Probiotici — kratki odgovor:
Probiotici su žive korisne bakterije koje podržavaju ravnotežu crijevne mikroflore, jačaju imunitet, poboljšavaju probavu i mogu pozitivno utjecati na mentalno zdravlje. Nalaze se u fermentiranim namirnicama poput jogurta, kefira, kiselog kupusa i kimchija, te u obliku suplemenata. Za održavanje učinka potrebna je redovita konzumacija — minimalno 5 puta tjedno.
U vašim crijevima živi cijeli ekosustav od trilijuna bakterija — a o tome koliko su ‘dobre’ ovisi puno više nego što mislite.
Probiotici su jedna od onih tema koje su prešle put od marketinškog trenda do ozbiljnog predmeta znanstvenog istraživanja. Crijevna mikroflora danas se smatra jednim od ključnih čimbenika koji utječu na imunitet, probavu, pa čak i mentalno zdravlje — a probiotici su jedan od najjednostavnijih načina da je podržimo.
Dr. Diana Petričević objašnjava što su probiotici, za što su dobri, kako ih uvrstiti u dijetu kroz hranu i suplemente — i kada je njihova primjena posebno važna.
Što su probiotici?
Probiotici su žive mikroorganizmi — najčešće bakterije mliječne kiseline iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium — koji, kada se unose u adekvatnoj količini, donose zdravstvenu korist domaćinu. Naš probavni sustav prirodno je naseljen trilijunima bakterija koje čine crijevni mikrobiom, a probiotici su ‘dobre’ bakterije koje podržavaju ravnotežu ovog složenog ekosustava.
Čak 95% crijevne bakterijske populacije čine anaerobne bakterije, među koje spadaju i probiotici. Ova mikroflora može se poremetiti zbog bolesti, stresa, starenja, uzimanja antibiotika, izlaganja toksinima ili prekomjerne konzumacije alkohola.
Što su probiotici i kako djeluju?
Probiotici su žive korisne bakterije, najčešće iz rodova Lactobacillus i Bifidobacterium, koje podržavaju ravnotežu crijevne mikroflore. Djeluju kao regulator crijevnog ekosustava — natječu se sa štetnim bakterijama za prostor i hranu, sprječavaju stvaranje toksičnih supstanci i daju vremena prirodnoj flori da se oporavi nakon poremećaja.
Probiotici — za što su dobri?
1. Imunitet
Probiotici značajno podržavaju imunološki sustav — oko 70% imunoloških stanica nalazi se u crijevima. Probiotici povećavaju broj IgA-producirajućih plazma-stanica, poboljšavaju fagocitozu i povećavaju broj T-limfocita i prirodnih stanica ubojica (NK stanica). Ovo objašnjava zašto zdrava crijevna flora znači i snažniji imunosni odgovor.
2. Probavni sustav
Probiotici djeluju povoljno kod sindroma iritabilnog crijeva (IBS), smanjuju upalne procese kod upalnih bolesti crijeva regulacijom citokina i pomažu kod proljeva — posebno onog povezanog s antibioticima i putničke dijareje. Lactobacillus GG (LGG) soj posebno je istražen kod proljeva u djece uzrokovanog rotavirusom.
Probiotici su statistički značajno smanjili rizik od proljeva povezanog s antibioticima za 51% u meta-analizi koja je obuhvatila više od 11.000 sudionika. — JAMA, 2012., PubMed
3. Intolerancija na laktozu
Bakterije mliječne kiseline iz probiotika pretvaraju laktozu u mliječnu kiselinu, što olakšava probavu mliječnih proizvoda kod osoba s intolerancijom na laktozu. Fermentirani mliječni proizvodi poput jogurta i kefira često se bolje podnose od svježeg mlijeka upravo zbog ovog procesa.
4. Zdravlje srca
Određeni sojevi probiotika pokazuju sposobnost snižavanja ukupnog i LDL kolesterola te blagog sniženja krvnog tlaka. Mehanizam uključuje razgradnju žučnih soli u crijevima, što potiče jetru da koristi cirkulirajući kolesterol za sintezu novih žučnih soli.
5. Helicobacter pylori i probava
Probiotici imaju povoljan učinak na suzbijanje Helicobacter pylori — bakterije odgovorne za većinu čireva na želucu i dvanaesniku. Kombinacija probiotika s antibiotskom terapijom za H. pylori povećava stopu eradikacije i smanjuje nuspojave terapije poput proljeva.
6. Mentalno zdravlje — os crijeva-mozak
Sve više istraživanja potvrđuje povezanost crijevne mikroflore s mentalnim zdravljem kroz tzv. os crijeva-mozak (gut-brain axis). Probiotici se istražuju kao potencijalna podrška kod smanjenja simptoma anksioznosti, depresije i kroničnog stresa, kroz mehanizme koji uključuju proizvodnju neurotransmitera i smanjenje sustavne upale.
Suplementacija specifičnim probiotičkim sojevima statistički je značajno smanjila simptome depresije i anksioznosti u sustavnom pregledu randomiziranih kontroliranih studija. — Nutrients, 2020., PubMed
7. Kontrola tjelesne težine
Istraživanja sugeriraju da sastav crijevne mikrobiote može utjecati na metabolizam i tjelesnu težinu. Probiotici se proučavaju kao potencijalna pomoć u prevenciji pretilosti, iako su dokazi za ovu indikaciju još uvijek u ranijoj fazi istraživanja u odnosu na probavu i imunitet.
8. Antikancerogeni učinak
Znanstvena istraživanja potvrdila su antikancerogeni učinak bakterija mliječne kiseline, prvenstveno kod karcinoma debelog crijeva. Mehanizam uključuje neutralizaciju kancerogenih spojeva u crijevima i smanjenje upale crijevne sluznice koja je povezana s razvojem tumora.
Probiotici — za što su dobri sažeto?
Probiotici su dobri za imunitet (jačanje obrambenih stanica), probavu (IBS, proljev, upalne bolesti crijeva), intoleranciju na laktozu, zdravlje srca (snižavanje kolesterola), suzbijanje Helicobacter pylori, mentalno zdravlje (os crijeva-mozak), kontrolu tjelesne težine i prevenciju određenih vrsta raka debelog crijeva.
Izvor: Pixabay
Probiotici dijeta — kako ih uvrstiti u prehranu?
Probiotici dijeta podrazumijeva redovito uvrštavanje fermentiranih namirnica i, po potrebi, suplemenata u svakodnevnu prehranu.
Namirnice bogate probioticima
Probiotike možete unositi putem hrane i dodataka prehrani. Evo nekoliko prirodnih izvora probiotika:
Fermentirani mliječni proizvodi: Jogurt, kefir i fermentirano mlijeko sadrže žive bakterije koje su korisne za probavu. Provjerite deklaracije na proizvodima kako biste potvrdili prisutnost probiotika.
Kiseli kupus: Kiseli kupus, popularan fermentirani proizvod, sadrži probiotičke bakterije. Također je bogat vitaminom C i vlaknima.
Kimchi: Ovo korejsko fermentirano jelo često se priprema od kupusa i začina. Kimchi je odličan izvor probiotika i vitamina A.
Miso: Japanski miso umak proizvodi se fermentacijom soje, riže ili ječma s gljivicama. Miso je bogat probioticima i ima karakterističan okus.
Fermentirane biljne mliječne alternative: Proizvodi poput fermentiranog bademovog mlijeka i kokosovog jogurta sve više postaju dostupni i predstavljaju alternativu za one s intolerancijama na laktozu ili veganske preferencije.
Koje namirnice sadrže probiotike?
Namirnice bogate probioticima su jogurt, kefir, kiseli kupus, kimchi, miso i kombucha. Sve su to fermentirane namirnice koje sadrže žive bakterije mliječne kiseline. Za veganske i bezlaktozne alternative dostupni su fermentirano bademovo mlijeko i kokosov jogurt. Uvijek provjerite deklaraciju za potvrdu prisutnosti živih kultura.
Probiotici kao suplement
Probiotički pripravci dostupni su u obliku kapsula, tableta i praška. Kapsule se smatraju učinkovitijima jer bolje štite bakterije od želučane kiseline tijekom prolaska kroz probavni trakt. Probiotici se mogu kupiti u ljekarnama bez recepta.
Za održavanje učinka, probiotike treba uzimati minimalno 5 puta tjedno
Birajte proizvode s jasno navedenim brojem CFU (colony forming units) i vrstama sojeva
Kapsule s enteričkom oblogom bolje preživljavaju prolazak kroz želudac
Čuvajte prema uputama — neki sojevi zahtijevaju hladnjak
Pravilna primjena probiotika
Konstantna konzumacija — redovita primjena, ne povremena, za održavanje ravnoteže mikrobiote
Raznolika prehrana — kombinirajte različite izvore probiotika za raznoliku crijevnu floru
Pažljiv odabir suplemenata — provjerite broj i vrste bakterijskih sojeva
Konzultacija kod posebnih stanja — osobe s preosjetljivošću na histamin trebaju se posavjetovati s liječnikom
Probiotici ne mogu zamijeniti uništenu prirodnu crijevnu floru, ali djeluju kao privremena kolonija koja daje vremena prirodnoj flori da se oporavi. Kod ozbiljnih zdravstvenih problema ili uzimanja lijekova konzultirajte liječnika prije uvođenja probiotika.
Često postavljana pitanja o probioticima
Što su probiotici i za što su dobri?
Probiotici su žive korisne bakterije koje podržavaju ravnotežu crijevne mikroflore. Dobri su za imunitet, probavu (IBS, proljev), intoleranciju na laktozu, zdravlje srca, suzbijanje Helicobacter pylori i mentalno zdravlje kroz os crijeva-mozak. Nalaze se u fermentiranim namirnicama i suplementima.
Koja je probiotici dijeta — kako ih uvrstiti u prehranu?
Probiotici dijeta podrazumijeva redovitu konzumaciju fermentiranih namirnica — jogurta, kefira, kiselog kupusa, kimchija i misa — minimalno 5 puta tjedno. Po potrebi se mogu dodati suplementi u obliku kapsula koje bolje štite bakterije od želučane kiseline. Raznolikost izvora pomaže u stvaranju raznolike crijevne mikrobiote.
Koliko često treba uzimati probiotike?
Za održavanje učinka na crijevnu mikrofloru probiotike treba konzumirati minimalno 5 puta tjedno, idealno svakodnevno. Jednokratna ili povremena konzumacija neće imati trajan učinak jer probiotičke bakterije ne koloniziraju crijeva trajno — djeluju kao privremena podrška.
Mogu li probiotici pomoći kod proljeva?
Da, probiotici su dokazano učinkoviti kod proljeva povezanog s antibioticima i putničke dijareje kod odraslih. Soj Lactobacillus GG (LGG) posebno je istražen kod smanjenja težine i trajanja rotavirusnih infekcija kod djece. Probiotici skraćuju trajanje proljeva u prosjeku za jedan dan.
Jesu li probiotici sigurni za svakodnevnu primjenu?
Da, za zdrave osobe probiotici su sigurni za svakodnevnu primjenu kroz hranu ili suplemente. Oprez je potreban kod osoba s ozbiljno oslabljenim imunitetom, kritično bolesnih pacijenata i osoba s preosjetljivošću na histamin — kod njih je potrebna konzultacija s liječnikom prije uvođenja probiotika.
Koja je razlika između probiotika i prebiotika?
Probiotici su žive korisne bakterije, dok su prebiotici vlakna koja hrane te bakterije (npr. inulin iz luka i cikorije). Kombinacija probiotika i prebiotika naziva se sinbiotici i smatra se najefikasnijim pristupom za podršku crijevnoj mikroflori jer istovremeno unosite korisne bakterije i hranu za njihov rast.
Zaključak
Probiotike preporučujem gotovo svim pacijentima koji su nedavno bili na antibiotskoj terapiji, imaju problema s nadutošću ili sindromom iritabilnog crijeva, ili jednostavno žele podržati imunitet. Ključno je razumjeti da probiotici nisu jednokratno rješenje — njihov učinak ovisi o dosljednosti. Preporučujem početi s fermentiranom hranom u svakodnevnoj prehrani — jogurt, kefir, kiseli kupus — a suplement uvesti kod specifičnih indikacija poput antibiotske terapije ili izraženih probavnih tegoba. I uvijek birajte kvalitetan proizvod s jasno navedenim sojevima, ne samo generičku oznaku ‘probiotik’ na etiketi.
Intolerancija na laktozu je stanje koje karakteriziraju simptomi poput bolova u trbuhu, nadutosti, plinova i dijareje, koji su uzrokovani malapsorpcijom laktoze.
Ako ste ikada nakon jela mliječnih proizvoda osjetili određene probavne poteškoće možda ste se zapitali podnosite li laktozu.
Intolerancija na laktozu je probavni poremećaj uzrokovan nemogućnošću probave laktoze, glavnog ugljikohidrata u mliječnim proizvodima. Vrlo je čest i pogađa najmanje dvije trećine svjetske odrasle populacije. Ovo stanje nastaje ako vaše tijelo ne proizvodi dovoljno enzima laktaze, koji vam je potreban za probavu laktoze. Laktoza se sastoji od jednostavnih šećera glukoze i galaktoze.
Potreban vam je enzim laktaza za razgradnju laktoze u glukozu i galaktozu, koje vaše tijelo zatim apsorbira u vaš krvotok za energiju. Bez dovoljno laktaze, laktoza se kreće kroz crijeva neprobavljena i uzrokuje probavne simptome.
Intolerancija na laktozu je nemogućnost probave laktoze, glavnog ugljikohidrata u mliječnim proizvodima. To je uzrokovano smanjenom proizvodnjom enzima laktaze u vašim crijevima.
Najčešći simptomi intolerancije na laktozu
Simptomi intolerancije mogu se pojaviti već 30-60 minuta nakon jela. Ako se ne tretiraju, intolerancija na laktozu može uzrokovati ozbiljne probavne probleme.
Najčešći simptomi su:
nadutost
grčevi u trbuhu
plin
proljev
mučnina
Neki ljudi također imaju hitnu potrebu za odlaskom na toalet, povraćanje, bol u donjem dijelu trbuha i zatvor.
Do proljeva dolazi zbog neprobavljene laktoze u vašem tankom crijevu, što uzrokuje kretanje vode u vaš probavni trakt. Jednom kada dođe do vašeg debelog crijeva, laktozu fermentiraju bakterije u vašim crijevima, stvarajući kratkolančane masne kiseline (SCFA) i plin. To uzrokuje nadutost, plinove i bol.
Ozbiljnost simptoma ovisi o tome koliko laktoze možete tolerirati i koliko ste pojeli.
Na sreću, ti simptomi traju samo kratko. Također obično niste pogođeni osim ako konzumirate velike količine laktoze ili imate neko drugo stanje koje je pogoršano probavnom iritacijom uzrokovanom intolerancijom na laktozu.
Vrste intolerancije na laktozu
Izvor: Pexels
1. PRIMARNA LAKTOZA
Primarna intolerancija na laktozu — najčešći tip — uzrokovana je smanjenjem proizvodnje laktaze s godinama. Kao takav, s vremenom gubite sposobnost apsorpcije laktoze. Ovaj oblik intolerancije na laktozu može biti djelomično genetski jer je češći u nekim populacijama nego u drugima.
Studije procjenjuju da ovo stanje pogađa manje od 10% stanovnika sjeverne Europe, oko 50% ljudi iz Latinske Amerike i Bliskog istoka te 80-99% ljudi iz Afrike i Azije.
2. SEKUNDARNA LAKTOZA
Sekundarna intolerancija na laktozu razvija se kao rezultat drugog stanja koje zahvaća tanko crijevo, gdje se proizvodi laktaza. To je zato što upala stijenke vašeg crijeva može dovesti do privremenog smanjenja proizvodnje laktaze.
Mogući uzroci sekundarne intolerancije na laktozu uključujuCrohnovu bolest, celijakiju, kemoterapiju, ulcerozni kolitis i starenje.
3. UROĐENA INTOLERANCIJA NA LAKTOZA
Kod novorođenčadi je prisutna kongenitalna intolerancija na laktozu. To je rijedak, nasljedni tip ovog stanja, a oba roditelja moraju posjedovati određenu gensku mutaciju za urođenu intolerancijuna laktozu da bi se dijete rodilo s njom.
Ta dojenčad ne može dojiti zbog sadržaja laktoze u majčinom mlijeku, a ovo stanje može biti čak i kobno ako se brzo ne otkrije. Nuspojave mogu uključivati teški proljev i visoke razine kalcija. Ovo stanje je također doživotno.
4. RAZVOJNA INTOLERANCIJA NA LAKTOZA
Razvojna intolerancija na laktozu javlja se i kod dojenčadi. Obično se viđa samo kod nedonoščadi, koja su rođena prije nego što je njihov probavni sustav u potpunosti razvijen, i uzrokuje simptome poput probavnih smetnji.
Ovo stanje obično nestaje samo od sebe kako beba raste, ali u međuvremenu će vašem djetetu možda trebati formula bez laktoze umjesto majčinog mlijeka.
Namirnice koje sadrže laktozu
Neke od ovih namirnica sadrže više laktoze od drugih. Na primjer, sadržaj laktoze u siru značajno varira ovisno o vrsti. Meki sirevi poput briea imaju visok udio laktoze, dok tvrdi sirevi poput parmezana sadrže samo male količine.
kravlje mlijeko (sve vrste)
kozje mlijeko
sir (uključujući tvrde i meke sireve)
sladoled
jogurt
vrhnje
maslac
Zamjenske namirnice bez laktoze
Za većinu namirnica koje sadrže laktozu postoje alternative bez laktoze. Neki mliječni proizvodi mogu biti bez laktoze uklanjanjem laktoze, koja se obično razgrađuje tijekom proizvodnje na glukozu i galaktozu. Većina mliječnih proizvoda bez laktoze istaknuta je oznaka “bez laktoze”.
Mliječni proizvodi biljnog podrijetla – poput bademovog mlijeka, kokosovog jogurta, sojinog sladoleda i indijskog sira – također su prirodno bez laktoze.
Sva mliječna hrana sadrži laktozu, ali to ne znači da je potpuno zabranjena ako imate intoleranciju na laktozu.
Većina ljudi s ovim stanjem može tolerirati male količine laktoze. Na primjer, neki ljudi mogu probaviti malo mlijeka u čaju, ali ne i količinu koju biste dobili od zdjelice žitarica.
Smatra se da osobe s intolerancijom na laktozu mogu podnijeti do 18 grama laktoze tijekom dana. Zapravo, istraživanja otkrivaju da mnogi ljudi mogu podnijeti do 12 grama u jednom obroku, što je otprilike količina u 1 šalici (240 ml) mlijeka.
Neki mliječni proizvodi imaju i prirodno nizak sadržaj laktoze kada se jedu u uobičajenim porcijama.
Određeni sirevi kao što su parmezan, cheddar i švicarski također imaju manje od 1 grama laktoze po porciji od 1 unce (28 grama). Zanimljivo je da jogurt uzrokuje manje simptoma od drugih vrsta mliječnih proizvoda kod osoba s intolerancijom na laktozu. To može biti zato što probiotici — ili korisne bakterije — u jogurtu posjeduju enzim laktazu, pomažući vašem tijelu da razgradi laktozu.
Izvor: Pixabay
Mogućnosti liječenja intolerancije na laktozu
Ako se ne želite odreći mliječnih proizvoda, nekoliko prirodnih tretmana može ublažiti intoleranciju na laktozu.
1. Enzimski suplementi
Enzimski dodaci mogu pomoći vašem tijelu da probavi laktozu. Međutim, učinkovitost ovih proizvoda može uvelike varirati, od nikakvog vidljivog učinka do smanjenih simptoma intolerancije.
2. Probiotici i prebiotici
Probiotici su mikroorganizmi koji pružaju zdravstvene prednosti, dok su prebiotici vrste vlakana koja funkcioniraju kao hrana za te mikroorganizme, hraneći korisne bakterije u vašim crijevima.
Pokazalo se da i probiotici i prebiotici smanjuju simptome intolerancije na laktozu, iako je većina studija mala.
Neke vrste probiotika i prebiotika mogu biti učinkovitije od drugih. Smatra se da su najkorisniji probiotici sojevi Bifidobacteria i Lactobacillus, koji se često nalaze u probiotičkim jogurtima i dodacima prehrani.
Ukoliko ste zabrinuti jer ne možete jesti mliječne proizvode, bez brige postoje brojne namirnice i pića koja možete konzumirati. Ujedno postoje i brojne mogućnosti liječenja koje pomažu u sprječavanju ili ublažavanju simptoma.
