrokuje kretanje vode u vaš probavni trakt. Jednom kada dođe do vašeg debelog crijeva, laktozu fermentiraju bakterije u vašim crijevima, stvarajući kratkolančane masne kiseline (SCFA) i plin. To uzrokuje nadutost, plinove i bol.
Ozbiljnost simptoma ovisi o tome koliko laktoze možete tolerirati i koliko ste pojeli.
Na sreću, ti simptomi traju samo kratko. Također obično niste pogođeni osim ako konzumirate velike količine laktoze ili imate neko drugo stanje koje je pogoršano probavnom iritacijom uzrokovanom intolerancijom na laktozu.
Vrste intolerancije na laktozu
Izvor: Pexels
1. PRIMARNA LAKTOZA
Primarna intolerancija na laktozu — najčešći tip — uzrokovana je smanjenjem proizvodnje laktaze s godinama. Kao takav, s vremenom gubite sposobnost apsorpcije laktoze. Ovaj oblik intolerancije na laktozu može biti djelomično genetski jer je češći u nekim populacijama nego u drugima.
Studije procjenjuju da ovo stanje pogađa manje od 10% stanovnika sjeverne Europe, oko 50% ljudi iz Latinske Amerike i Bliskog istoka te 80-99% ljudi iz Afrike i Azije.
2. SEKUNDARNA LAKTOZA
Sekundarna intolerancija na laktozu razvija se kao rezultat drugog stanja koje zahvaća tanko crijevo, gdje se proizvodi laktaza. To je zato što upala stijenke vašeg crijeva može dovesti do privremenog smanjenja proizvodnje laktaze.
Mogući uzroci sekundarne intolerancije na laktozu uključujuCrohnovu bolest, celijakiju, kemoterapiju, ulcerozni kolitis i starenje.
3. UROĐENA INTOLERANCIJA NA LAKTOZA
Kod novorođenčadi je prisutna kongenitalna intolerancija na laktozu. To je rijedak, nasljedni tip ovog stanja, a oba roditelja moraju posjedovati određenu gensku mutaciju za urođenu intolerancijuna laktozu da bi se dijete rodilo s njom.
Ta dojenčad ne može dojiti zbog sadržaja laktoze u majčinom mlijeku, a ovo stanje može biti čak i kobno ako se brzo ne otkrije. Nuspojave mogu uključivati teški proljev i visoke razine kalcija. Ovo stanje je također doživotno.
4. RAZVOJNA INTOLERANCIJA NA LAKTOZA
Razvojna intolerancija na laktozu javlja se i kod dojenčadi. Obično se viđa samo kod nedonoščadi, koja su rođena prije nego što je njihov probavni sustav u potpunosti razvijen, i uzrokuje simptome poput probavnih smetnji.
Ovo stanje obično nestaje samo od sebe kako beba raste, ali u međuvremenu će vašem djetetu možda trebati formula bez laktoze umjesto majčinog mlijeka.
Namirnice koje sadrže laktozu
Neke od ovih namirnica sadrže više laktoze od drugih. Na primjer, sadržaj laktoze u siru značajno varira ovisno o vrsti. Meki sirevi poput briea imaju visok udio laktoze, dok tvrdi sirevi poput parmezana sadrže samo male količine.
kravlje mlijeko (sve vrste)
kozje mlijeko
sir (uključujući tvrde i meke sireve)
sladoled
jogurt
vrhnje
maslac
Zamjenske namirnice bez laktoze
Za većinu namirnica koje sadrže laktozu postoje alternative bez laktoze. Neki mliječni proizvodi mogu biti bez laktoze uklanjanjem laktoze, koja se obično razgrađuje tijekom proizvodnje na glukozu i galaktozu. Većina mliječnih proizvoda bez laktoze istaknuta je oznaka “bez laktoze”.
Mliječni proizvodi biljnog podrijetla – poput bademovog mlijeka, kokosovog jogurta, sojinog sladoleda i indijskog sira – također su prirodno bez laktoze.
Sva mliječna hrana sadrži laktozu, ali to ne znači da je potpuno zabranjena ako imate intoleranciju na laktozu.
Većina ljudi s ovim stanjem može tolerirati male količine laktoze. Na primjer, neki ljudi mogu probaviti malo mlijeka u čaju, ali ne i količinu koju biste dobili od zdjelice žitarica.
Smatra se da osobe s intolerancijom na laktozu mogu podnijeti do 18 grama laktoze tijekom dana. Zapravo, istraživanja otkrivaju da mnogi ljudi mogu podnijeti do 12 grama u jednom obroku, što je otprilike količina u 1 šalici (240 ml) mlijeka.
Neki mliječni proizvodi imaju i prirodno nizak sadržaj laktoze kada se jedu u uobičajenim porcijama.
Određeni sirevi kao što su parmezan, cheddar i švicarski također imaju manje od 1 grama laktoze po porciji od 1 unce (28 grama). Zanimljivo je da jogurt uzrokuje manje simptoma od drugih vrsta mliječnih proizvoda kod osoba s intolerancijom na laktozu. To može biti zato što probiotici — ili korisne bakterije — u jogurtu posjeduju enzim laktazu, pomažući vašem tijelu da razgradi laktozu.
Izvor: Pixabay
Mogućnosti liječenja intolerancije na laktozu
Ako se ne želite odreći mliječnih proizvoda, nekoliko prirodnih tretmana može ublažiti intoleranciju na laktozu.
1. Enzimski suplementi
Enzimski dodaci mogu pomoći vašem tijelu da probavi laktozu. Međutim, učinkovitost ovih proizvoda može uvelike varirati, od nikakvog vidljivog učinka do smanjenih simptoma intolerancije.
2. Probiotici i prebiotici
Probiotici su mikroorganizmi koji pružaju zdravstvene prednosti, dok su prebiotici vrste vlakana koja funkcioniraju kao hrana za te mikroorganizme, hraneći korisne bakterije u vašim crijevima.
Pokazalo se da i probiotici i prebiotici smanjuju simptome intolerancije na laktozu, iako je većina studija mala.
Neke vrste probiotika i prebiotika mogu biti učinkovitije od drugih. Smatra se da su najkorisniji probiotici sojevi Bifidobacteria i Lactobacillus, koji se često nalaze u probiotičkim jogurtima i dodacima prehrani.
Ukoliko ste zabrinuti jer ne možete jesti mliječne proizvode, bez brige postoje brojne namirnice i pića koja možete konzumirati. Ujedno postoje i brojne mogućnosti liječenja koje pomažu u sprječavanju ili ublažavanju simptoma.
Probiotici su dobre bakterije koje stimuliraju vaš imunitet i uspostavljaju ravnotežu u vašem probavnom sustavu. Nalaze se u mliječnim proizvodima te imaju svojevrstan antikancerogeni učinak.
Naš probavni sustav je ustvari vrlo složen svijet, maleni ekosustav koji između ostalog sačinjavaju milijuni i milijuni bakterija. One imaju svoju funkciju u našem metabolizmu i probavnom sustavu, stoga je naš život bez njih ustvari nemoguć.
Čak 95% crijevne bakterijske populacije kod ljudi čine anaerobne bakterije, među koje spadaju i probiotici. Sve što trebate znati o probioticima, saželi smo u ovom članku.
Riječ je o tzv. ”dobrim bakterijama”, koje pomažu u održanju dobrog zdravstvenog stanja, prvenstveno poboljšavajući imunološke funkcije, održavajući normalnu želučano-crijevnu funkciju te prevenirajući infekcije.
Probiotici ustvari djeluju kao regulator u uspostavljanju ravnoteže u našim crijevima. Naime naša mikroflora tijekom vremena može se poremetiti, a do toga najčešće dolazi uslijed bolesti, stresa, starenja, uzimanja antibiotika ili drugih lijekova, izlaganja toksinima, prekomjernoj konzumaciji alkohola, itd.
Probiotici spriječavaju stvaranje toksičnih supstancija i rast manje poželjnih vrsta bakterija natječući se s njima za prostor i hranu.
Znanstvenim istraživanjima došlo se do spoznaje kako probiotici doduše ne mogu zamijeniti uništenu prirodnu tjelesnu floru, ali kao privremene kolonije mogu pomoći organizmu na način da obavljaju iste funkcije kao prirodna flora. Što u konačnici ostavlja dovoljno vremena prirodnoj flori da se oporavi. Probiotičke vrste se potom prirodnim procesima u organizmu zamjenjuju novonastalom crijevnom florom.
Povoljni učinci probiotika
Izvor: Pixabay
Probiotici imaju čitav niz povoljnih učinaka. Djeluju dobro kod iritabilnog kolona, prevencija rasta štetnih bakterija kod stresa. Zatim kod smanjenja upalnih procesa u crijevima, na način da reguliraju funkciju citokina i na taj način spriječavaju recidiv kodbolesti crijeva.
Pospješuju rad imunoloških funkcija. Štite od patogena na način da povećavaju broj IgA-producirajućih plazma-stanica, povećavaju ili poboljšavaju fagocitozu, povećavaju broj T-limfocita i stanica prirodnih ubojica.
Učinkoviti su i kod intolerancije na laktozu. Bakterije mliječne kiseline pretvaraju laktozu u mliječnu kiselinu, stoga unoso probiotika pomaže u intoleranciji laktoze. znanstvenim istraživanjima je potvrđen antikancerogeni učinak bakterija mliječne kiseline prvenstveno kod karcinoma crijeva.
Snižavaju kolesterol i krvni tlak. Studije ukazuju na to i da smanjuju učestalost respiratornih infekcija te zubni karijes kod djece. Također imaju i vrlo povoljan učinak na uništavanje Helicobactera pylori te su ujedno učinkoviti i kod prevencije alergija.
Liječe proljev smanjuju težinu i trajanje rotavirus infekcije kod djece (LGG), a povoljno djeluju na proljeve povezane s antibioticima i putničke dijareje kod odraslih.
Istraživanja sugeriraju da ravnoteža crijevne mikrobiote može utjecati na tjelesnu težinu. Probiotici se proučavaju kao potencijalna pomoć u mršavljenju i prevenciji pretilosti.
Postoje naznake da crijevna mikrobiota može utjecati na vaše mentalno zdravlje. Probiotici su istraživani kao potencijalna podrška za smanjenje simptoma anksioznosti, depresije i stresa.
Namirnice bogate probioticima
Ukratko nači ćete ih u mliječnim proizvodima, riječ je naime o bakterijama mliječne kiseline. Bakterije mliječne kiseline se koriste u tradicionalnoj pripremi jogurta, kefira, sira, kobasica i kiselog kupusa, stoga su ove fermentirane namirnice vrijedni izvori ovih bakterija.
Prirodni Izvori probiotika
Probiotike možete unositi putem hrane i dodataka prehrani. Evo nekoliko prirodnih izvora probiotika:
Fermentirani mliječni proizvodi: Jogurt, kefir i fermentirano mlijeko sadrže žive bakterije koje su korisne za probavu. Provjerite deklaracije na proizvodima kako biste potvrdili prisutnost probiotika.
Kiseli kupus: Kiseli kupus, popularan fermentirani proizvod, sadrži probiotičke bakterije. Također je bogat vitaminom C i vlaknima.
Kimchi: Ovo korejsko fermentirano jelo često se priprema od kupusa i začina. Kimchi je odličan izvor probiotika i vitamina A.
Miso: Japanski miso umak proizvodi se fermentacijom soje, riže ili ječma s gljivicama. Miso je bogat probioticima i ima karakterističan okus.
Fermentirane biljne mliječne alternative: Proizvodi poput fermentiranog bademovog mlijeka i kokosovog jogurta sve više postaju dostupni i predstavljaju alternativu za one s intolerancijama na laktozu ili veganske preferencije.
Suplementacija
Danas na tržištu postoji čitava paleta probiotičkih pripravka (bakterije u suhom smrznutom obliku) u obliku prašaka, kapsula, tableta te u tekućem obliku.
Smatra se primjerice da su kapsule učinkovitije od tableta jer bolje štite bakterije od želučane kiseline. Probotici se mogu kupiti u ljekarama te se ne prepisuju na liječnički recept. Probiotike je potrebno minimalno uzimati najmanje 5 puta tjedno kako bi se održao njihov učinak na crijevnu mikrofloru.
Pravilna uporaba probiotika ključna je za ostvarivanje njihovih potencijalnih koristi. Evo nekoliko smjernica:
Konstantna konzumacija: Da biste održali ravnotežu crijevne mikrobiote, probiotike konzumirajte redovito, ne samo povremeno.
Raznolika prehrana: Kombiniranje različitih izvora probiotika pomaže u stvaranju raznolike crijevne mikrobiote.
Pažljivo birajte dodatke: Ako se odlučite za probiotičke dodatke, provjerite kvalitetu proizvoda i obratite pažnju na broj i vrste bakterija koje sadrži.
Prilagodite prehranu: Osobe s određenim zdravstvenim stanjima, poput preosjetljivosti na histamin, trebale bi se posavjetovati s liječnikom prije konzumacije određenih probiotičkih proizvoda.
U zaključku, probiotici su izvanredan dodatak vašoj prehrani, s brojnim potencijalnim koristima za zdravlje probavnog sustava, imunološkog sustava i mentalnog zdravlja. Kako biste iskoristili te prednosti, važno je razumjeti izvore probiotika i pravilno ih koristiti. Prije nego što uključite probiotike u svoju prehranu, savjetujte se s liječnikom, posebno ako imate ozbiljne zdravstvene probleme ili uzimate lijekove kako biste izbjegli moguće interakcije.
