Opći pojam kronični umor podrazumijeva mnogobrojne tegobe od gubitka koncentracije, poremećaja spavanja, bolova u mišićima. Dobra i kvalitetna terapija određuje se ovisno o individualnim uzrocima, zbog raznolikosti kliničke slike bolesti ne može se standardizirati.
U početku je uvijek važno pronaći koji su točno simptomikroničnog umora. Tek nakon toga može se poduzeti dodatna terapija promjenom prehrambenih navika. Iz organizma treba ukloniti nakupljene otrove, a za to postoji cijeli niz konvencionalnih metoda. No treba reći da postoje i prirodne metode kojima se postiže isti učinak. Primjerice proces čišćenja može se obaviti odlaskom u saunu i pijenjem velikih količina tekućine. U stručnim medicinskim krugovima u posljednje vrijeme sve se veća važnost pridaje intoleranciji namirnica. To nije alergija ili nepodnošljivost u užem smislu riječi, nego znači da se određene namirnice u probavnome sustavu ne mogu apsorbirati. Takve supstancije ostaju u crijevu i pod utjecajem bakterija pretvaraju se u tvari štetne za organizam. Jedan od mnogih simptoma netolerancije namirnica jest i sindrom kroničnog umora.
Tegobe zbog intolerancije namirnica mogu se ukloniti tako da se iz jelovnika izostave sastojci namirnica koji su krivi za takvo stanje (fruktoza, laktoza…). Ukoliko ste primjetili određene tjelesne simptome koji se javljaju neposredno nakon što ste konzumirali određene namirnice svakako vam preporučamo da napravite test na intoleranciju namirnica. Također vrlo često uzrokom kroničnog umora su psihički problemi, opterećenja i negativan stres, najčešće kao obrambena reakcija. U mnogim situacijama nije dovoljno tražiti samo uzrok tjelesne bolesti. Osobe koje pate od kroničnog umora osjećaju se demotivirano, umorno i depresivno. Redovita tjelesna aktivnost s manjim, ali trajnim opterećenjem (najmanje 3 puta po 40 min, tjedno) može soloboditi analgetike endorfine koje luči sam organizam prirodnim putem. Endorfini se jo popularno nazivaju ”hormonima sreće” što dodatno ide u prilog bavljenju tjelovježbom.
Izvor: Shutterstock
Koje namirnice pomažu
Znanstvenim istraživanjima je utvrđeno kako borovnice i brusnice sadrže veliku količinu antocijanidina, biljnog bojila koje se uzima hranom. Sadrži ga povrće i voće intenzivnijih boja, a posebno velike količine su u kupinama i borovnicama. Ova tvar štiti živčani sustav i krvne stanice od nepovoljnih vanjskih utjecaja jer poništava štetni oksidativni učinak. Esencijalne masne kiseline i tvari koje nastaju njihovom razgradnjom pozitivno djeluju na stres. Ako dođe do poremećaja, neravnoteže ili posebno manjka tih tvari, ugrožena je ravnoteža organizma, a posljedica može biti kronični umor.
Uravnotežena prehrana s obzirom na esencijalne masne kiseline izuzetno je važna. Budući da organizam ne može samostalno stvarati višestruko nezasićene masne kiseline, odnosno esencijalnim. One su uglavnom biljnog podrijetla, ali se nalaze i u masti morskih riba, a dijele se na omega-3 i omega-6 masne kiseline. Važne su za organizam jer se nalaze u stanicama kao njihov sastavni dio te kao supstancija za izlučivanje eikosanoida, tzv. ”hormon tkiva”, koji sudjeluje u mnogim metaboličkim procesima.
Proteinsko tijelo glutation koje se nalazi nalazi u gotovo svim stanicama vrlo je važno jer djeluje kao centrala za detoksikaciju. Uz njegovu pomoć teški metali i otrovne tvari pretvaraju se u neštetne. Ovakvo se djelovanje iskorištava u medicini kao potpora kempoterapiji i terapiji zračenjem. Ovi vrlo teški oblici liječenja lakše se podnose uz glutation. Ovaj detokisikant važan je i kod kroničnog umora, a u velikim količinama se nalazi u svježem voću i povrću. Još treba spomenuti i koenzim Q10 koji se preporuča uzimati ukoliko patite od kroničnog umora. On se nalazi u morskoj ribi, a najbolje se otapa u mastima, stoga se preporuča da jela od morske ribe uvijek poslužite s malo maslinova ulja.
