Prehrana kod bolesti crijeva igra važnu ulogu, a oblici nutritivnih intervencija kreću se od raznih individualno prilagođenih dijeta do potporne terapije
Upalne bolesti crijeva su kronične autoimune bolesti koje uključuju Crohnovu bolest i ulcerozni kolitis. Ove bolesti karakterizira upala probavnog trakta, što može rezultirati različitim simptomima kao što su bolovi, proljevi, krvarenje i gubitak tjelesne težine. Prehrana ima ključnu ulogu u upravljanju simptomima i podršci oporavku kod osoba oboljelih od upalnih bolesti crijeva. U ovom članku razmatramo važnost pravilne prehrane za oboljele od upalnih bolesti crijeva te pružamo smjernice za planiranje prehrane koja podržava njihovo zdravlje.
Kod prehrane bolesti crijeva velik naglasak se stavlja na adekvatnu opskrbu mikronutrijentima (vitamini i minerali). Njihov suficit je vrlo učestala pojava kod oboljelih od uplanih bolesti crijeva.
Ciljevi prehrane
Ciljevi prehrane za osobe s upalnim bolestima crijeva uključuju:
Smanjenje upale: odabir namirnica koje imaju protuupalna svojstva može pomoći u smanjenju upale u crijevima.
Održavanje nutritivnog statusa: upalne bolesti crijeva često mogu ometati apsorpciju hranjivih tvari. Pravilna prehrana osigurava adekvatan unos vitamina, minerala i proteina.
Ublažavanje simptoma: Prilagodba prehrane može pomoći u smanjenju proljeva, bolova i drugih simptoma.
Podrška imunološkom ustavu: upalne bolesti mogu utjecati na imunološki sustav. Hranjive tvari poput vitamina C i D mogu pružiti podršku imunitetu.
Smjernice za prehranu
Izbjegavanje okidača: identificirajte namirnice koje pogoršavaju simptome i izbjegavajte ih. Ovo može varirati od osobe do osobe, ali neki uobičajeni okidači su mliječni proizvodi, pržena hrana i vlakna.
Lagana prehrana u akutnim fazama: tijekom akutnih faza bolesti, konzumirajte lagane obroke koji su niski u mastima i vlaknima kako biste smanjili stres na crijevima.
Omega-3 masne kiseline: hrana bogata omega-3 masnim kiselinama (poput masne ribe, lanenih sjemenki) može imati protuupalne učinke.
Vitamini i minerali: obratite pozornost na unos vitamina i minerala. Nedostatak vitamina D i željeza može biti čest kod osoba s ovom dijagnozom.
Probiotici: neki probiotici mogu pomoći u održavanju ravnoteže crijevne mikroflore.
Nutritivna potpora kao primarna terapija upalnih bolesti crijeva treba zadovoljiti tri temeljna uvjeta:
kontrola uplanog procesa
tretiranje pothranjenosti i posljedica pothranjenosti
izbjegavanje korištenja imunomodulatornih lijekova i njihovih nuspojava
Za većinu bolesnika najvažnije je da konzumiraju dovoljne količine proteina. Zatim da imaju adekvatan energetski unos. Na taj način bi upješno održavali tjelesnu masu, a i osigurao bi se rast kod djece i adolescenata. Energetski unos na dnevnoj bazi je od 35-40 kcal/kg i 1-1,5 g/kg tjelesne mase proteina, na taj način zadovoljit će se potrebe za energijom i proteinima kod većine odraslih bolesnika s aktivnom upalnom bolešću crijeva.
Probava i apsorpcija masti nije poremećena kod oboljelih od ulceroznog kolitisa.
Chronova bolest i prehrana
U Crohnovoj bolesti koja zahvaća tanko crijevo probava i apsorpcija masti mogu biti promijenjene bilo putem gubitaka kroz stijenku crijeva ili zbog smanjene raspoložive količine žučnih soli. Deficit laktaze i intolerancija laktoze javljaju se kod upalnih bolesti crijeva, međutim čini se da ova pojava nije ništa učestalija u usporedbi s kontrolnom populacijom.
Znanstvena istraživanja provedena u ranim osamdesetim godinama prošlog stoljeća, dokazala su pozitivne učinke elementarne dijete u aktivnoj Crohnovoj bolesti. Iz toga proizlazi mogućnost da se elementarna enteralna prehrana (unos hrane i/ili komercijalnih nutritivnih otopina u želudac, dvanaesnik ili jejunum, i to najčešće pomoću hranidbenih sondi) koristi kao primarna terapija.
Ova opcija i danas je predmetom znanstvenih rasprava. Pokazalo se da je enteralna prehrana znatno učinkovitija u terapiji Crohnove bolesti. Enteralna prehrana posebno je uspješna kod djece i adolescenata s Crohnovom bolesti. Današnja istraživanja ne ukazuju na nikakvu razliku u primjeni elemantarnih enteralnih formula nad oligomernim ili polimernim. Nove generacije formula obogaćene glutaminom, omega-3 masnim kiselinama ili kratkolančanim masnim kisleinama, argininom još su u procesu evaluacije.
Terapija i liječenje
Terapija kortikosteroidima može ometati metabolizam kalcija što uzrokuje smanjenu apsorpciju i veću opasnost od pojave osteopenije i osteoporoze, posebice u bolesnika s Crohnovom bolešću. Postoje indicije kako se oboljelima od ulceroznog kolitisa stanje popravlja ako slijede dijetu s niskim udjelom jednostavnih šećera te hipoalergenu dijetu.
Nedostaci vitamina i elemenata u tragovima često se javljaju u oboljelih od upalnih bolesti crijeva, ali se simptomi rijetko razvijaju (osim kad je u pitanju željezo, folna kiselina, vitamin B12 i cink). Ipak, koncept subkliničkog deficita od važnosti je kod oboljelih od upalnih bolesti crijeva zbog mogućih učinaka ovih nedostataka u patogenezi bolesti.
Nekoliko studija je ukazalo na značajan rizik hipovitaminoza u oboljelih od spomenutih bolesti za cijeli niz vitamina uključujući biotin, vitamine A, C, E, folnu kiselinu, beta karoten i vitamin B1.
Nedostaci se kreću od 40 do 90%, unatoč tome što nisu bili prisutni vidljivi znaci deficita niti suboptimalni unos putem hrane. Kod oboljelih od upalnih bolesti crijeva opisan je i deficit minerala i elemenata u tragovima uključujući magnezij, cink, selen, bakar, krom, mangan i molbiden. Nutrijenti s antioksidativnom aktivnošću (vitamini A, C, E i selen) vjerojatno pokazuju niže vrijednosti u oboljelih od upalnih bolesti crijeva zbog toga što je oksidativni stres jedan od mehanizama koji pridonose upali u ovoj bolesti.
Individualizacija planiranja prehrane
Važno je napomenuti da prehrana kod osoba s upalnim bolestima crijeva treba biti individualno prilagođena. Ono što odgovara jednoj osobi možda neće odgovarati drugoj.
Suradnja s nutricionistom ili gastroenterologom ključna je za razvoj plana prehrane koji odgovara potrebama i preferencijama svake osobe.
Preporučena hrana i namirnice tijekom aktivne faze bolesti
Izvor: Pixabay
Preporuča se od žitarica i kruha, dvopek i odstajali kruh i peciva. Zatim voćni kompoti, pasirano voće i voćne kašice i oguljeno svježe voće ukoliko je to moguće. Od povrća kuhano zeleno lisnato povrće. Protisnuto kuhano povrće bez sjemenki. Juhe od mesa i ribe s uklonjenim suviškom masnoće te juhe od pasiranog povrća. Od mesa kuhano krto mlado meso, dakle piletina, puretina, teletina, janjetina, kunić i riba(oslić, skuša, škarpina, orada). Od mliječnih proizvoda preporuča se konzumacija fermentiranih mliječnih proizvoda s probioticima i prebioticima. Dakle jogurt, acidofil, kefir, kiselo mlijeko. Dolaze o obzir i pripravci od soje, tofu i sojino mlijeko.
Namirnice koje treba izbjegavati
Namirnice čiji bi unos trebalo ograničiti su svježi kruh, dizana tijesta i peciva, kruh sa sjemenkama i mekinjama. Od voća treba izbjegavati citrate, sušeno voće i voće s korom. Povrće koje se ne preporuča je paprika, kupus, luk, kelj, cvjetača, špinat, rabarbara. Od mesa treba izbjegavati suhomesnate proizvode, pečenje, paštete, crveno meso, konzervirane mesne proizvode te školjke i rakove. Treba izbjegavati juhe i variva s jakim začinima i zaprškom te raznorazne instant juhe. Kod mliječnih proizvoda treba izbjegavati masne sireve te svježe i trajno mlijeko.
Kratki zaključak
Pravilna prehrana igra ključnu ulogu u upravljanju simptomima i podršci zdravlju osoba oboljelih od upalnih bolesti crijeva. Raznolika i uravnotežena prehrana, uz individualno prilagođene smjernice, može pomoći u smanjenju upale, podršci nutricijskim potrebama i poboljšanju kvalitete života. Važno je potražiti stručnu pomoć kako biste razvili plan prehrane koji će najbolje služiti vašem zdravlju.
