Glikemijski indeks kategorizira hranu prema brzini podizanja razine glukoze (šećera) u krvi. Otkrijte koje namirnice imaju nizak, a koje visok GI, i što to uopće znači?
Glikemijski indeks kategorizira hranu prema brzini podizanja razine glukoze (šećera) u krvi. On pokazuje hoće li neka namirnica podići razinu glukoze dramatično, umjereno ili lagano. Namirnica koja ima GI od 1 do 50 ubraja se u hranu niskoga glikemijskog indeksa, ona koja ima GI od 50 do 75 ubraja se u hranu umjerenog glikemijskog indeksa, a hrana koja ima GI od 75 do 100 visokog je glikemijskog indeksa.
Hrana s niskim GI-jem probavlja se dulje
Poznavajući vrijednosti GI-ja možemo kontrolirati razinu glukoze u krvi i tako prevenirati poremećaje poput
bolesti srca, povišenu razinu kolesterola, inzulinske rezistenciju, dijabetesa tip II i debljinu. Naime, hrana s niskim glikemijskim indeksom probavlja se dulje i zato uzrokuje manji porast razine glukoze u krvi, za razliku od one s visokim. Kod naglog porasta glukoze u krvi, gušterača pojačano proizvodi inzulin koji omogućuje da glukoza uđe u stanice gdje se pretvara u energiju. Kada je u krvi mnogo inzulina, on stalno stvara potrebu za konzumiranjem slatke i škrobne hrane koja se lako pretvara u masnoću i sprječava topljenje otprije stvorenih masti.
Niskom razinom GI-ja može se pohvaliti hrana kao što su cjelovite žitarice, povrće, mahunarke,
orašasti plodovi, sjemenke i voće. Slično je i s proteinima kao što su
riba, nemasno meso,
mliječni proizvodi, mahunarke. Umjereni GI imaju
med, džem, sladoled, smeđa riža,
grožđe, banane, a visoki bijeli kruh, kukuruzne pahuljice, pečeni krumpir, grožđice, slatkiši, kolači.
Glukozu u krvi neće povisiti ni kvalitetne masnoće poput
lanena,
maslinova, bučina ulja i orašastih plodova. To ne znači da zbog glukoze treba jesti samo jednu vrstu oraščića ili ribu, već u prehrani treba kombinirati hranu s visokim i niskim glikemijskim indeksom.
Pravilo zlatne sredine
Ni najzdravijeg ne treba previše, ni najlošijeg malo ne šteti. Na mnogim internetskim stranicama postoje tablice s pomoću kojih možete izračunati glikemijski indeks namirnica na svojem tanjuru. No time niste završili potragu za vrijednim namirnicama. Za potpunu sliku treba izračunati i glikemijsko opterećenje (GL) namirnice. Ono obuhvaća glikemijski indeks u odnosu na udio ugljikohidrata koji namirnica sadržava. Primjerice, mrkva ima visok glikemijski indeks (71 %). Ipak, mrkva srednje veličine prema kemijskom sastavu sadržava 5 g ugljikohidrata, pa je glikemijsko opterećenje nisko (4 %). Upravo zbog niskoga glikemijskog opterećenja mrkva je dobar izbor. Za razliku od krumpira koji ima i visok glikemijski indeks i visoko glikemijsko opterećenje.
S obzirom na vrijednosti GL-a, namirnice se dijele na one s niskim (<10 %), umjerenim (11-19 %) i visokim GL-om (<20 %). Priča o glikemijskom indeksu vraća se dakle na stari zaključak. Najzdravija namirnica u velikim količinama može naškoditi organizmu. Dok nutritvno bezvrijedna namirnica u malim količinama ne bi trebala uzrokovati probleme.
