Banana je slatko tropsko voće karakterističnog mirisa i okusa. Bogata je kalijem, vitaminima i dijetalnim vlakanima.
Banana je egzotičnog proijekla iz porodice biljaka Musa. Njezini korijeni su u jugoistočnoj aziji, a danas se uzgaja diljem svijeta. S obzirom na porijeklo ova voćka preferira toplije temperature. Treba joj okvirno 19 stupnjeva tijekom cijele godine. Prvi spomen banane datira još od 8000 godina pr.Kr. Njezino širenje ide ruku pod ruku sa širenjem islama još početkom 9. stoljeća. Banane kakve mi poznajemo su svijetle i slatke, a one s višim udjelom škroba se nazivaju plantana banane.
Banana i njezin nutritivni sastav
Banana je bogat izvor ugljikohidrata, koji se pojavljuju uglavnom kao škrob u nezrelim bananama i šećeri u zrelim bananama. Najčešće vrste šećera u zrelim bananama su saharoza, fruktoza i glukoza. Banane imaju relativno nizak glikemijski indeks (GI) od 42 do 58, ovisno o zrelosti.
Banane su dobar izvor kalija. Prehrana bogata kalijem može sniziti krvni tlak kod osoba s povišenom razinom te doprinosi zdravlju srca. Banane su vrlo bogate vitaminima B skupine (B2, B3, B6) B6. Jedna banana srednje veličine može osigurati do 33% dnevne vrijednosti vitamina B6. Također bogata je i vitaminom C te zadovoljava čak 11% dnevnog potrebnog unosa. Spomenuli smo kako su banane bogat izvor dijetalnih vlakana. U prosječnoj banani se nalazi oko 3 grama dijetalnih vlakana, koja potiču rad mišića crijeva. Najvažniji za spomenuti su pektin i netopljivi škorb.
Jedna prosječna banana sadrži oko 110 kalorija te stoga nije visokokalorična, a ne sadrži ni puno masti. Banane ne debljaju ako se konzumiraju u umjerenim količinama. Dobre su kao izvor energije prije i poslije treninga ili kao međuobrok.
Banana i njezina ljekovita svojstva
Banane posjeduju izvjesna nutritivnasvojstva koja mogu pomoći kod pojedinih oboljenja:
srčanih bolesti – visok udio kalija i antioksidansa u bananama regulira krvni tlak, a redovan unos kalija može smanjiti razvoj srčanih bolesti
bolesti bubrega – redovan unos kalija potpomaže pravilan rad bubrega
depresije i anksioznosti – zbog visokog udjela tirozina potakne se sinteza dopamina, hormona koji pozitivno djeluje na raspoloženje
anemije – ima visok udio željeza
pamćenje i koncentracija – banane su bogate vitaminima B skupine koje reguliraju živčane podražaje pa tako djeluju i na mozak
kolesterol – banane povoljno utječu na smanjenje kolesterola
probava – nerazgradivi škrob i pektin su vlakna koja pomažu radu probavnog sustava tako što djeluju kao prebiotici bakterijama mliječne kiseline
Banane ne debljaju ako se konzumiraju u preporučenim količinama. Dovoljno je pojesti 2 do 3 banane dnevno. Dobro ih je konzumirati nakon treninga jer nadoknađuju izgubljene minerale, posebno kalij i magnezij. Također su izvor vlakanašto potiče pravilan rad crijeva i mišića probavnog sustava. Tako potiču pravilan rad metabolizma.
Banane su dobre za vaš kolesterol jer one sadrže vlakna i fitonutrijente koji mogu pomoći u regulaciji razine kolesterola u krvi. Vlakna koja se nalaze u bananama mogu pomoći u smanjenju apsorpcije kolesterola u crijevima, dok fitonutrijenti kao što su steroli i stanoli mogu smanjiti apsorpciju kolesterola iz hrane.
Kada se konzumiraju kao dio uravnotežene prehrane koja uključuje raznoliku hranu i niski udio zasićenih masti, banane mogu biti korisne za održavanje zdravlja srca i regulaciju razine kolesterola.
Međutim, važno je napomenuti da sam unos banana neće bitno smanjiti visok kolesterol ako se ne pridržavate i drugih aspekata zdrave prehrane i načina života.
Banana smoothie recept
Za kraj smo odlučili odabrati jedan jednostavan recept za pripremu banana smoothija, idealan kao međuobrok i ukusna okrepa.
Sastojci:
1 banana – za najbolji okus smoothieja upotrijebite zrelu bananu. Za najkremastiji smoothie od banane upotrijebite smrznute kriške banane.
1/2 naranče
žlica grčkog jogurta – bogat je proteinima i daje kremast okus smoothieu
mlijeko ili voda – dodati po izboru
Priprema: dodati sve u blender i zatim izmiksati dok tekstura napitka ne postane glatka. Uživajte!
Kalij je mineral iznimno važan za vaš živčani i kardiovaskularni sustav. Bitan je za regulaciju tekućine i minerala u organizmu kao i za pravilnu funkciju mišića.
Kalij je kao što smo već spomenuli iznimno važan za biokemijske procese u vašem organizmu. Između ostalih sudjeluje u prijenosu živčanih impulsa, zatim bitan je za čvrstoću kostiju i zubi, rad mišića, ravnotežu vode, metabolizam ugljikohidrata i bjelančevina. Preporučena dnevna doza kalija za odrasleje 4,7 grama. No procjenjuje se da je prosječan dnevni unos kalija gotovo dvostruko manji, otprilike 2,5 g. Manjak kalija u organizmu može izazvati bol i grčeve u mišićima, slabost, vrtoglavicu, zatvor te nepravilan rad srca.
Nedostatak kalija i simptomatika
Nedostatak kalija jedan je mogućih uzročnika preskakanja ili ubrzanog rada srca. Također, bez dovoljno kalija stjenke krvnih stanica postaju tijesne što rezultira hipertenzijom, odnosno povišenim krvnim tlakom. Njegov nedostatak može također dovesti i do nadutosti izazvane zbog soli. Bez kalija su i druge tjelesne funkcije sporije, pa tako i probava što može uzrokovati zatvor. Ponekad možete osjetiti bolove ili grčeve u trbuhu. Budući da je kalij važan za regulaciju tekućine, ne čudi da smanjenjem koncentracije istoga osjećate ekstremnu žeđ,a koža se suši. Pripazite na česte odlaske u toalet jer putem mokraće gubimo najviše toga minerala.
Kalij se primarno unosi u organizam putem prehrane, ali može se i koristiti suplementacija.
Namirnice bogate kalijem
Izvor: Shutterstock
Često se kao najbogatiji izvori kalija navode banana, naranča, rajčica i krumpir. Osobito je kalijem bogat batat ili takozvani slatki krumpir – plod srednje veličine ima otprilike 700 mg kalija. Također je pun vitamina A i vitamina C koji su dobri za tvoju kožu i zasitnih vlakana. Zatim tu je ilubenica, najdraže ljetno osvježenje za mnoge u samo dvije kriške nosi 641 mg kalija, a također je bogata likopenom, vitaminima A i C te B6. Zatim tu je još i cikla, u šalici kuhane i narezane cikle može se pronaći 518 mg kalija. Blitva je također ima 961 mg kalija prepuna je i vitamina A, C i K, kao i željeza i kalcija. Od ostalih namirnica tu su još i sušene marelice, badem, grah, soja, avokado, lješnjak, kikiriki, špinat.
Kopriva je biljka koja za većinu ljudi predstavlja samo običan korov. Rijetki su oni koji znaju da upravo ova biljka sadrži mnogobrojna ljekovita svojstva te da se tradicionalno upotrebljava u fitoterapiji već stoljećima.
Kopriva je zeljasta višegodišnja biljka, koja u prosjeku doseže visinu od 150 cm. Njezini listovi su karakteristična srcolika oblika, a dugi su od 3 do 15 cm. Listovi se nalaze na kratkim peteljkama i imaju kratke dlačice. Pokriveni su u potpunosti žarnicama, koje su vrlo neugodne na dodir. Cvjetovi koprive su zelene boje i vrlo su diskretni, razdoblje cvjetanja je u periodu od proljeća do jeseni.
Postoji više vrsta koprive, ali samo su dvije važne iz perspektive fitoterapije i liječenja. Radi se o vrstama tzv. žarih kopriva (urtica dioica l. i urtica urens l.), koje manje više rastu samoniklo u našim krajevima. Ove dvije vrste i njihovi hibridi posjeduju određena ljekovita svojstva i koriste se u liječenju. Dok druge vrste poput recimo bijele mrtve koprive pak ne.
Važno je ujedno i razlikovati pozicije biljke i treba znati njihovu točnu primjenu. Jer određeni dijelovi biljke imaju različita svojstva i samim time i različit učinak na organizam. Svi dijelovi koprive se koriste za izradu lijekovitih pripravaka, dakle list, korijen, cvijet, sjemenke, itd.
Kemijski sastav
List koprive bogat je mineralima kalijem i silicijem. Ima najviše kalija što donekle objašnjava i njegov diuretički učinak. Zatim sadrži još flavonoide, estere kavene kiseline, mravlju kiselinu koja se nalazi u žarnicama i koja nam zadaje najviše boli. Od drugih interesantnih spojeva tu su histamine, serotonin, leukotrien, itd.
Korijen koprive od najvažnijih spojeva sadrži proteine (UDA), zatim sterole i hidroksi-masne kiseline. Sadrži velike količine vitamina A, C, B2 i bogata je željezom pa se koristi kod otklanjanja stanja potištenosti i osjećaj umora, ali i pridonosi stvaranju crvenih krvnih zrnaca što olakšava opskrbu tijela kisikom i otklanja slabokrvnost.
Korištenje koprive u terapijske svrhe
Kliničkim ispitivanjima je potvrđena učinkovitost lista koprive kod tzv. ‘’čišćenja’’ bubrega u tu svrhu koristi se čaj od lista, kontinuirano u vremenskom periodu od tri tjedna. Preporučuje se također kod oslabljenog organizma, anemije i čestih mokraćnih infekcija. Zatim kod liječenja reumatoidnog artritisa i artroza, bilo kao samostalan lijek, bilo kao dodatna terapija uz druge lijekove. Općenito je dobar i koristi se za bolesti mokraćnog sustava (cistitis).
Tinktura i čaj od koprive su odlično sredstvo za pojačano izlučivanje mokraćne kiseline, stoga se mogu koristiti kod gihta (bolest nakupljanja mokraćne kiseline u zglobovima). Kod slučaja gihta potrebno je korštenje pripravaka od koprive više mjeseci (cca 6mjeseci). Korijen koprive preporučuje se kod adenoma prostate, čak i kod kroničnog prostatitisa.
Postoje i druge bolesti koje se znalo tretirati raznim pripravcima od koprive. Primjerice u tzv. narodnoj medicini kopriva se koristila za liječenje anemije jer je vrlo bogata željezom. Korijen se koristio kod ispadanja kose, a sjemenke za liječenje prostate. Treba napomenuti kako klinička ispitivanja nisu potvrdila koliko je kopriva djelotvorna u liječenju navedene simptomatike.
Izvor: Shutterstock
Čaj od lista koprive
Čaj od koprive se priprema od 3 do 5 grama suhog lista koprive koji se prelije sa 250 mL kipuće vode te se ostavi nekih desetak minuta da odstoji. Pije se tri put dnevno, najčešće nakon obroka. Dnevna doza koja je potrebna da bi postigao nekakav terapijski učinak jest od 9 – 15 grama. On je vrlo koristan kod kožnih bolesti, bubuljica i akni, a preporučuje se i kod pojave afti i upale desni. Zbog već spomenutog visokog udjela kalija, čaj djeluje diuretski, zbog čega se koristi u liječenju upale mokraćnih puteva.
Djelovanje koprive
diuretik
kod obilnih menstrualnih krvarenja
protiv alergija
kod problema sa prostatom
detoksikacija organizma
za liječenje hemoroida
liječenje astme
kod artritisa
kod bubrežnih kamenaca
ispiranje usta čajem od koprive spriječava se neugodan zadah
Edem se pojavljuje pri poremećajima u količini tekućine u tijelu i uvijek ga treba tumačiti kao simptom neke osnovne bolesti.
Edemima nazivamo nakupljanje vode u vezivnom tkivu koje se pojavljuje na različitim mjestima tijelu. Edem se pojavljuje pri poremećajima u količini tekućine i uvijek ga treba tumačiti kao simptom neke osnovne bolesti. Za ovu pojavu mogu biti odgovorni različiti uzroci. U manje opasne ubrajamo poremećaje razine elektrolita, nedostatak bjelančevina, tegobe s venama ili, jednostavno, konzumiranje preslane hrane. Edemi se najčešće pojavljuju u trudnoći ili neposredno prije mjesečnice. Uzroci koji upućuju na ozbiljna stanja jesu visoki krvni tlak, jetrene i bubrežne bolesti ili srčane tegobe. U fiziološkim uvjetima postoji ravnoteža između dotoka tekućine iz manjih arterijskih žila u vezivno tkivo i odtoka, s jedne strane putem limfnog sustava.
Edemi se stvaraju kada se poveća dotjecanje u vezivno tkivo ili ako je otjecanje preslabo. Povećano dotjecanje događa se pri nedostatku bjelančevina, povišenom tlaku krvnih žila ili pri povećanoj propusnosti krvnih žila. Smanjenje otjecanja događa se kad je spriječena limfna drenaža. Edemi se uglavnom pojavljuju simetrično i u skladu s gravitacijom najprije na potkoljenicama i stopalima. Tipični znak edema jest udubljenost, dakle, kada se pritisne prstom, udubina ostaje, a u području edema osjeća se napetost kože.
Edemi povećavaju razmak između krvnih žilica i stanica. Povećana udaljenost znači slabiju prehranu, što može uzrokovati oštećenje, odnosno smrt stanica. Uklanjanje edema je važno da bi se spriječilo propadanje stanice, a time oštećenja na tkivu. Propisana terapija za ovaj problem su diuretici. Oni utječu na manje primanje soli, posebno natrija putem bubrega pa se gubi tekućina iz cijeloga tijela.
Kod edema, treba se povećati unos hrane koja sadržava kalij, flavonoide i vitamin B6, ali izbjegavati sol i šećer. Kalij je mineralna tvar koja je nužna za pravilno funkcioniranje ljudskog organizma. Gotovo se isključivo nalazi u unutrašnjosti stanice, a potreban je ponajprije za proizvodnju energije. Kalij, osim toga, ima važnu funkciju reguliranja količine vode i elektroloita u organizmu. Kalij ima suprotan učinak od natrija, sastavanog dijela soli koja je odgovorna za stvaranje edema pa se stoga i rabi u prevenciji nakupljanja vode.
Voće (banana) i povrće (špinat, blitva, matovilac) osobito je bogato kalijem. Preporučaju se još i šparoga, lisičarka, bijeli grah, edamer, soja, crveni luk.
Izvor: Shutterstock
Flavonoidi su važna bojila biljaka, a najviše ih je u hrani koja ima intenzivniju boju. Znanstvena istraživanja su potvrdila da povećan unos flavonoida kod žena koje pate od predmenstrualnog nakupljanja vode može dovesti do vidnog poboljšanja simptoma. Namirnice bogate falvonodima su: trešnje, patlidžan, crveni kupus, šljive, kupine, crni ribiz, naranče, brokula, zeleni kupus, poriluk, crveni luk.
Istraživanja nisu uspjela u potpunosti potvrditi učinkovitost vitamina B6 u otjecanju nepotrebne vode iz tkiva. Rezultati su proturječni, ali unos vitamina B skupine je dobar za vašu kožu, kosu i nokte. Stoga vam preporučamo slijedeće namirnice: paprika, kiseli kupus, proizvodi od cjelovitih žitarica, soja, pšenične klice, sardine, orasi, kikiriki, prokulica, banana, krumpir, govedina.
