Osjećate li često glavobolju, crvenilo kože, nadutost ili umor nakon određenih obroka? Možda niste alergični, već imate intoleranciju na histamin – stanje koje sve više stručnjaka prepoznaje kao značajan uzrok neobjašnjenih simptoma u svakodnevnom životu.
Histamin je prirodna kemikalija u tijelu koja pomaže imunološkom sustavu i probavi, ali kod nekih ljudi tijelo ga ne razgrađuje dovoljno brzo. Rezultat je nakupljanje histamina u organizmu, što može izazvati niz simptoma, od probavnih smetnji do migrene.
Što je intolerancija na histamin?
Intolerancija na histamin javlja se kada tijelo ne može učinkovito razgraditi histamin iz hrane. Glavni enzim odgovoran za to je DAO (diamin oksidaza), koji se nalazi u crijevima. Kada je njegov učinak smanjen, histamin se nakuplja u krvi i uzrokuje reakcije slične alergijama.
„Intolerancija na histamin je neimunološka osjetljivost na hranu uzrokovana nedostatkom ili smanjenom aktivnošću enzima diamin oksidaze, što dovodi do sustavnih simptoma nakon konzumacije hrane bogate histaminom.“ Journal of Allergy and Clinical Immunology – PubMed
Jednostavno rečeno: vaše tijelo reagira na hranu koju većina ljudi normalno probavlja.
„Hrana bogata histaminom može izazvati simptome kod osjetljivih pojedinaca, osobito ako se konzumira u velikim količinama ili u kombinaciji s nedostatkom DAO enzima.“ Nutrients – PubMed
Ovo objašnjava zašto neki ljudi osjećaju nelagodu nakon obroka koji drugi jedu bez problema.
Simptomi intolerancije na histamin
Simptomi su često nespecifični i uključuju:
glavobolju i migrenu
crvenilo kože, osip ili urtikariju
nadutost, proljev ili žgaravicu
ubrzan rad srca, niski tlak
kronični umor ili vrtoglavicu
Studija objavljena u Clinical and Translational Allergy navodi:
„Intolerancija na histamin manifestira se širokim spektrom simptoma uključujući dermatološke, gastrointestinalne, kardiovaskularne i neurološke smetnje.“ Clinical and Translational Allergy – PubMed
Važno je napomenuti da simptomi mogu varirati od osobe do osobe, što otežava dijagnozu.
Zašto se pojavljuje?
Izvor: Pexels
Glavni uzrok je smanjena aktivnost DAO enzima, ali problem mogu pogoršati:
disbalans crijevne mikrobiote
kronični stres
određeni lijekovi (npr. antidepresivi, antihistaminici, neki analgetici)
upalne bolesti crijeva
„Smanjena aktivnost diamin oksidaze može biti genetska ili stečena, a često se pogoršava zbog gastrointestinalnih poremećaja ili određenih lijekova.“ World Allergy Organization Journal – PubMed
Drugim riječima, intolerancija nije samo prehrambeni problem, već kombinacija genetike, zdravlja crijeva i životnih navika.
Kako prepoznati intoleranciju?
Prepoznavanje intolerancije na histamin može biti izazovno jer simptomi često variraju od osobe do osobe i mogu nalikovati drugim zdravstvenim problemima, poput alergija, sindroma iritabilnog crijeva ili kroničnog umora. Najčešće metode dijagnoze kombiniraju praćenje prehrane i dnevnik simptoma, gdje osoba bilježi koje namirnice uzrokuju reakcije te kada se one javljaju. Važan korak je i testiranje aktivnosti DAO enzima u krvi, koji može pokazati je li tijelo sposobno učinkovito razgraditi histamin iz hrane. Često se primjenjuje i eliminacijska dijeta, pri kojoj se određene namirnice bogate histaminom privremeno izbacuju iz prehrane, a zatim se postupno uvode kako bi se procijenila osjetljivost.
Prema stručnom pregledu objavljenom u International Journal of Molecular Sciences:
„Dijeta s niskim udjelom histamina u kombinaciji s dodatkom DAO enzima može smanjiti simptome i poboljšati kvalitetu života osoba s intolerancijom na histamin.“ International Journal of Molecular Sciences – PubMed
Ovaj pristup omogućuje osobama da prepoznaju vlastitu toleranciju na različite vrste hrane, bolje razumiju tijelo i, uz stručnu podršku nutricionista ili liječnika, donesu informirane odluke o prehrani. Upravo kombinacija praćenja simptoma, laboratorijskih testova i kontrolirane prehrane čini najpouzdaniju metodu prepoznavanja intolerancije na histamin.
Kako ublažiti simptome?
Osim eliminacijske dijete, stručnjaci preporučuju:
unos svježeg, neprerađenog povrća i voća s niskim udjelom histamina
probiotike koji ne proizvode histamin (Lactobacillus rhamnosus, Bifidobacterium infantis)
kontrolu stresa i dovoljno sna
konzultacije s nutricionistom ili liječnikom prije uzimanja dodataka DAO enzima
„Ciljane prehrambene intervencije, uključujući dijetu s niskim udjelom histamina i selektivnu primjenu probiotika, dokazano smanjuju simptome kod osoba s intolerancijom na histamin.“ Nutrients – PubMed
Najčešća pitanja – Intolerancija na histamin
Što je intolerancija na histamin? Intolerancija na histamin je stanje u kojem organizam ne može učinkovito razgraditi histamin iz hrane, zbog čega dolazi do različitih simptoma.
Koji su najčešći simptomi intolerancije na histamin? Najčešće se javljaju glavobolje, crvenilo kože, osip, svrbež, nadutost, proljev, žgaravica, ubrzan puls i osjećaj “reakcije” nakon jela.
Kako se dijagnosticira intolerancija na histamin? Dijagnoza se najčešće postavlja na temelju simptoma, prehrambenog dnevnika i odgovora na eliminacijsku dijetu. Laboratorijski nalazi mogu pomoći, ali nisu uvijek presudni.
Koje namirnice su najčešće problematične? Najčešće su to fermentirana hrana, suhomesnati proizvodi, alkohol, zreli sirevi, konzervirana riba, rajčica i određeno voće poput jagoda.
Je li intolerancija na histamin isto što i alergija? Ne. Alergija uključuje imunološku reakciju, dok je intolerancija najčešće povezana s poremećajem razgradnje histamina.
Može li crijevna mikrobiota utjecati na histamin? Da. U praksi se često vidi povezanost između disbalansa mikrobiote, povećane propusnosti crijeva i jačih simptoma intolerancije.
Može li se intolerancija na histamin trajno riješiti? Kod nekih osoba simptomi se mogu značajno smanjiti ili nestati ako se otkrije i riješi uzrok (npr. upala crijeva, disbioza, stres ili lijekovi).
Treba li zauvijek izbjegavati hranu bogatu histaminom? Ne nužno. Cilj nije trajna restrikcija, već stabilizacija simptoma i postupno individualno proširivanje prehrane kada se stanje poboljša.
Zaključak
Intolerancija na histamin nije rijetka i u praksi se često prepoznaje tek nakon dugotrajnog perioda nespecifičnih simptoma poput glavobolja, osipa, probavnih smetnji ili osjećaja “netolerancije na sve”. Ključ uspješne kontrole je sustavno praćenje prehrane, privremena eliminacija namirnica bogatih histaminom te paralelno rješavanje mogućih uzroka poput disbalansa crijevne mikrobiote ili kronične upale. Uz pravilno vođenu prehrambenu strategiju i stručnu podršku liječnika ili nutricionista, simptomi se najčešće mogu značajno smanjiti i staviti pod kontrolu, čime se poboljšava kvaliteta života.
Intolerancija na laktozu je stanje koje karakteriziraju simptomi poput bolova u trbuhu, nadutosti, plinova i dijareje, koji su uzrokovani malapsorpcijom laktoze.
Ako ste ikada nakon jela mliječnih proizvoda osjetili određene probavne poteškoće možda ste se zapitali podnosite li laktozu.
Intolerancija na laktozu je probavni poremećaj uzrokovan nemogućnošću probave laktoze, glavnog ugljikohidrata u mliječnim proizvodima. Vrlo je čest i pogađa najmanje dvije trećine svjetske odrasle populacije. Ovo stanje nastaje ako vaše tijelo ne proizvodi dovoljno enzima laktaze, koji vam je potreban za probavu laktoze. Laktoza se sastoji od jednostavnih šećera glukoze i galaktoze.
Potreban vam je enzim laktaza za razgradnju laktoze u glukozu i galaktozu, koje vaše tijelo zatim apsorbira u vaš krvotok za energiju. Bez dovoljno laktaze, laktoza se kreće kroz crijeva neprobavljena i uzrokuje probavne simptome.
Intolerancija na laktozu je nemogućnost probave laktoze, glavnog ugljikohidrata u mliječnim proizvodima. To je uzrokovano smanjenom proizvodnjom enzima laktaze u vašim crijevima.
Najčešći simptomi intolerancije na laktozu
Simptomi intolerancije mogu se pojaviti već 30-60 minuta nakon jela. Ako se ne tretiraju, intolerancija na laktozu može uzrokovati ozbiljne probavne probleme.
Najčešći simptomi su:
nadutost
grčevi u trbuhu
plin
proljev
mučnina
Neki ljudi također imaju hitnu potrebu za odlaskom na toalet, povraćanje, bol u donjem dijelu trbuha i zatvor.
Do proljeva dolazi zbog neprobavljene laktoze u vašem tankom crijevu, što uzrokuje kretanje vode u vaš probavni trakt. Jednom kada dođe do vašeg debelog crijeva, laktozu fermentiraju bakterije u vašim crijevima, stvarajući kratkolančane masne kiseline (SCFA) i plin. To uzrokuje nadutost, plinove i bol.
Ozbiljnost simptoma ovisi o tome koliko laktoze možete tolerirati i koliko ste pojeli.
Na sreću, ti simptomi traju samo kratko. Također obično niste pogođeni osim ako konzumirate velike količine laktoze ili imate neko drugo stanje koje je pogoršano probavnom iritacijom uzrokovanom intolerancijom na laktozu.
Vrste intolerancije na laktozu
Izvor: Pexels
1. PRIMARNA LAKTOZA
Primarna intolerancija na laktozu — najčešći tip — uzrokovana je smanjenjem proizvodnje laktaze s godinama. Kao takav, s vremenom gubite sposobnost apsorpcije laktoze. Ovaj oblik intolerancije na laktozu može biti djelomično genetski jer je češći u nekim populacijama nego u drugima.
Studije procjenjuju da ovo stanje pogađa manje od 10% stanovnika sjeverne Europe, oko 50% ljudi iz Latinske Amerike i Bliskog istoka te 80-99% ljudi iz Afrike i Azije.
2. SEKUNDARNA LAKTOZA
Sekundarna intolerancija na laktozu razvija se kao rezultat drugog stanja koje zahvaća tanko crijevo, gdje se proizvodi laktaza. To je zato što upala stijenke vašeg crijeva može dovesti do privremenog smanjenja proizvodnje laktaze.
Mogući uzroci sekundarne intolerancije na laktozu uključujuCrohnovu bolest, celijakiju, kemoterapiju, ulcerozni kolitis i starenje.
3. UROĐENA INTOLERANCIJA NA LAKTOZA
Kod novorođenčadi je prisutna kongenitalna intolerancija na laktozu. To je rijedak, nasljedni tip ovog stanja, a oba roditelja moraju posjedovati određenu gensku mutaciju za urođenu intolerancijuna laktozu da bi se dijete rodilo s njom.
Ta dojenčad ne može dojiti zbog sadržaja laktoze u majčinom mlijeku, a ovo stanje može biti čak i kobno ako se brzo ne otkrije. Nuspojave mogu uključivati teški proljev i visoke razine kalcija. Ovo stanje je također doživotno.
4. RAZVOJNA INTOLERANCIJA NA LAKTOZA
Razvojna intolerancija na laktozu javlja se i kod dojenčadi. Obično se viđa samo kod nedonoščadi, koja su rođena prije nego što je njihov probavni sustav u potpunosti razvijen, i uzrokuje simptome poput probavnih smetnji.
Ovo stanje obično nestaje samo od sebe kako beba raste, ali u međuvremenu će vašem djetetu možda trebati formula bez laktoze umjesto majčinog mlijeka.
Namirnice koje sadrže laktozu
Neke od ovih namirnica sadrže više laktoze od drugih. Na primjer, sadržaj laktoze u siru značajno varira ovisno o vrsti. Meki sirevi poput briea imaju visok udio laktoze, dok tvrdi sirevi poput parmezana sadrže samo male količine.
kravlje mlijeko (sve vrste)
kozje mlijeko
sir (uključujući tvrde i meke sireve)
sladoled
jogurt
vrhnje
maslac
Zamjenske namirnice bez laktoze
Za većinu namirnica koje sadrže laktozu postoje alternative bez laktoze. Neki mliječni proizvodi mogu biti bez laktoze uklanjanjem laktoze, koja se obično razgrađuje tijekom proizvodnje na glukozu i galaktozu. Većina mliječnih proizvoda bez laktoze istaknuta je oznaka “bez laktoze”.
Mliječni proizvodi biljnog podrijetla – poput bademovog mlijeka, kokosovog jogurta, sojinog sladoleda i indijskog sira – također su prirodno bez laktoze.
Sva mliječna hrana sadrži laktozu, ali to ne znači da je potpuno zabranjena ako imate intoleranciju na laktozu.
Većina ljudi s ovim stanjem može tolerirati male količine laktoze. Na primjer, neki ljudi mogu probaviti malo mlijeka u čaju, ali ne i količinu koju biste dobili od zdjelice žitarica.
Smatra se da osobe s intolerancijom na laktozu mogu podnijeti do 18 grama laktoze tijekom dana. Zapravo, istraživanja otkrivaju da mnogi ljudi mogu podnijeti do 12 grama u jednom obroku, što je otprilike količina u 1 šalici (240 ml) mlijeka.
Neki mliječni proizvodi imaju i prirodno nizak sadržaj laktoze kada se jedu u uobičajenim porcijama.
Određeni sirevi kao što su parmezan, cheddar i švicarski također imaju manje od 1 grama laktoze po porciji od 1 unce (28 grama). Zanimljivo je da jogurt uzrokuje manje simptoma od drugih vrsta mliječnih proizvoda kod osoba s intolerancijom na laktozu. To može biti zato što probiotici — ili korisne bakterije — u jogurtu posjeduju enzim laktazu, pomažući vašem tijelu da razgradi laktozu.
Izvor: Pixabay
Mogućnosti liječenja intolerancije na laktozu
Ako se ne želite odreći mliječnih proizvoda, nekoliko prirodnih tretmana može ublažiti intoleranciju na laktozu.
1. Enzimski suplementi
Enzimski dodaci mogu pomoći vašem tijelu da probavi laktozu. Međutim, učinkovitost ovih proizvoda može uvelike varirati, od nikakvog vidljivog učinka do smanjenih simptoma intolerancije.
2. Probiotici i prebiotici
Probiotici su mikroorganizmi koji pružaju zdravstvene prednosti, dok su prebiotici vrste vlakana koja funkcioniraju kao hrana za te mikroorganizme, hraneći korisne bakterije u vašim crijevima.
Pokazalo se da i probiotici i prebiotici smanjuju simptome intolerancije na laktozu, iako je većina studija mala.
Neke vrste probiotika i prebiotika mogu biti učinkovitije od drugih. Smatra se da su najkorisniji probiotici sojevi Bifidobacteria i Lactobacillus, koji se često nalaze u probiotičkim jogurtima i dodacima prehrani.
Ukoliko ste zabrinuti jer ne možete jesti mliječne proizvode, bez brige postoje brojne namirnice i pića koja možete konzumirati. Ujedno postoje i brojne mogućnosti liječenja koje pomažu u sprječavanju ili ublažavanju simptoma.
Period dojenja je vrlo specifičan, kako za majku tako i za dojenče. Majka dok doji mora jesti zdravu, raznovrsnu hranu, koja sadrži uravnotežene količine bjelančevina, šećera i masti.
Prehrana kod dojilja je neizmjerno važna kako bi se osigurala pravilna produkcija i kvaliteta mlijeka. Posebnu važnost majke trebaju pridavati adekvatnom unosu tekućine i kvalitetnih namirnica. Ovaj period nije pogodan za redukciju i držanje dijetalnog režima već naprotiv poželjno je malo povisiti unos kalorija. Pri tom naravno ne mislimo kako trebate pretjerivati. Tijekom perioda dojenja u prosjeku dnevno se stvara oko 800 do 1200 g mlijeka. Za tu količinu mlijeka potrebno je unijeti dodatnih 300-500 kcal. Stoga minimalan unos treba biti 1800 kcal/dan, dok većina majki koje doje dnevno uzima 2200 do 2500 kcal.
Namirnice za dojilje trebaju prvenstveno biti svježe. Stoga se preporuča što više konzumacija svježeg, sezonskog voća i povrća te žitarica. Zatim hranu koja je bogata kalcijem i bjelančevinama.
Majka dojilja može u pravilu jesti svu hranu s naglaskom kako hrana treba biti raznolika, a obroci redoviti i umjereni. Važno je obratiti pažnju na to da obroci sadrže namirnice iz svih skupina, znači: voće, povrće, mliječne proizvode, meso i žitarice. Većina majki ne mora radikalno mijenjati svoju prehranu tijekom dojenja, ali ipak postoje određene stvari koje trebate izbjegavati. Primjerice ne preporuča se nikako konzumacija alkohola i kofeina.
Dojiljama se uglavnom preporuča izbjegavanje namirnica koje uzrokuju nadimanje, poput kupusa, kelja, prokulica, brokule, karfiola, raštike, graha, leće i kestena. Također trebalo bi obratiti pozornost da li samo novorođenče ima određene reakcije.
Kod neke je dojenčadi izraženija osjetljivost na namirnice koje majka konzumira tijekom laktacije. Kako bi se utvrdilo koja je to hrana, preporučuje se vođenje dnevnika prehrane i bilježenje ponašanja djeteta nakon dojenja.
Ako uočite jedinstven obrazac ponašanja dojenčeta 4-6 sati nakon konzumacije određene namirnice, izbacite spornu namirnicu iz prehrane.
Preporučene namirnice za dojilje
Ulja i masti
Zdrave masnoće igraju važnu ulogu u staničnom metabolizmu. Masnoće koje majka jede utjecat će na sastav masnoća u mlijeku. Stoga se preporuča konzumacija djevičanskog maslinovog ulja te hladno prešano sezamovo ulje i laneno ulje u salatama. Omega-3 masne kiseline, uključujući alfa-linolensku, EPA i DHA, izrazito su važne za zdravlje djeteta. Te masne kiseline igraju ključnu ulogu u razvoju mozga, očiju i živčanog sustava. Količina omega-3 masnih kiselina u majčinom mlijeku ovisi o prehrani majke. Upravo zbog toga, majke koje doje trebale bi u svoju prehranu uključiti svakodnevno barem jedan izvor omega-3 masnih kiselina.
Ugljikohidrati
Tijekom dojenja preporučuju se veće količine ugljikohidrata kako bi se u dovoljnoj količini mogla stvarati laktoza – najvažniji ugljikohidrat i glavni izvor energije u majčinom mlijeku. Preporuča se konzumacija žitarica i mahunarki, koja imaju laktogena svojstva, poput zobi, prosa, ječma i riže. Od leguminoza koje dojilje mogu uključiti u svoju prehranu to su slanutak, mungo grah i leća.
Zatim tu su još i orašati plodovi koji između mnogobrojnih hranjivih nutrijenata podržavaju i proizvodnju mlijeka. Oni su bogati zdravim mastima, proteinima i vlaknima. Također su izvrsni izvori vitamina E, magnezija i drugih hranjivih tvari. Orašasti plodovi i sjemenke mogu se konzumirati samostalno kao zdrav snack, dodati u salate ili jela od žitarica ili koristiti kao sastojak za izradu mliječnih napitaka ili smoothieja. Preporučaju se ponajviše bademi, indijski oraščić, lješnjaci, orasi (oprez teško su probavljivi, a kod nekih beba mogu uzrokovati grčeve). Treba ih konzumirati sirove, a ne pržene, šećerene ili soljene.
Od povrća se preporuča konzumacija tamnozelenog lisnatog povrća, poput rukole, matovilca, mladog špinata, radiča, raštike, blitve i špinata. Zatim povrće bogato beta-karotenom, poput mrkve, repe, batat krumpira.
Bjelančevine
Kad govorimo o kvalitetnim izvorima bjelančevina onda su tu preporuka uglavnom krta mesa. Nemasno crveno meso izvor je važnih nutrijenata i predstavlja značajan doprinos adekvatnom dnevnom nutritivnom unosu te je njegova umjerena konzumacija dio zdrave, pravilno izbalansirane prehrane za dojilje. Zatim preporuča se konzmacija jaja, mlijeka i mliječnih proizvoda (ukoliko ne postoji intolerancija) te morskih plodova.
Dojilje trebaju oko 1000 mg kalcija dnevno kako bi održale zdrav razvoj kostiju kod bebe, ali i održale zdravlje vlastitih kostiju.
Konzumirajte što više tekućine
Za dojilju je jako važno da pije jako puno tekućine. Preporuča se više od dvije litre tekućine dnevno, i to u obliku vode, mineralne vode, blagih voćnih sokova i blagih čajeva. Unošenjem dovoljno tekućine majka će osigurati dovoljnu proizvodnju mlijeka i spriječiti vlastitu dehidraciju. Najbolje je ako je ta tekućina voda. Preporuča se naravno i konzumacija mlijeka s malom zadrškom oko konzumacije kravljeg jer sadrži određene vrste bjelančevina koje naš organizam teško probavlja, a koje će kroz majčino mlijeko doći i u probavni sustav djeteta te mu uzrokovati nadutost i plinove (grčeve, kolike) i nepotrebno ga izgnjaviti.
Mlijeko i mliječni proizvodi su izvrsni izvori kalcija, proteina i drugih hranjivih tvari poput vitamina D i A. Mlijeko i mliječni proizvodi su također važni izvori energije i mogu pomoći u održavanju dobrog zdravlja srca.
Također danas se na tržištu mogu i naći specijalni čajevi za dojilje, poput anisa, komorača, koprive, itd.
Top 6 namirnica za dojilje
Odabrali smo za vas top 6 namirnica koje svakako preporučamo da uvrstite u svoju prehranu.
Zobene pahuljice: Zobene pahuljice su bogate vlaknima, željezom, magnezijem i B-vitaminima. One mogu pomoći u regulaciji probave i održavanju energetskog nivoa.
Losos: Losos je izvor visokokvalitetnih proteina i esencijalnih omega-3 masnih kiselina. Omega-3 masne kiseline su važne za razvoj mozga i živčanog sustava kod beba.
Špinat: Špinat je bogat željezom, kalcijem, folnom kiselinom i antioksidansima. Također je dobar izvor vitamina A i C.
Leća: Leća je dobar izvor proteina, željeza, folne kiseline i vlakana. Mogu pomoći u održavanju zdravlja i energije.
Bademi: Bademi su bogati proteinima, zdravim mastima, vitaminom E i kalcijem. Oni mogu pružiti važne hranjive tvari za vas i vaše dijete.
Jogurt: Jogurt je izvor proteina, kalcija i probiotika. Probiotici mogu podržati zdravlje probavnog sustava kako kod majke, tako i kod djeteta.
Svaka majka može imati jedinstvene prehrambene potrebe i uvijek se preporučuje individualno savjetovanje sa nutricionistom ili liječnikom kako bi se osiguralo da se pravilno zadovoljavaju nutricionističke potrebe tijekom dojenja.
Znate li koja je razlika između alergije i intolerancije na hranu. One su danas vrlo učestala pojava te često dolazi do zabune oko interpretacije njihova značenja. Najčešće jer nismo uvijek sigurni, niti u stanju razlikovati njihove simptome.
Alergije i intolerancije na hranu predstavljaju važan i sveprisutan izazov u današnjem društvu. Svaka osoba reagira različito na hranu, a ove reakcije mogu biti uzrokovane alergijskim ili intolerantnim odgovorima tijela na određene komponente hrane.
Danas je pojava alergije i intolerancije na hranu vrlo čest slučaj. Statistike također govor tome u prilog, smatra se da danas preko 20% ljudi ima određeni oblik osjetljivosti na hranu s tim da manji udio otpada na same alergije.
Vrlo čest slučaj jest da osobe s određenim poteškoćama nisu u stanju adekvatno procijeniti o čemu je točno riječ. Također zbog određenih simptoma, koji su ponekad i slični dolazi do brkanja dvaju termina. Stoga je vrlo važno znati kako je riječ o dvije potpuno različite stvari.
Kod alergija na hranu glavnu ulogu igra naš imunološki sustav. Neposredno nakon konzumacije određene hrane (alergena) manifestira se vrlo jaka reakcije našeg imunološkog sustava. Kod intolerancije situacija je nešto drukčija uglavnom se radi o nedostatku probvnih enzima zbog čega nastaju komplikacije u procesuiranju hrane.
Alergije na hranu
Izvor: Pexels
Alergije na hranu dakle predstavljaju imunološki odgovor tijela na specifične proteine u hrani. Kada osoba s alergijom konzumira hranu koja sadrži alergen na koji je osjetljiva, njezin imunološki sustav reagira proizvodnjom antitijela, uključujući histamin, što može dovesti do različitih simptoma. Zbog nje dolazi jer je naš imunološki sustav greškom identificirao određenu bjelančevinu u hrani kao štetnu.
Simptomi alergija na hranu mogu uključivati:
Kožne reakcije: Crvenilo, svrbež, osip ili oticanje kože.
Respiratorne tegobe: Kihanje, kašljanje, gušenje, astma ili curenje nosa.
Probavne smetnje: Mučnina, povraćanje, proljev ili bolovi u trbuhu.
Anafilaktički šok: Rijedak, ali ozbiljan slučaj koji uključuje brzu i ozbiljnu reakciju s teškim oticanjem, gušenjem i padom krvnog tlaka.
Simptomi, odnosno reakcije se manifestiraju najčešće kao kožne reakcije ili smetnje koje su usko vezane uz probavni sustav. Oni variraju od vrlo blagih, poput osipa, oticanja, do vrlo izraženih – anafilaktički šok.
Kod ovog potonjeg situacija je vrlo ozbiljna i može doći i do smrtnog slučaja, ukoliko osoba ne dobije adekvatnu medicinsku pomoć. Lijeka nažalost za alergije općenito nema, ali je moguće određenim metodama ublažiti neželjene alergijske reakcije.
Kako identificirati alergene
Najvažnije je pravilno identificirati alergene, stoga se preporuča pristupiti laboratorijskom testiranju kako bi se točno identificirali alergeni. Kod nas je dostupna usluga testiranja na alergije, FABER test. Ovaj test na alergije pogodan je za rano otkrivanje i dijagnostiku. Ujedno predstavlja i najnoviju generaciju dijagnostičkih testova, koji vam omogućava testiranje na čak 244 različita alergena.
Možemo biti alergični na sve moguće namirnice, stoga je testiranje najprecizniji način kako bi se ustvrdila prava dijagnoza.
Osobama koje pate od alergija na hranu preporučamo potpuno izbjegavanje pojedinih alergena.
Intolerancija na hranu i simptomatika
Intolerancija na hranu je za razliku od prethodne zakašnjela reakcija organizma na konzumiranu hranu. Javlja se najčešće zbog nedostatka određenih probavnih enzima ili zbog patološke reakcije na neke od tvari prisutnih u hrani. One se javljaju najčešće kao metaboličke, farmakološke ili toksične reakcije.
Metaboličke reakcije na hranu su uzrokovane urođenom ili stečenom greškom u metabolizmu hranjivih tvari, kao što su diabetes melitus, deficit laktaze, fenilketonurija i favizam.
Farmakološke reakcije su općenito uzrokovane kemijskim tvarima, prirodnim sastojcima (saliciliati, amini…) ili umjetno dodanim tvarima (konzervansi, boje, emulgatori, poboljšivači okusa…).
Toksične rakcije su uzrokovane bakterijskim oslobađajanjem toksina u hrani ili su posljedica kontaminacije.
Intolerancija na hranu također uzrokuje formiranje antitijela protiv proteina određene vrste hrane, ali ne IgE (kod alergija), već IgA i IgG antitijela. Oni uzrokuju niz simptoma u jednom ili više organa i organskih sustava, koje znatno variraju od osobe do osobe.
Najčešći oblici intolerancija na hranu uključuju:
Laktozna intolerancija: Osobe s ovim oblikom intolerancije nemaju dovoljno enzima laktaze potrebnog za probavu mliječnog šećera (laktoze). To može uzrokovati nadutost, proljev i bol u trbuhu nakon konzumacije mliječnih proizvoda.
Netolerancija na gluten: Ovaj oblik intolerancije uključuje osjetljivost na gluten, bjelančevinu prisutnu u pšenici, ječmu i raži. Celiakija je najozbiljniji oblik netolerancije na gluten i može uzrokovati oštećenje tankog crijeva.
Intolerancija na histamin: Osobe s ovom intolerancijom ne mogu razgraditi histamin, spoj koji se prirodno nalazi u mnogim namirnicama. To može uzrokovati glavobolje, crvenilo lica, svrbež i simptome slične alergijama.
Stoga je vrlo važno prepoznati kako hrana koju jedemo može utjecati i utječe na naše zdravlje. Određeni zdravstveni problemi mogu se praktički u potpunosti izliječiti promjenom prehrane.
Stoga je za postavljanje precizne dijagnoze i terapije najadekvatnije napraviti test.
Test intolerancije na hranu koji vam nudimo u sklopu svojih usluga je vrlo jednostavan i bezbolan test, koji vam omogućava analizu intolerancije na čak 220 različitih namirnica. Primjenom najsuvremenijih laboratorijskih metoda dobivamo vrlo precizne kvantitativne podatke koji vam omogućavaju da optimizirate svoju prehranu. Ovim testiranjima bitno mijenjate kvalitetu svoje prehrane, a samim time i kvalitetu vašeg zdravlja.
Liječenje alergija i intolerancija na hranu
Upravljanje alergijama i intolerancijama na hranu zahtijeva svjesno izbjegavanje izazivača reakcija. Osobe s dijagnosticiranim alergijama trebaju biti posebno oprezne pri odabiru hrane, pažljivo čitati deklaracije na proizvodima i komunicirati svoje alergije s restoranima i kuharima.
Za osobe s intolerancijama na hranu, uklanjanje izazivača iz prehrane obično je najbolji pristup. To može zahtijevati prilagodbu prehrane i korištenje zamjenskih proizvoda ili dodataka prehrani kako bi se osigurala uravnotežena ishrana.
U svakom slučaju, važno je konzultirati se s kvalificiranim nutricionistom ili liječnikom kako bi se utvrdila dijagnoza i razvio individualizirani plan upravljanja alergijama i intolerancijama na hranu.
Pouzdane dijagnoze i pravilno vođenje su ključni za uspješno upravljanje ovim prehrambenim izazovima.
