Istraživanjima je potvrđeno da danas više od 50% odraslih pati od svojevrsnog poremećaja spavanja, odnosno od nesanice. Što je usko povezano s poremećajem lučenja hormona spavanja, melatonina.
Melatonin je hormon kojeg stvara žljezda epifiza. On je derivat aminokiseline triptofana i neurotransmitera serotonina. Melatonin se nalazi u krvi, a koncentracija mu se tijekom dana mijenja. Razina melatonina u krvi deset je puta veća tijekom noći nego tijekom dana. On je vrlo djelotovoran i moćan čistać slobodnih radikala i vrlo koristan u uklanjanju štetnih hidroksilnih molekula iz krvotoka.
Njegova se proizvodnja pojačava usporedno sa smanjivanjem količine svjetlosti, što biološki omogućuje zadovoljavajući odmor organizma. Problemi nastaju narušavanjem biološkog ritma spavanja, tj. uslijed nedostatka sna, jer se tijekom budnog stanja u organizmu nakuplja znatna količina toksičnih tvari, kojih se on može osloboditi samo tijekom spavanja.
Dugotrajni manjak sna dovodi do iscrpljivanja i preranog starenja organizma.
Ravnoteža između budnog stanja i odmora narušava se kod poslovnih ljudi i sportaša, te osoba opterećenih stresom. Također i kod onih koji često putuju između udaljenih dijelova svijeta, jer zbog promjene vremenskih zona nemaju dovoljno vremena za spavanje.
Što, naravno, u većini slučajeva dovodi i do smanjenog radnog učinka. U takvim slučajevima može biti korisna upotreba suplementa koji sadrži melatonin. Konzumacijom melatonina u suplementima nekih sat, dva prije spavanja u dozama od nekih 3-6 mg će osigurati 6-8 sati biološki važnog sna, čiji će rezultat biti osjećaj odmornosti i sposobnost za odgovarajući učinak. Također na razinu melatonina se može utjecati prehranom.
Namirnice za prirodan i zdrav san
Melatonin se također može naći u određenoj hrani. Prisutan je u povrću, kao i zobi, kukuruzu, riži, đumbiru, rajčici,banani, bademima i sjemenkama, trešnjama. Nedostatak željeza se također dovodi u vezu s poremećajem spavanja. To se može popraviti konzumacijom hrane koja je bogata željezom kao na primjer crveno meso, piletina, plodovi mora, grah, špinat, grožđice, leća i zobene pahuljice. Triptofan također može poboljšati san povećavajući tjelesnu opskrbu melatonina te pomoći da se ublaži nesanica.
Namirnice bogate triptofanom su piletina, jaja, orasi, mlijeko, maslac od kikirikija, sezam, puretina, soja, sjemenke bundeve.
Istraživanja su potvrdila da magnezij također pomaže smanjiti nesanicu i produljiti vrijeme spavanja. Namirnice bogate magnezijem su bademi, špinat, indijski oraščići, kikiriki, žitarice, crni grah i sojino mlijeko.
Izvor: Pexels
Čaša toplog mlijeka prije spavanja može pomoći da zaspite. Mlijeko je izvrstan izvor magnezija, koji može pomoći da se ublaži nesanica. Mlijeko i mliječni proizvodi, kao što su sir i jogurt, su također bogati kalcijem, koji pomaže u stvaranju melatonina.
Borbu protiv nedostatka magnezija možete početi konzumiranjem cjelovitih žitarica kao što su quinoa, ječam, zob, tjestenina i kruh od cjelovitog brašna te smeđa riža. Orašasti plodovi kao što su orasi i bademi te sjemenke bundeve, suncokreta, sezama i lana, također sadrže magnezij. Osim toga, orasi sadrže triptofan, koji može poboljšati san i smanjiti depresiju. Vitamini B skupine mogu se koristiti kako bi se spriječila nesanica. Nedostatak vitamina B6 se također usko vezuje uz nesanicu, nedostatak tog vitamina može povećati psihološki stres i stvoriti poremećaje u spavanju. Dobri izvori vitamina B6 su perad, riba, mahunarke, povrće, voće, zeleno lisnato povrće, naranče i banane.
Još malo o melatoninu
Melatonin sadrži aktivne tvari umirujućeg, antistresnog djelovanja za miran san. Istraživanjima je potvrđeno djelovanje melatonina na usporavanje starenja, a njegov nedostatak se povezuje s nastankom raka dojke i prostate. Povećana količina lučenja melatonina tijekom noći direktno se povezuje s antikancerogenim djelovanjem. Postoje indicije da psihičke tegobe kod osoba osjetljivih na meterološke promjene te depresija koja je izazvana nedostatkom svjetla ima veze s povećanom količinom melatonina u dnevnim satima. Korištenje melatonina za otklanjanje poremećaja sna u vidu suplemenata se preporuča samo povremeno i s pauzama.
Melatonin se ne preporučuje djeci, trudnicama i dojiljama. Osobe koje se odluče za uzimanje suplemenata trebaju se prije uzimanja posavjetovati s liječnikom.
Zrna kvinoje vrlo su hranjiva i ukusna, bogata bjelančevinama te imaju specifičan orašast okus. Ovom prilikom odabrali smo za vas ukusan, zdrav recept za salatu od kvinoje.
Kvinoja (Chenopodium quinoa) jest tzv. pseoudo žitarica projeklom iz južne Amerike. Zašto pseudo žitarica? Zato jer izgledom njezine sjemenke podsjećaju na žitarice i vrlo često se u kulinarstvu koriste i pripremaju poput žitarica. Riječ je ustvari o biljci koja je srodnik špinata i koja je vrlo bogata nutritivna sastava. Najčešće se u pripremi koriste njezine sjemenke, odnosno zrna. To su male kuglice, promjera 1-3 mm najčešće žute boje, a postoje i vrste kvinoje narančaste, roza, crvene, ljubičaste pa čak i crne boje.
Zrna kvinoje vrlo su hranjiva i ukusna, bogata bjelančevinama te imaju specifičan orašast okus.
Kultivirana je već tisućljećima na području južne Amerike (Peru, Bolivija, Čile), a narodi Inka su je smatrali svetom biljkom, što je gledano iz perspektive nutricionizma u potpunosti opravdano.
Kvinoja ima vrlo visok udio bjelančevina i svih potrebnih esencijalnih aminokiselina.
Sadrži aminokiselinu lizin, što je vrlo neuobičajeno, a važna je za rast i regeneraciju tkiva. Zatim omega-3 i omega-6 masne kiseline koje su važne za pravilan rad srca i krvožilnog sustava. Ima također i antioksidativna svojstva zbog visoke razine vitamina E te visok udio magnezija i riboflavina (vitamina B2). Osim B2, sadrži i ostale B-vitamine, a dobar je izvor i fosfora, kalija te cinka. Izuzetno je bogata željezom i zadovoljava gotovo polovinu preporučenog dnevnog unosa. Kvinoja je idealna za regulaciju probave, jer sadrži mnogo netopljivih vlakana koja pospješuju pražnjenje crijeva i štite od bolesti debelog crijeva. Topiva vlakna smanjuju rizik od pojave žučnih kamenaca, snizuju trigliceride i štite od raka želuca i crijeva. Kvinoja ima nizak glikemijski indeks i ne povećava razinu šećera u krvi, stoga je posebno pogodna za dijabetičare. Ne sadrži gluten i ne izaziva alergijske reakcije pa je dobra i za prehranu alergičara i dojenčadi.
Zbog visokoproteinskog sastava kvinoja je idealan nadomjestak za meso.
Ovom prilikom odabrali smo za vas ukusan, zdrav recept za salatu od kvinoje. Brzo i jednostavno se priprema, ne sadrži puno kalorija lagana je i osvježava u ove vruće ljetne dane.
Sastojci
1 šalica kvinoje
2,5 šalice vode
sol
2 žlice jabučnog octa
4 žlice ekstra djevičanskog maslinovog ulja
2 nasjeckane lukovice češnjaka
220 g nasjeckanog dimljenog tofua (ili dimljenog sira ili omiljenog pikantnog suhog mesa)
300 g ekološkog kukuruza u zrnu
1 šalica nasjeckanih cherry rajčica
1 šalica nasjeckanog krastavca
1/2 šalice svježeg peršina
desetak listova bosiljka
Priprema
U vodu stavite kvinoju te kuhajte na umjerenoj vatri dok ne prokuha. Nakon što voda prokuha dodajte malo soli i ostavite da se lagano kuha. Ostavite da se kuha još nekih cca 15-20 min, dok ne upije svu vodu. Nakon što je kvinoja skuhana ostavite je da se dobro rashladi. U međuvremenu pripremite ostatak potrebnih namirnica. Nasjeckajte na sitne komadiće krastavce, cherry rajčice i dimljeni tofu. Potom sve sastojke pomiješajte i dodajte rashlađenu kvinoju i kukuruz. Od začina dodajte bosiljak, sol i peršin po potrebi. Pripremite i svoj prelijev za salatu od maslinova ulja, octa i češnjaka. Potom sve dobro promiješajte. Želimo vam dobar tek!
Jagode su ukusno voće koje mnogi vole, ali osim što su ukusne, jagode imaju i brojne koristi za zdravlje. Sadrže više vitamina C nego limun i naranča. Konzumiranje jagoda dokazano snižava LDL (loši) kolesterol u tijelu.
Jagoda (Fragaria) je rod biljaka iz porodice ruža i broji čak desetak različitih vrsta. Najpoznatija je po svom plodu primamljive crvene boje, koji je prošaran nizom sjemenki, nekih 200-tinjak. Ovo je jedna od rijetkih vrsta voća čije sjemenke se ne nalaze u unutrašnjosti ploda već na samoj površini. Jagode su bogate korisnim nutrijentima, primjerice sadrže više vitamina C nego limun i naranča. Bogate su antioksidansima, zatim sadrže prirodne kiseline koje izbjeljuju vaše zube, a djeluju i kao analgetik. Sadrže u manjim količinama i omega 3 masne kiseline.
Od svih vrsta jagoda najpoznatija je šumska jagoda (Fragaria vesca). To je divlje voće euroazijskog podrijetla, koje je zbog svojih kvaliteta vrlo brzo prošireno diljem svijeta. Najčešće se uzgaja u umjerenom klimatskom pojasu područja Europe i Azije, a danas je poznato čak 400-tinjak različitih sorti. Šumske jagode cvjetaju od proljeća do sredine ljeta, neke sorte čak i u jesen.
Plodovi dozrijevaju u svibnju i to je idelano vrijeme za njihovu konzumaciju.
Danas je uzgajivačima poznato više od četiri stotine sorti, ali najveće bogatstvo hranjivih tvari nalazi se u samoniklim vrstama. Šumske jagode sadržavaju mnogo više vitamina i željeza od svih naknadno stvorenih sorata. Zapravo, povećavanjem plodova, uzgajivači su dobili jagode koje sadržavaju 10% više vode, dok je za isto toliko smanjena količina svih ostalih vrijednih sastojaka. Jagode vole svijetla i osunčana mjesta, a najbolje rastu u planinskim krajevima čak do 1500 m nadmorske visine.
Dobrobiti jagoda za zdravlje
Ovo bobičasto voće od nutrijenata najviše sadrži vitamine C, A,K,B3(niacin), folnu kiselinu te minerale magnezij, fosfor, željezo, kalij, mangan. Kad govorimo o mineralima onda treba spomenuti kako su kalciji fosfor važni za naše kosti. Magnezij i željezo imaju pozitivan učinak na našu muskulaturu, a kalij dobro utječe na živčani sustav, bubrege i visoki tlak. Već spomenuti vitamini C i A su antioksidansi, usporavaju starenje, gubitak elastičnosti tkiva i kože te uništavaju slobodne radikale. Redovno konzumiranje jagoda ubrzava cirkulaciju te na taj način spriječavaju nastanak celulita. Sadrže folnu kiselinu i željezo pa se stoga posebno preporučaju trudnicama. Također, zahvaljujući protuupalnim i antibakterijskim svojstvima jagode će nam poslužiti pri ublažavanju raznih upalnih procesa, poput mišićnih bolova.
Konzumiranje jagoda dokazano snižava LDL (loši) kolesterol u tijelu. Jagoda ima dosta vlakana, a i solidan udio kalija, oboje je dokazano dobro za srce i krvni tlak. Jagode također sadrže elagičnu kiselinu koja sprječava uništenje kolagena i inflamaciju u stanicama kože, dva faktora najodgovornija za stvaranje bora. Niskokalorična je, smanjuje apetit te ubrzava metabolizam stoga se preporuča svima koji žele izgubiti suvišne kilograme.
Jagode imaju nizak glikemijski indeks, što znači da ne uzrokuju značajan porast šećera u krvi nakon konzumacije. Također, vlakna u jagodama pomažu u usporavanju apsorpcije šećera, što može pomoći u upravljanju razinama šećera u krvi kod osoba s dijabetesom.
Osim ploda, lijekovita svojstva imaju i korijen i lišće jagode. Čaj od lišća jagode stoljećima se rabi kao lijek protiv probavnih smetnji, ekcema, upale grla, gripe i prehlade te u liječenju kostobolje. Zbog visokog sadržaja tanina listovi se smatraju lijekom protiv svih vrsta upala probavnog sustava. Čaj pripremljen od listova šumske jagode dokazano poboljšava probavu i apetit, a u isto vrijeme ublažava nesanicu.
