Kardiovaskularne bolesti su jedan od vodećih uzroka smrti diljem svijeta, s visokom stopom smrtnosti i ozbiljnim posljedicama za zdravlje. Unatoč napretku u medicini i tehnologiji, prevencija ostaje ključni pristup u borbi protiv ovih bolesti.
U ovom članku istražit ćemo širok spektar kardiovaskularnih bolesti, njihove uzroke, simptome i pristupe liječenju. Dublje razumijevanje ovih bolesti ne samo da pomaže u njihovom prepoznavanju i liječenju, već i potiče na promjene u načinu života koje mogu biti ključne u prevenciji ovih ozbiljnih stanja srca i krvnih žila.
Vrste kardiovaskularnih bolesti
Postoji niz različitih vrsta kardiovaskularnih bolesti, od kojih svaka ima svoje specifične karakteristike i posljedice za zdravlje.
1. Ishemijska bolest srca (IBS)
Simptomi: Bol u prsima (angina), osjećaj pritiska ili stezanja u prsima, bol koji se širi prema vratu, leđima, ramenima ili rukama, kratkoća daha, umor.
Dijagnostika: Elektrokardiogram (EKG), koronarna angiografija, stresni testovi, slikovne metode poput CT-a i MRI-a srca.
Liječenje: Promjene u načinu života (npr. prehrana, vježbanje), lijekovi (npr. antiagregacijski lijekovi, beta-blokatori, statini), revaskularizacija (npr. stentiranje ili bajpas kirurgija), rehabilitacija srca.
2. Moždani udar (cerebrovaskularni incident)
Simptomi: Nagla slabost ili oduzetost jedne strane tijela, gubitak vida ili dvostruki vid, teškoće u govoru ili razumijevanju govora, nagla glavobolja, vrtoglavica, gubitak ravnoteže ili koordinacije.
Dijagnostika: Neurološki pregled, slikovne metode poput CT-a ili MRI-a mozga, angiografija krvnih žila, EKG i EHO srca.
Liječenje: Hitna medicinska skrb kako bi se minimizirali oštećenja mozga, tromboliza (otapanje krvnog ugruška), rehabilitacija, prevencija ponovnih moždanih udara (npr. antitrombotički lijekovi, statini, kontrola krvnog tlaka).
3. Arterijska hipertenzija (povišen krvni tlak)
Simptomi: Često nema simptoma (hipertenzija “tihi ubojica”), glavobolje, zamagljen vid, vrtoglavica, umor, bol u prsima, kratkoća daha.
Dijagnostika: Redovita mjerenja krvnog tlaka, EKG, testovi funkcije bubrega, lipidni profil, EKG i EHO srca.
Liječenje: Promjene u načinu života (npr. smanjenje unosa soli, vježbanje, gubitak težine), antihipertenzivni lijekovi (npr. diuretici, ACE inhibitori, blokatori kalcijevih kanala), kontrola drugih kardiovaskularnih čimbenika rizika.
3. Aritmije (nepravilni srčani ritmovi)
Simptomi: Osjećaj preskakanja ili trzanja srca, ubrzan ili usporen srčani ritam, vrtoglavica, nesvjestica, umor, kratkoća daha.
Liječenje: Lijekovi za kontrolu srčanog ritma (antiaritmici), implantacija pejsmejkera ili defibrilatora, ablacija srčanih aritmija, promjene u načinu života.
4. Periferna vaskularna bolest
Simptomi: Bol u nogama prilikom hodanja (claudicatio), hladnoća ili trnjenje u udovima, promjene boje kože, smanjena osjetljivost, spora cirkulacija.
Dijagnostika: Doppler ultrazvuk, angiografija, CT ili MRI arterija, indeks gležnja-brazda.
Liječenje: Promjene u načinu života (npr. prestanak pušenja, vježbanje), lijekovi za kontrolu simptoma, endovaskularni zahvati (stentiranje, angioplastika), kirurški zahvati.
Utjecaj prehrane na kardiovaskularne bolesti
Izvor: Pixabay
Prehrana igra ključnu ulogu u razvoju i prevenciji kardiovaskularnih bolesti. Dijete bogate zasićenim mastima, trans-masnoćama i visokim udjelom natrija povezane su s povećanim rizikom od razvoja hipertenzije, ateroskleroze, srčanih udara i moždanog udara.
S druge strane, prehrana bogata voćem, povrćem, cjelovitim žitaricama, ribom, orašastim plodovima i zdravim mastima poput maslinovog ulja povezana je s nižim rizikom od razvoja kardiovaskularnih bolesti.
Ključni elementi zdrave prehrane za srce:
Voće i povrće: Voće i povrće bogati su antioksidansima, vlaknima, vitaminima i mineralima koji su ključni za zdravlje srca. Preporučuje se konzumacija raznolike palete voća i povrća kako bi se osigurala adekvatna prehrana.
Cjelovite žitarice: Integralne žitarice poput smeđe riže, kvinoje, heljde i integralnog kruha bogate su vlaknima i hranjivim tvarima koje podržavaju zdravlje srca.
Ribe: Masne ribe poput lososa, skuše i srdela bogate su omega-3 masnim kiselinama koje su ključne za smanjenje rizika od srčanih bolesti. Preporučuje se konzumacija ribe najmanje dva puta tjedno.
Zdrave masti: Mononezasićene i polinezasićene masti poput maslinovog ulja, avokada, orašastih plodova i sjemenki suncokreta pomažu u održavanju zdravlja srca.
Smanjen unos soli: Visok unos natrija može povećati krvni tlak i povećati rizik od srčanih bolesti. Preporučuje se smanjenje unosa prerađenih namirnica i soli te korištenje začina i biljnih dodataka za poboljšanje okusa hrane.
Kratki zaključak
Kardiovaskularne bolesti predstavljaju ozbiljan javnozdravstveni problem s ozbiljnim posljedicama. Rana dijagnoza, praćenje rizičnih faktora i primjena odgovarajućih terapija ključni su u smanjenju smrtnosti i poboljšanju kvalitete života pacijenata s ovim bolestima. Edukacija o prevenciji i redoviti medicinski pregledi igraju ključnu ulogu u smanjenju incidencije kardiovaskularnih bolesti i njihovih komplikacija.
Bolesti srca vodeći su uzrok smrti u svijetu. Uz način života poput redovite tjelovježbe i nepušenja, prehrana je jedan od najboljih načina da zaštitite svoje srce.
Ono što jedete u velikoj mjeri utječe na vaš krvni tlak, kolesterol, razne upale i druge čimbenike rizika od srčanih bolesti. Konkretno, pokazalo se kako prehrana bogata vlaknima, zdravim masnoćama i antioksidansima pomaže u održavanju zdravlja srca — dok je visok unos dodanog šećera i prerađenog mesa povezan s povećanim rizikom od srčanih bolesti. Iako za mnoge dijete tvrde kako su dobre za zdravlje srca, važno je odabrati onu koja je potkrijepljena znanstvenim dokazima, a i koja se lako sprovodi. Stoga smo za vas odabrali 5 najboljih.
1. Mediteranska prehrana
Općenito, mediternaska prehrana naglašava cjelovitu, minimalno prerađenu hranu, uključujući cjelovite žitarice, orašaste plodove, sjemenke, voće, povrće, mahunarke, ribui ekstra djevičanskomaslinovo ulje. Također uključuje umjerene količine mesa peradi, jaja, mliječnih proizvoda s niskim udjelom masti i crnog vina. Osim toga, ograničava ili eliminira dodane šećere, rafinirane ugljikohidrate, visoko prerađene grickalice te crveno i prerađeno meso.
Kroz 11 studija otkrilo se kako je slijeđenje mediteranskog plana prehrane smanjilo ukupni rizik od pojave srčanih bolesti i smrtnosti za čak 40%. Smatra se da je dobrobit ove dijete za srce uvelike posljedica njenog naglaska na cjelovitoj, minimalno prerađenoj biljnoj hrani i zdravim masnoćama. Na primjer, ekstra djevičansko maslinovo ulje bogato je mononezasićenim mastima i spojevima sa snažnim antioksidativnim i protuupalnim svojstvima. Više o mediternaskoj prehrani pročitajte u knjizi dr. Diane Petričević – Mediteranskom prehranom do zdravlja.
2. DASH dijeta
DASH je engleska kratica za Dietary Approaches to Stop Hypertension – dijetetski pristup za spriječavanje hipertenzije. Te kao što i sam naslov govori dijeta je osmišljena kako bi pomogla u prevenciji i liječenju hipertenzije ili visokog krvnog tlaka. Ali ujedno po svojim karakteristikama, smanjuje i rizik od srčanih bolesti. Kao i mediteranska dijeta, DASH dijeta ne nalaže striktan popis namirnica. Umjesto toga, preporučuje određene grupe namirnica na temelju vaših kalorijskih potreba, fokusirajući se na cjelovite žitarice, voće, povrće, nemasne mliječne proizvode i nemasno meso. Pri tom se ograničava konzumacija crvenog mesa, rafiniranih žitarica i dodanih šećera.
Ujedno preporučuje se ograničavanje unosa natrija na 1 čajnu žličicu (2300 mg) dnevno — a verzija s niskim unosom soli ne potiče više od 3/4 žličice (1500 mg) dnevno. Pokazalo se kako smanjenje unosa natrija za osobe s visokim krvnim tlakom značajno smanjuje krvni tlak, osobito u kombinaciji s DASH dijetom.
Ovaj vid prehrane vrlo slično kao i mediteranska stavlja naglasak na hrani bogatoj vlaknima, kao što su cjelovite žitarice i povrće. Ujedno eliminacija dodanih šećera i zasićenih masti također mogu pridonijeti povoljnim učincima na zdravlje srca.
3. Vegetarijanska i veganska prehrana
Izvor: Pexels
Vegetarijanska i veganska prehrana su obrasci prehrane koji eliminiraju svo meso, uključujući perad, crveno meso i ribu. Dok neki vegetarijanci uključuju druge izvore životinjskih proizvoda, poput jaja i mliječnih proizvoda, vegani strogo izbjegavaju sve sastojke životinjskog podrijetla, uključujući mliječne proizvode, jaja, pčelinji pelud, med i želatinu.
Umjesto toga, ove dijete naglašavaju voće, povrće, grah, leću, proizvode od soje, cjelovite žitarice, orašaste plodove, sjemenke te biljna ulja i masti. Ovaj visok udio biljne hrane daje veganskoj i vegetarijanskoj prehrani nekoliko zdravstvenih prednosti. Na primjer, te su dijete često bogate vlaknima, antioksidansima i protuupalnim spojevima, a svi oni pomažu zdravlju srca.
Osim toga, redovita konzumacija cjelovitih proizvoda od soje poput tofua povezana je s dobrobitima za srce. U čak 46 studija, utvrđeno je da unos proteina soje značajno smanjuje razinu LDL (lošeg) i ukupnog kolesterola.
Naravno, kvaliteta prehrane ostaje važna. Veganska ili vegetarijanska prehrana s visokim udjelom dodanih šećera, rafiniranih žitarica i teško prerađene hrane ne nudi iste dobrobiti za zdravlje srca kao one s visokim udjelom cjelovite, minimalno prerađene biljne hrane.
4. Fleksitarijanska dijeta
Fleksitarijanska dijeta – kreirala ju je dijetetičarka Dawn Jackson Blatner, to je obrazac prehrane koji se fokusira na biljnu hranu, ali dopušta umjerene količine mesa, ribe, mliječnih proizvoda i drugih životinjskih proizvoda. Potiče vas da većinu proteina dobijete iz biljne hrane. Ne postoji određeno pravilo o tome koliko ili koliko često biste trebali jesti životinjske proizvode, tako da to ovisi o vašim preferencijama.
Potiče vas da jedete uglavnom cjelovitu, minimalno prerađenu hranu i ograničite ili izbjegavate dodane šećere, rafinirane žitarice, prerađeno meso i drugu visoko prerađenu hranu.
Dok varijacije dopuštene u ovoj dijeti otežavaju njezino proučavanje, opservacijske studije povezuju veće pridržavanje biljnih dijeta s manjim rizikom od srčanih bolesti. Osim toga, voće, povrće, cjelovite žitarice i mahunarke – koje prehrana potiče – povezani su s poboljšanjima faktora rizika od srčanih bolesti.
U usporedbi sa strogom veganskom ili vegetarijanskom prehranom, fleksitarijanska dijetamože biti realnija opcija za one koji žele dobrobiti srca biljnom prehranom bez odricanja od mesa i drugih životinjskih proizvoda.
5. Prehrana bogata proteinima
Dijete s niskim udjelom ugljikohidrata ne samo da ograničavaju unos ugljikohidrata, već također sadrže više proteina i/ili masti od tipične zapadnjačke prehrane. Skloni su ograničiti hranu poput kruha, žitarica, tjestenine, krumpira i slatkih grickalica i pića.
Ovisno o specifičnoj dijeti, ugljikohidrati se mogu ograničiti na 10-40% kalorija dnevno.
Istraživanja sugeriraju kako dijete s niskim udjelom ugljikohidrata mogu poboljšati zdravlje srca smanjenjem određenih čimbenika rizika od srčanih bolesti, uključujući prekomjernu težinu, pretilost i visoke razine triglicerida i krvnog tlaka, dok povećavaju HDL (dobar) kolesterol.
Iako je jedna recenzija otkrila povećanje LDL (lošeg) kolesterola, također je pokazala veće povećanje HDL (dobrog) kolesterola, sugerirajući da dijete s niskim udjelom ugljikohidrata mogu pomoći u održavanju povoljnog omjera LDL-a i HDL-a.
Kvaliteta prehrane je i ovdje ključna. Konkretno, dijete s niskim udjelom ugljikohidrata trebaju sadržavati odgovarajuće količine vlakana iz biljne hrane poput povrća i naglašavati zdrave masti, poput avokada, orašastih plodova, sjemenki, minimalno prerađenih biljnih ulja i ribe bogate omega-3 masnim kiselinama.
Zaključno možemo konstatirati kako je dokazano je da ovih nekoliko dijeta imaju pozitivan učinak na zdravlje vašeg srca. Unatoč razlikama, svi ovi obrasci prehrane naglašavaju cjelovitu, minimalno prerađenu hranu i ograničavaju prerađenu hranu, osobito onu s visokim udjelom dodanog šećera i zasićenih masnoća.
Naravno, prehrana je samo jedan dio jednadžbe. Kako biste podržali zdravlje srca, također je važno redovito vježbati, suzdržati se od pušenja i pronaći načine za smanjenje razine stresa.
Studije su pokazale snažnu povezanost između unosa aronije i smanjenja smrtnosti od srčanih oboljenja, tumora i drugih degenerativnih bolesti te starenja.
Aronija, također poznata kao sibirska borovnica ili crni šipak, biljka je porijeklom iz Sjeverne Amerike, a sada je proširena i u Europi.
Plodovi aronije su tamnoplavi i bogati su antioksidansima, poput flavonoida, antocijana, vitamina C i E te minerala poput kalija i željeza.
Aronija pripada porodici ruža (Rosaceae), raste u obliku grma koji može dosegnuti visinu od 1,5 do 2,5 m. Listovi su joj tamnozelene boje i ovalnog su oblika. Cvjetovi aronije su bijele ili svijetlo rozne boje. Biljka počinje cvjetati u svibnju, a plodovi počinju sazrijevati od kolovoza. Plodovi su tamnoplave bobice, okruglastog ili spljoštenog oblika. Plodovi aronije čine ogrozd, 15 do 20 skupljenih plodova.
Ljekovitost aronije
Svježi plodovi aronije imaju vrlo visok antioksidativni kapacitet u usporedbi s ostalim bobičastim voćem. Mnogobrojne epidemiološke studije ukazuju na snažnu povezanost između unosa aronije te smanjenja smrtnosti ili čak odgađanje samog razvoja srčanih oboljenja, tumora i drugih degenerativnih bolesti kao i vrlo jak antiage učinak. Aronija je bogata antioksidansima, flavonoidima, mineralima u tragovima, vitaminima B, C i E i folnom kiselinom. Zbog visokog udjela antioksidanasa i vitamina C i E, ona djeluje protuupalno, antivirusno, antibakterijski.
Aronija je bogata antioksidansom antocijanom koji povoljno djeluje na imunitet te smanjuje rizik od raka i usporava starenje.
Aronija povoljno djeluje na rad želuca. Stimulira rad štitnjače, stoga se preporuča osobama koje boluju od hipotireoze. Aronija spriječava i nastanak kardiovaskularnih bolesti. Snižava visoki tlak i kolesterol te potiče proizvodnju dobrog kolesterola.
Mnogobrojna istraživanja su potvrdila kako ovo bobičasto voće poboljšava cirkulaciju krvi u krvnim žilama, a njezinim svakodnevnim korištenjem vrijednosti kolesterola i triglicerida se snižavaju te na taj način štite kardiovaskularni sustav. Aronija stimulira rad jetre, pomaže kod žučnih kamenaca i upala žučnog mjehura.
Blagotvorno djeluje i na naš probavni sustav na način da smiruje grčeve i bolove u crijevima, smanjuje upalu sluznice crijeva. Koristi se i kod upale mokraćnog sustava. Ovo voće možete pronaći i u mnogim proizvodima za mršavljenje, jer pomaže u održavanju tjelesne težine.
Spomenuli smo već i antiage djelovanje, potiče zarastanje rana, usporava starenje kože, spriječava nastanak bora i strija, a pomaže i kod upale proširenih vena. Istraživanja su pokazala da aronija ujedno pospješuje izlučivanje teških metala te nekih radioaktivnih supstanci iz organizma. Odlična je za regeneraciju mišića i tijela, stoga se preporuča osobama koje su pod velikim fizičkim i mentalnim pritiskom poput poslovnih ljudi izloženih stresu.
Jedna od najznačajnijih karakteristika aronije je njezina visoka koncentracija antioksidansa, koji igraju ključnu ulogu u neutralizaciji slobodnih radikala u tijelu. Slobodni radikali su nestabilne molekule koje mogu oštetiti stanice i DNA, što može dovesti do raznih bolesti, uključujući srčane bolesti, rak i prerano starenje.
Izvor: Pixabay
Nutritivni sastav aronije
Aronija kao što smo dijelom već spomenuli u sebi sadrži pravu riznicu biološki aktivnih spojeva. Ima ih preko 300. Od vitamina sadrži – C, A, E, B1, B2, B3, B5, B6, B9 i vrlo rijedak vitamin P, a od minerala je bogata cinkom, željezom, kalijem, kalcijem, manganom, fosforom i jodom. Sadrži i rijedak voćni šećer sorbitol.
Ogromna količina tanina i flavonoida s naglaskom na antocijanin, čine aroniju najjačim poznatim antioksidansom današnjice.
100 gr zrelih plodova aronije sadrži 16.100 ORAC (Oxygen radical absorbance capacity-antioksidativni kapacitet) jedinica dok je dnevna preporučena doza od 3.000 do 5.000 jedinica. Što znači da aronija ima daleko najviši učinak u antioksidativnoj zaštiti ljudskog tkiva i plazme čime direktno ne samo da spriječava pojavu raka već i pomaže u liječenju malignih oboljenja.
Čaj od aronije
Istraživanja su pokazala da redovito konzumiranje čaja od aronije može pomoći u smanjenju oksidativnog stresa u tijelu, što je ključno za održavanje zdravlja i prevenciju raznih bolesti povezanih s oksidativnim oštećenjem.
Visok udio vitamina C u aroniji pomaže u jačanju imunološkog sustava i povećanju otpornosti organizma na različite infekcije i bolesti.
Redovita konzumacija čaja od aronije može pomoći u održavanju zdravog imunološkog sustava i smanjenju rizika od sezonskih prehlada i drugih infekcija.
Čaj od sušenih bobica preporučuje se za poboljsanje krvne slike kao i osobama koje boluju od čira na želucu.
Za pripremu čaja od aronije koriste se svježe ili suhe bobice biljke. Evo jednostavnog recepta za pripremu čaja:
Sastojci:
1 žlica suhih ili svježih bobica aronije
250 ml vode
Upute:
Zagrijte vodu do vrenja.
Dodajte bobice aronije u šalicu.
Prelijte vrelom vodom preko bobica.
Pustite da čaj odstoji 5-10 minuta po potrebi i dulje za vrijeme ljetnih vručina
Procijedite i uživajte u čaju.
Aronia organski čaj pored svoje ljekovitosti ima ujedno i vrlo ugodan i opuštajući miris. Aronia čaj od 100% čistih sušenih plodova aronije izvrstan je za pomoć pri održavanju dobrog zdravlja. Po potrebi slobodno dodajte malo limuna ili meda (po izboru).
Prije nego što počnete konzumirati čaj od aronije ili bilo kakav dodatak prehrani, uvijek se posavjetujte s kvalificiranim zdravstvenim stručnjakom, posebno ako imate postojeće zdravstvene probleme ili uzimate lijekove.
