Karnitin je supstanca koja kontrolira tempo kojim se masno tkivo koristi za energiju. Pospješuje pretvaranje masti u energiju, odnosno mršavljenje. Karnitin je jedno od najboljih sredstava za prevenciju kroničnog umora te ujedno povećava izdržljivost i pozitivno djeluje na rad srca.
Što je karnitin?
Karnitin nastaje sintezom iz aminokiselina lizina i metionina, nalazi se u gotovo svim stanicama u tijelu. Njegov naziv potječe iz latinske riječi carnus što u prijevodu znači meso što ujedno i implicira kako ga se najviše može naći u mesu i mesnim prerađevinama.
Karnitin ima vrlo važnu ulogu u prozvodnji tjelesne energije. Na staničnom nivou odgovoran je za transport masnih kiselina u mitohondrij kako bi prošle kroz proces oksidacije i na taj način prozvele energiju. Također su i odgovorni za transport odnosno otpuštanje toksičnih supstanci nastalih u stanicama tijekom procesa oksidacije.
S obzirom na navedene funkcije, karnitin se u najvećim količinama nalazi u srčanom i skeletnom mišiću, koji rabe masne kiseline za sintezu potrebne energije.
Tijelo u većini slučajeva sintetizira dovoljne količine karnitina koje odgovaraju potrebama prosječne osobe. Samo u izvanrednim okolnostima kao u slučaju nedonoščadi i aktivnih sportaša potreban je dodatan unos.
Kad govorimo o namirnicama koje sadrže karnitin onda su najbolji izvor:
Meso: Meso je izvanredan izvor karnitina, a posebno crveno meso. Ribe poput lososa i tune također sadrže značajne količine karnitina. Karnitin se nalazi u mišićnom tkivu životinja, stoga, što je meso crvenije, to je vjerojatnije da će sadržavati veće količine karnitina. Jedna porcija crvenog mesa može osigurati znatnu količinu karnitina u prehrani.
Perad: Perad, kao što su pileća prsa i puretina, također su dobri izvori karnitina. Iako obično sadrže manje karnitina u usporedbi s crvenim mesom, još uvijek pružaju značajne količine.
Riba: Razne vrste ribe, osobito masne ribe poput lososa, sardina i tune, bogate su karnitinom. Riblje ulje također može sadržavati ovu aminokiselinu.
Mlijeko i mliječni proizvodi: Iako ne sadrže toliko karnitina kao meso i riba, mlijeko i mliječni proizvodi, poput jogurta i sira, također su izvor karnitina. Ovi proizvodi također pružaju druge važne hranjive tvari, uključujući kalcij i proteine.
Ostali izvori: Karnitin se može naći i u drugim namirnicama kao što su avokado, cjelovite žitarice i neki orašasti plodovi, iako u manjim količinama u usporedbi s mesom i mliječnim proizvodima.
Karnitin se javlja u dva oblika D i L, riječ je o dva izomera (spojevi iste molekularne mase i jednake kemijske formule). Ali najčešće se ipak javlja u obliku L, koji se javlja u hrani i u tom obliku je aktivan u tijelu. Iz sveukupnog metaboličkog aspekta karnitin se skladišti i čuva u našim bubrezima. Čak i osobe koje unose manju količinu karnitina hranom (vegani) ne trebaju brinuti jer bubrezi kontroliraju razinu karnitina u tijelu. Višak karnitina u tijelu se najčešće izlučuje putem mokraće kako bi se održala stabilna koncentracija u krvi.
Izvor: Pexels
Primjena i doziranje
Kako je u posljednje vrijeme karnitin vrlo popularan i ne koristi se samo u sportskoj prehrani već i kao učinkovito sredstvo za mršavljenje. Odlučili smo napisati nešto više o njegovoj primjeni i doziranju. Danas ćete u prodavaonicama i ljekarnama karnitin najčešće naći kao: L-karnitin, acetil-L-karnitin i propionil-L-karnitin.
Pripisuje se kao dijeteski suplement, odnosno sredstvo za mršavljenje, za poboljšanje performativnosti tijekom vježbanja i općenito za poboljšanje sveukupnog osjećaja snage i dobrobiti. Može se koristiti također ukoliko je dijagnosticiran sindrom primarnog i sekundarnog deficita karnitina.
Najviše L-karnitina se ipak apsorbira putem hrane između 54 i 87 %, dok se značajno manje L-karnitina apsorbira iz dodataka prehrani (oko 16 %).
Najveći dio L-karnitina se u našem organizmu nalazi u mišićima, oko 98 %, dok se oko 1,5 % nalazi u jetri, a 0,6 % u ekstracelularnim tekućinama. Općenito, L-karnitin se dobro podnosi.
Međutim, L-karnitin u obliku dodataka prehrani može uzrokovati blage gastrointestinalne simptome, kao što su mučnina, povraćanje, abdominalni grčevi i dijareja. Navedeni se simptomi mogu djelomično smanjiti ako se započne s uzimanjem manjih doza koje se onda postupno povećavaju. Dnevne doze veće od 3 000 mg mogu uzrokovati pojavu mirisa tijela, urina i zadaha po ribi. Istraživanja su pokazala da se dodaci prehrani sa smjesom D- i L-izomera karnitina mogu povezati sa slabošću mišića u oboljelih od bolesti bubrega.
Općenito, smatra se da su dnevne doze do 2 000 mg sigurne za korištenje.
Sportska izvedba
L-Karnitin je važan za bioenergetiku skeletnih mišića, a poznato je da njegov nedostatak negativno utječe na same mišiće. Također, pretpostavljalo se da L-karnitin može poboljšati sportsku izvedbu na razne načine, npr. poboljšanjem oksidacije masnih kiselina u mišićima, promjenom homeostaze glukoze, promjenom proizvodnje acil-karnitina i sl. Upravo su iz navedenih razloga započela su istraživanja o utjecaju L-karnitina na funkciju mišića. Zasad relativno mali broj istraživanja nalazi povezanost L-karnitina u dnevnim dozama od 2 do 4 g koje se uzimaju 1 sat prije vježbanja i povećanja potrošnje kisika te smanjenja plazma koncentracija laktata.
Međutim, pokazalo se da L-karnitin u dnevnim dozama od 1 ili 3 g kroz period od 8 tjedana ne poboljšava aerobnu ili anaerobnu sportsku izvedbu. Iako u teoriji L-karnitin ima važnu ulogu u poboljšanju sportske izvedbe, preko njegove uloge u oksidaciji masnih kiselina, raspoloživi podaci pokazuju kako su ipak potrebna daljnja sustavna istraživanja da bi se bolje razumjela uloga L-karnitina tijekom vježbanja.
Karnitin i bolesti
Alzheimerova bolest
Istraživanja još trebaju potvrditi, ali iz provedenih dosadašnjih studija da se naslutiti da acetil-L-karnitin u dnevnim dozama od 2 do 3 g kroz period od 6 do 12 mjeseci može usporiti kognitivno propadanje u oboljelih od Alzheimerove bolesti. Proučavala se logička inteligencija, verbalne sposobnosti, pamćenje i selektivna pažnja oboljelih.
Pojedina istraživanja pronalaze povezanost smanjenja kognitivnog propadanja u pacijenata s ranim razvojem bolesti (mlađi od 65 godina), kod kojih je inače napredak bolesti ubrzan, dok su se doze acetil-L-karnitina od 1 g dva puta na dan kroz period od 24 tjedana pokazale uspješnima u poboljšanju kratkotrajnog pamćenja.
Bolesti bubrega
Općenito se smatra da bi intravenozno uzimanje L-karnitina u dozi od 20 mg po kilogramu tjelesne težine jest poželjno u osoba koje idu na hemodijalizu, dok se pak oralne doze ne preporučuju. Homeostaza L-karnitina se u oboljelih od bolesti bubrega može značajno pogoršati i uzrokovati njegov nedostatak.
Naime, poznato je da se L-karnitin, ali i mnogi njegovi prekursori, uklanjaju iz krvi putem hemodijalize, a pogoršana sinteza istog u bubrezima također dopridonosi riziku od nedostatka L-karnitina. Plazma koncentracije L-karnitina naglo opada tijekom hemodijalize, dok se polako obnavlja između tretmana, većinom iz organa u kojima se skladišti (skeletni mišići).
Pokazalo se da se nakon više hemodijaliza smanjuju zalihe L-karnitina i u skeletnih mišićima, što i uzrokuje pojavu simptoma kao što su slabost i umor mišića, a mogu se javiti anemija te abnormalnosti u razinama lipida u krvi. Istraživanja pokazuju da se intravenoznim davanjem L-kanitina nakon hemodijalize obnavljaju razine slobodnog L-karnitina uklonjenog iz krvi i da se posljedično obnavljaju i razine istog u mišićima. Također, pojedina istraživanja povezuju L-karnitin s poboljšanjima u metabolizmu lipida i broju crvenih krvnih stanica.
L-karnitin sudjeluje u oksidaciji masnih kiselina, ali i prijenosu acetilnih skupina iz mitohondrija, čime indirektno sudjeluje i u metabolizmu glukoze. Smanjenje prijenosa masnih kiselina u mitohondrij rezultira nakupljanjem triglicerida u citosolu, čimbenikom patogeneze otpornosti na inzulin.
S obzirom da se poremećaji oksidacije masnih kiselina povezuju s otpornošću na inzulin, započela su istraživanja o mogućem utjecaju L-karnitina na šećernu bolest. Istraživanja pokazuju da intravenozno davan L-karnitin može poboljšati osjetljivost na inzulin u osoba oboljelih od dijabetesa. Točnije, smanjuje razine masti u mišićima i snižava razine glukoze u krvi povećavajući njenu oksidaciju u stanicama.
Kardiovaskularne bolesti
Istraživanja su pokazala da L-karnitin može pomoći u slučaju nekih bolesti i poremećaja kardiovaskularnog sustava kao što su angina pektoris, srčani udar, intermitentna klaudikacija i zastoj srca.
Angina pektoris nastaje zbog smanjenog protoka krvi prema srcu što narušava transport kisika i bitnih hranjivih tvari do stanica srčanog mišića.
Karakterizira se bolovima u prsima, a istraživanja pokazuju da oralno uziman L-karnitin ili propionil-L-karnitin može pomoći. Naime, pokazalo se da L-karnitin može umjereno poboljšati izdržljivost tijekom napora (npr. vježbanje) i smanjiti elektrokardiografske znakove ishemije tijekom istog.
Također, L-karnitin u dnevnim dozama od 2 g, tijekom 3 do 6 mjeseci uziman uz standardnu terapiju, može pomoći oboljelima od stabilne angine pektoris u smislu smanjenja prijevremenih ventrikularnih kontrakcija pri mirovanju i poboljšanja izdržljivosti tijekom napora.
Zastoj srca je stanje u kojem srce ne može pumpati krv, a nakupljanje aterosklerotičnih plakova u arterijama sprječava dotok krvi u područja srca što rezultira oštećenjem srca i smanjenom sposobnosti srca da pumpa krv. Ipak, pojedina istraživanja pokazuju da L-karnitin u kombinaciji sa standardnom terapijom može pomoći.
Naime, dnevne se oralne doze L-karnitina od 2 g tijekom 3 godine mogu povezati sa povećanjem preživljavanja osoba koje su doživjele zastoj srca.
Također, dnevne se oralne doze od 1,5 g propionil-L-karnitina tijekom 1 do 6 mjeseci mogu povezati s poboljšanjima izdržljivosti tijekom napora i sposobnosti srca da pumpa krv.
Također, L-karnitin se pokazao uspješnim u smanjenju oštećenja srčanog mišića uzrokovanog ishemijom.
Pokazalo se da dnevne doze L-karnitina od 4 g odmah nakon infarkta miokarda (srčanog udara) mogu posljedično smanjiti smrtnost i učestalost napada angine. Također, intravenozno uziman L-karnitin se pokazao jednako učinkovitim (5 g odmah te 10 g naredna 3 dana).
Osobe s određenim zdravstvenim stanjima, poput bolesti bubrega, dijabetesa ili epilepsije, trebale bi izbjegavati uzimanje karnitina bez prethodnog savjetovanja s liječnikom.
Ukratko, karnitin se smatra sigurnim dodatkom prehrani kada se uzima u preporučenim dozama, ali kao i kod bilo kojeg suplementa ili lijeka, prekomjerna upotreba može biti štetna. Ako imate bilo kakve zdravstvene probleme ili pitanja, uvijek se prethodno obratite svom liječniku.
