Čaj od aronije — kratki odgovor:
Čaj od aronije priprema se od 1 žlice suhih bobica i 250 ml kipuće vode — bobice se preliju vrelom vodom i ostave 5 do 10 minuta. Ljekovitost čaja od aronije temelji se na iznimno visokom antioksidativnom kapacitetu (antocijani, flavonoidi, vitamin C). Dobar je za imunitet, kardiovaskularno zdravlje, snižavanje kolesterola i krvnog tlaka, krvnu sliku i zaštitu od oksidativnog stresa.
Aronija je možda najjači poznati antioksidans u biljnom svijetu — a čaj od njezinih bobica jedan od najjednostavnijih načina da iskoristite tu ljekovitost.
Aronija (Aronia melanocarpa) godinama je u sjeni popularnih bobičastih plodova poput borovnica i malina — ali po antioksidativnom kapacitetu ih sve nadmašuje. 100 g zrelih plodova aronije sadrži 16.100 ORAC jedinica antioksidativnog kapaciteta, dok je preporučena dnevna doza 3.000 do 5.000 jedinica.
Dr. Diana Petričević objašnjava što je aronija, za što je dobar čaj od aronije, kako se pravi od svježih i suhih bobica i koje su kontraindikacije.
Što je aronija i zašto je ljekovita?
Aronija (Aronia melanocarpa), poznata i kao crni šipak ili sibirska borovnica, grm je porijeklom iz Sjeverne Amerike koji danas raste širom Europe. Tamnoplave bobice ploda jedne su od nutritivno najbogatijih namirnica biljnog porijekla.
Ljekovitost aronije temelji se na iznimnoj koncentraciji bioaktivnih spojeva — aronija ih sadrži više od 300. Ključni su antocijani — pigmenti koji daju tamnu boju bobicama i ujedno su jedni od najmoćnijih poznatih antioksidansa.
Nutritivni sastav aronije
Antocijani — najjači antioksidansi, odgovorni za tamnu boju
Flavonoidi i tanini — protuupalno i antibakterijsko djelovanje
Vitamin C — jačanje imuniteta
Vitamin E — antioksidans, zdravlje kože
Vitamini B kompleksa (B1, B2, B3, B5, B6, B9) i rijetki vitamin P
Aronija ljekovitost — zašto je aronija ljekovita?
Aronija je ljekovita zbog iznimno visoke koncentracije antocijana — najmoćnijih poznatih biljnih antioksidansa. 100 g aronije sadrži 16.100 ORAC antioksidativnih jedinica — višestruko više od borovnice, nara ili crnog grožđa. Antocijani neutraliziraju slobodne radikale, smanjuju upalu i štite stanice od oštećenja koja vode kroničnim bolestima.
Čaj od aronije ljekovitost — za što je dobar?
1. Imunitet i antivirusno djelovanje
Visok udio vitamina C i antocijana iz aronije jača imunološki sustav i povećava otpornost na infekcije. Čaj od aronije posebno se preporučuje u jesensko-zimskom periodu za prevenciju sezonskih prehlada i gripa. Antivirusno i antibakterijsko djelovanje aronije dokumentirano je u laboratorijskim studijama.
2. Kardiovaskularno zdravlje
Aronija snižava LDL kolesterol i trigliceride, povećava HDL kolesterol i poboljšava cirkulaciju krvi u krvnim žilama. Antocijani štite stijenke krvnih žila od oksidativnog oštećenja i smanjuju rizik od ateroskleroze. Redovita konzumacija aronije snižava povišeni krvni tlak.
3. Krvna slika i anemija
Čaj od sušenih bobica aronije posebno se preporučuje za poboljšanje krvne slike. Visok udio željeza i vitamina C (koji poboljšava apsorpciju željeza) čini aroniju vrijednom namirnicom za osobe s anemijom. Folna kiselina iz aronije važna je za sintezu crvenih krvnih stanica.
4. Štitnjača i hipotireoza
Aronija stimulira rad štitnjače i preporučuje se osobama koje boluju od hipotireoze. Jod iz aronije podržava sintezu hormona štitnjače. Međutim, osobe na terapiji za bolesti štitnjače trebaju konzultirati liječnika o unosu aronije jer može utjecati na apsorpciju lijekova.
5. Probavni sustav
Čaj od aronije smiruje grčeve i bolove u crijevima, smanjuje upalu crijevne sluznice i preporučuje se osobama s čirom na želucu. Tanini iz aronije imaju astringentno djelovanje koje pomaže kod proljeva i upale probavnog trakta.
6. Antiage i zdravlje kože
Antocijani i vitamin E iz aronije usporavaju starenje stanica, potiču zarastanje rana i sprječavaju nastanak bora i strija. Antioksidativna zaštita aronije štiti kožu od UV oštećenja i slobodnih radikala koji ubrzavaju starenje.
7. Jetra i detoksikacija
Aronija stimulira rad jetre, pomaže kod žučnih kamenaca i upala žučnog mjehura. Istraživanja pokazuju da aronija pospješuje izlučivanje teških metala i nekih radioaktivnih supstanci iz organizma — što je posebno relevantno u kontekstu moderne izloženosti toksinima.
Antocijani iz aronije pokazali su značajno smanjenje oksidativnog stresa i upalnih markera u kliničkim studijama, s posebno izraženim kardioprotektivnim učinkom. – MDPI
Čaj od aronije — za što je dobar?
Čaj od aronije dobar je za imunitet i prevenciju infekcija (vitamin C, antocijani), kardiovaskularno zdravlje (snižava kolesterol i krvni tlak), poboljšanje krvne slike (željezo, folna kiselina), stimulaciju štitnjače kod hipotireoze, probavni sustav (čir na želucu, upala crijeva), antiage djelovanje i zdravlje kože te detoksikaciju jetre.
Kako se pravi čaj od aronije — recept
Čaj od sušene aronije
Najčešći i najdostupniji oblik — sušene bobice čuvaju većinu aktivnih spojeva i dostupne su tijekom cijele godine.
Sastojci: 1 žlica sušenih bobica aronije, 250 ml vode
Zagrijte vodu do vrenja
Dodajte sušene bobice u šalicu
Prelijte vrelom vodom
Ostavite da odstoji 5 do 10 minuta (dulje za jači čaj)
Procijedite i po želji dodajte med ili limun
Čaj od svježe aronije
Svježe bobice dostupne su od kolovoza do listopada. Svježi čaj ima blaži okus i nešto manju koncentraciju aktivnih spojeva od čaja od sušenih bobica.
Sastojci: 1 do 2 žlice svježih bobica, 250 ml vode
Bobice lagano zdrobite u šalici
Prelijte vrelom vodom
Ostavite 10 do 15 minuta
Procijedite i dodajte med po ukusu
Savjeti za pripremu
Med dodajte tek kada se čaj malo ohladi — visoka temperatura uništava enzime meda
Limun pojačava apsorpciju vitamina C i željeza
Preporučena dnevna količina: 1 do 2 šalice dnevno
Čaj možete piti topao ili hladan — ljetni osvježavajući napitak
Kako se pravi čaj od aronije?
Čaj od aronije pravi se od 1 žlice sušenih ili svježih bobica i 250 ml kipuće vode. Bobice se preliju vrelom vodom i ostave 5 do 10 minuta. Procijedite i po želji dodajte med ili limun. Čaj od sušene aronije ima jaču koncentraciju aktivnih spojeva od čaja od svježih bobica. Preporučena količina je 1 do 2 šalice dnevno.
Aronija čaj kontraindikacije — kada biti oprezan?
Osobe na antikoagulantnoj terapiji (varfarin) — tanini iz aronije mogu utjecati na zgrušavanje krvi
Osobe na terapiji za bolesti štitnjače — konzultirati liječnika
Nizak krvni tlak — aronija dodatno snižava krvni tlak
Trudnoća i dojenje — preporučuje se konzultacija s liječnikom
Prekomjerna konzumacija može uzrokovati proljev zbog visokog udjela tanina
Čaj od aronije nije zamjena za medicinsku terapiju. Osobe s kroničnim bolestima ili na terapiji trebaju se konzultirati s liječnikom prije redovite konzumacije aronije.
Često postavljana pitanja o čaju od aronije
Za što je dobar čaj od aronije?
Čaj od aronije dobar je za jačanje imuniteta, snižavanje kolesterola i krvnog tlaka, poboljšanje krvne slike, stimulaciju štitnjače kod hipotireoze, zdravlje probavnog sustava (čir na želucu, upala crijeva), antiage djelovanje i detoksikaciju jetre. Temelji se na izuzetno visokom antioksidativnom kapacitetu aronije.
Kako se pravi čaj od sušene aronije?
Čaj od sušene aronije priprema se od 1 žlice sušenih bobica i 250 ml kipuće vode. Bobice se preliju vrelom vodom i ostave 5 do 10 minuta. Procijedite i dodajte med ili limun po ukusu. Sušene bobice dostupne su tijekom cijele godine i imaju jaču koncentraciju aktivnih spojeva od svježih.
Koliko šalica čaja od aronije dnevno?
Preporučena dnevna količina je 1 do 2 šalice čaja od aronije. Prekomjerna konzumacija zbog visokog udjela tanina može uzrokovati probavne smetnje. Redovita umjerena konzumacija daje bolje dugoročne rezultate od povremene konzumacije velikih količina.
Je li aronija dobra za štitnjaču?
Da, aronija stimulira rad štitnjače i preporučuje se osobama s hipotireozom zbog sadržaja joda i antioksidativnog djelovanja. Međutim, osobe na terapiji hormonima štitnjače trebaju se konzultirati s liječnikom jer aronija može utjecati na apsorpciju lijekova.
Može li aronija sniziti kolesterol?
Da. Antocijani i flavonoidi iz aronije snižavaju LDL kolesterol i trigliceride te povećavaju HDL kolesterol. Redovita konzumacija aronije — čaja, soka ili svježih bobica — može biti korisna dopuna prehrani za zdravlje srca uz pravilnu prehranu i tjelovježbu.
Gdje kupiti sušenu aroniju za čaj?
Sušena aronija za čaj dostupna je u ljekarnama, herbalističkim prodavaonicama, zdravim dućanima i online trgovinama. Birajte organsku sušenu aroniju bez dodanih šećera i konzervansa. Bobice trebaju imati tamnocrnu boju i karakteristični tart okus — to su znakovi kvalitete.
Preporuka dr. Diane Petričević
Aronija je jedna od namirnica koje preporučujem pacijentima koji žele povećati antioksidativnu zaštitu organizma — a posebno onima s povišenim kolesterolom, slabim imunitetom ili problemima s krvnom slikom. Čaj od sušene aronije najjednostavniji je način konzumacije i može se piti svakodnevno. Napominjem uvijek isto: med dodajte u mlaki čaj, ne vrući — i dodajte kap limuna za bolju apsorpciju vitamina C i željeza. Ukus je specifičan, trpak — ali tijelo ga cijeni.
Kardiovaskularne bolesti su jedan od vodećih uzroka smrti diljem svijeta, s visokom stopom smrtnosti i ozbiljnim posljedicama za zdravlje. Unatoč napretku u medicini i tehnologiji, prevencija ostaje ključni pristup u borbi protiv ovih bolesti.
U ovom članku istražit ćemo širok spektar kardiovaskularnih bolesti, njihove uzroke, simptome i pristupe liječenju. Dublje razumijevanje ovih bolesti ne samo da pomaže u njihovom prepoznavanju i liječenju, već i potiče na promjene u načinu života koje mogu biti ključne u prevenciji ovih ozbiljnih stanja srca i krvnih žila.
Vrste kardiovaskularnih bolesti
Postoji niz različitih vrsta kardiovaskularnih bolesti, od kojih svaka ima svoje specifične karakteristike i posljedice za zdravlje.
1. Ishemijska bolest srca (IBS)
Simptomi: Bol u prsima (angina), osjećaj pritiska ili stezanja u prsima, bol koji se širi prema vratu, leđima, ramenima ili rukama, kratkoća daha, umor.
Dijagnostika: Elektrokardiogram (EKG), koronarna angiografija, stresni testovi, slikovne metode poput CT-a i MRI-a srca.
Liječenje: Promjene u načinu života (npr. prehrana, vježbanje), lijekovi (npr. antiagregacijski lijekovi, beta-blokatori, statini), revaskularizacija (npr. stentiranje ili bajpas kirurgija), rehabilitacija srca.
2. Moždani udar (cerebrovaskularni incident)
Simptomi: Nagla slabost ili oduzetost jedne strane tijela, gubitak vida ili dvostruki vid, teškoće u govoru ili razumijevanju govora, nagla glavobolja, vrtoglavica, gubitak ravnoteže ili koordinacije.
Dijagnostika: Neurološki pregled, slikovne metode poput CT-a ili MRI-a mozga, angiografija krvnih žila, EKG i EHO srca.
Liječenje: Hitna medicinska skrb kako bi se minimizirali oštećenja mozga, tromboliza (otapanje krvnog ugruška), rehabilitacija, prevencija ponovnih moždanih udara (npr. antitrombotički lijekovi, statini, kontrola krvnog tlaka).
3. Arterijska hipertenzija (povišen krvni tlak)
Simptomi: Često nema simptoma (hipertenzija “tihi ubojica”), glavobolje, zamagljen vid, vrtoglavica, umor, bol u prsima, kratkoća daha.
Dijagnostika: Redovita mjerenja krvnog tlaka, EKG, testovi funkcije bubrega, lipidni profil, EKG i EHO srca.
Liječenje: Promjene u načinu života (npr. smanjenje unosa soli, vježbanje, gubitak težine), antihipertenzivni lijekovi (npr. diuretici, ACE inhibitori, blokatori kalcijevih kanala), kontrola drugih kardiovaskularnih čimbenika rizika.
3. Aritmije (nepravilni srčani ritmovi)
Simptomi: Osjećaj preskakanja ili trzanja srca, ubrzan ili usporen srčani ritam, vrtoglavica, nesvjestica, umor, kratkoća daha.
Liječenje: Lijekovi za kontrolu srčanog ritma (antiaritmici), implantacija pejsmejkera ili defibrilatora, ablacija srčanih aritmija, promjene u načinu života.
4. Periferna vaskularna bolest
Simptomi: Bol u nogama prilikom hodanja (claudicatio), hladnoća ili trnjenje u udovima, promjene boje kože, smanjena osjetljivost, spora cirkulacija.
Dijagnostika: Doppler ultrazvuk, angiografija, CT ili MRI arterija, indeks gležnja-brazda.
Liječenje: Promjene u načinu života (npr. prestanak pušenja, vježbanje), lijekovi za kontrolu simptoma, endovaskularni zahvati (stentiranje, angioplastika), kirurški zahvati.
Utjecaj prehrane na kardiovaskularne bolesti
Izvor: Pixabay
Prehrana igra ključnu ulogu u razvoju i prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Dijete bogate zasićenim mastima, trans-masnoćama i visokim udjelom natrija povezane su s povećanim rizikom od razvoja hipertenzije, ateroskleroze, srčanih udara i moždanog udara.
S druge strane, prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, ribom, orašastim plodovima i zdravim mastima poput maslinovog ulja povezana je s nižim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Ključni elementi zdrave prehrane za srce:
Voće i povrće: Voće i povrće bogati su antioksidansima, vlaknima, vitaminima i mineralima koji su ključni za zdravlje srca. Preporučuje se konzumacija raznolike palete voća i povrća kako bi se osigurala adekvatna prehrana.
Cjelovite žitarice: Integralne žitarice poput smeđe riže, kvinoje, heljde i integralnog kruha bogate su vlaknima i hranjivim tvarima koje podržavaju zdravlje srca.
Ribe: Masne ribe poput lososa, skuše i srdela bogate su omega-3 masnim kiselinama koje su ključne za smanjenje rizika od srčanih bolesti. Preporučuje se konzumacija ribe najmanje dva puta tjedno.
Zdrave masti: Mononezasićene i polinezasićene masti poput maslinovog ulja, avokada, orašastih plodova i sjemenki suncokreta pomažu u održavanju zdravlja srca.
Smanjen unos soli: Visok unos natrija može povećati krvni tlak i povećati rizik od srčanih bolesti. Preporučuje se smanjenje unosa prerađenih namirnica i soli te korištenje začina i biljnih dodataka za poboljšanje okusa hrane.
Kratki zaključak
Kardiovaskularne bolesti predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem s ozbiljnim posljedicama. Rana dijagnoza, praćenje rizičnih faktora i primjena odgovarajućih terapija ključni su u smanjenju smrtnosti i poboljšanju kvalitete života pacijenata s ovim bolestima. Edukacija o prevenciji i redoviti medicinski pregledi igraju ključnu ulogu u smanjenju incidencije kardiovaskularnih bolesti i njihovih komplikacija.
Bolesti srca vodeći su uzrok smrti u svijetu. Uz način života poput redovite tjelovježbe i nepušenja, prehrana je jedan od najboljih načina da zaštitite svoje srce.
Ono što jedete u velikoj mjeri utječe na vaš krvni tlak, kolesterol, razne upale i druge čimbenike rizika od srčanih bolesti. Konkretno, pokazalo se kako prehrana bogata vlaknima, zdravim masnoćama i antioksidansima pomaže u održavanju zdravlja srca — dok je visok unos dodanog šećera i prerađenog mesa povezan s povećanim rizikom od srčanih bolesti. Iako za mnoge dijete tvrde kako su dobre za zdravlje srca, važno je odabrati onu koja je potkrijepljena znanstvenim dokazima, a i koja se lako sprovodi. Stoga smo za vas odabrali 5 najboljih.
1. Mediteranska prehrana
Općenito, mediternaska prehrana naglašava cjelovitu, minimalno prerađenu hranu, uključujući cjelovite žitarice, orašaste plodove, sjemenke, voće, povrće, mahunarke, ribui ekstra djevičanskomaslinovo ulje. Također uključuje umjerene količine mesa peradi, jaja, mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti i crnog vina. Osim toga, ograničava ili eliminira dodane šećere, rafinirane ugljikohidrate, visoko prerađene grickalice te crveno i prerađeno meso.
Kroz 11 studija otkrilo se kako je slijeđenje mediteranskog plana prehrane smanjilo ukupni rizik od pojave srčanih bolesti i smrtnosti za čak 40%. Smatra se da je dobrobit ove dijete za srce uvelike posljedica njenog naglaska na cjelovitoj, minimalno prerađenoj biljnoj hrani i zdravim masnoćama. Na primjer, ekstra djevičansko maslinovo ulje bogato je mononezasićenim mastima i spojevima sa snažnim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Više o mediternaskoj prehrani pročitajte u knjizi dr. Diane Petričević – Mediteranskom prehranom do zdravlja.
2. DASH dijeta
DASH je engleska kratica za Dietary Approaches to Stop Hypertension – dijetetski pristup za spriječavanje hipertenzije. Te kao što i sam naslov govori dijeta je osmišljena kako bi pomogla u prevenciji i liječenju hipertenzije ili visokog krvnog tlaka. Ali ujedno po svojim karakteristikama, smanjuje i rizik od srčanih bolesti. Kao i mediteranska dijeta, DASH dijeta ne nalaže striktan popis namirnica. Umjesto toga, preporučuje određene grupe namirnica na temelju vaših kalorijskih potreba, fokusirajući se na cjelovite žitarice, voće, povrće, nemasne mliječne proizvode i nemasno meso. Pri tom se ograničava konzumacija crvenog mesa, rafiniranih žitarica i dodanih šećera.
Ujedno preporučuje se ograničavanje unosa natrija na 1 čajnu žličicu (2300 mg) dnevno — a verzija s niskim unosom soli ne potiče više od 3/4 žličice (1500 mg) dnevno. Pokazalo se kako smanjenje unosa natrija za osobe s visokim krvnim tlakom značajno smanjuje krvni tlak, osobito u kombinaciji s DASH dijetom.
Ovaj vid prehrane vrlo slično kao i mediteranska stavlja naglasak na hrani bogatoj vlaknima, kao što su cjelovite žitarice i povrće. Ujedno eliminacija dodanih šećera i zasićenih masti također mogu pridonijeti povoljnim učincima na zdravlje srca.
3. Vegetarijanska i veganska prehrana
Izvor: Pexels
Vegetarijanska i veganska prehrana su obrasci prehrane koji eliminiraju svo meso, uključujući perad, crveno meso i ribu. Dok neki vegetarijanci uključuju druge izvore životinjskih proizvoda, poput jaja i mliječnih proizvoda, vegani strogo izbjegavaju sve sastojke životinjskog podrijetla, uključujući mliječne proizvode, jaja, pčelinji pelud, med i želatinu.
Umjesto toga, ove dijete naglašavaju voće, povrće, grah, leću, proizvode od soje, cjelovite žitarice, orašaste plodove, sjemenke te biljna ulja i masti. Ovaj visok udio biljne hrane daje veganskoj i vegetarijanskoj prehrani nekoliko zdravstvenih prednosti. Na primjer, te su dijete često bogate vlaknima, antioksidansima i protuupalnim spojevima, a svi oni pomažu zdravlju srca.
Osim toga, redovita konzumacija cjelovitih proizvoda od soje poput tofua povezana je s dobrobitima za srce. U čak 46 studija, utvrđeno je da unos proteina soje značajno smanjuje razinu LDL (lošeg) i ukupnog kolesterola.
Naravno, kvaliteta prehrane ostaje važna. Veganska ili vegetarijanska prehrana s visokim udjelom dodanih šećera, rafiniranih žitarica i teško prerađene hrane ne nudi iste dobrobiti za zdravlje srca kao one s visokim udjelom cjelovite, minimalno prerađene biljne hrane.
4. Fleksitarijanska dijeta
Fleksitarijanska dijeta – kreirala ju je dijetetičarka Dawn Jackson Blatner, to je obrazac prehrane koji se fokusira na biljnu hranu, ali dopušta umjerene količine mesa, ribe, mliječnih proizvoda i drugih životinjskih proizvoda. Potiče vas da većinu proteina dobijete iz biljne hrane. Ne postoji određeno pravilo o tome koliko ili koliko često biste trebali jesti životinjske proizvode, tako da to ovisi o vašim preferencijama.
Potiče vas da jedete uglavnom cjelovitu, minimalno prerađenu hranu i ograničite ili izbjegavate dodane šećere, rafinirane žitarice, prerađeno meso i drugu visoko prerađenu hranu.
Dok varijacije dopuštene u ovoj dijeti otežavaju njezino proučavanje, opservacijske studije povezuju veće pridržavanje biljnih dijeta s manjim rizikom od srčanih bolesti. Osim toga, voće, povrće, cjelovite žitarice i mahunarke – koje prehrana potiče – povezani su s poboljšanjima faktora rizika od srčanih bolesti.
U usporedbi sa strogom veganskom ili vegetarijanskom prehranom, fleksitarijanska dijetamože biti realnija opcija za one koji žele dobrobiti srca biljnom prehranom bez odricanja od mesa i drugih životinjskih proizvoda.
5. Prehrana bogata proteinima
Dijete s niskim udjelom ugljikohidrata ne samo da ograničavaju unos ugljikohidrata, već također sadrže više proteina i/ili masti od tipične zapadnjačke prehrane. Skloni su ograničiti hranu poput kruha, žitarica, tjestenine, krumpira i slatkih grickalica i pića.
Ovisno o specifičnoj dijeti, ugljikohidrati se mogu ograničiti na 10-40% kalorija dnevno.
Istraživanja sugeriraju kako dijete s niskim udjelom ugljikohidrata mogu poboljšati zdravlje srca smanjenjem određenih čimbenika rizika od srčanih bolesti, uključujući prekomjernu težinu, pretilost i visoke razine triglicerida i krvnog tlaka, dok povećavaju HDL (dobar) kolesterol.
Iako je jedna recenzija otkrila povećanje LDL (lošeg) kolesterola, također je pokazala veće povećanje HDL (dobrog) kolesterola, sugerirajući da dijete s niskim udjelom ugljikohidrata mogu pomoći u održavanju povoljnog omjera LDL-a i HDL-a.
Kvaliteta prehrane je i ovdje ključna. Konkretno, dijete s niskim udjelom ugljikohidrata trebaju sadržavati odgovarajuće količine vlakana iz biljne hrane poput povrća i naglašavati zdrave masti, poput avokada, orašastih plodova, sjemenki, minimalno prerađenih biljnih ulja i ribe bogate omega-3 masnim kiselinama.
Zaključno možemo konstatirati kako je dokazano je da ovih nekoliko dijeta imaju pozitivan učinak na zdravlje vašeg srca. Unatoč razlikama, svi ovi obrasci prehrane naglašavaju cjelovitu, minimalno prerađenu hranu i ograničavaju prerađenu hranu, osobito onu s visokim udjelom dodanog šećera i zasićenih masnoća.
Naravno, prehrana je samo jedan dio jednadžbe. Kako biste podržali zdravlje srca, također je važno redovito vježbati, suzdržati se od pušenja i pronaći načine za smanjenje razine stresa.