Svečano blagdansko ozračje nezamislivo je bez trpeza punih hrane. Uglavnom se pripremaju jela koja tradicionalno obilježavaju ove posebne dane, a tradicija bez obzira na kraj Hrvatske odakle dolazi, podrazumijeva mnogo pečenja, suhomesnatih proizvoda, slatkiša.
Konzumiraju se namirnice koje obiluju kalorijama, sadrže mnogo zasićenih masnih kiselina i šećera. No, problem blagdanskih jelovnika ne leži samo u tome što su namirnice nezdrave, već i u tome što ih često trošimo u prekomjernim količinama.
Umjerenost je ključna. To je osnovno načelo pravilne prehrane koje i u ovoj situaciji ima veliku važnost. Drugim riječima, sve je dopušteno, ali u manjim količinama.
Ipak, ne smijemo zaboraviti da osobe koje imaju zdravstvene probleme vezane uz probavni sustav, kao što su gastritis ili iritabilni kolon, trebaju izbjegavati pečenja, suhomesnate proizvode te se radije okrenuti kuhanim, lakše probavljivim namirnicama uz ograničenu upotrebu začina.
Također, treba izbjegavati dimljena mesa, masnu svinjetinu, fermentirane sireve i kolače s obiljem nadjeva. Konzumacija alkohola također treba biti umjerena, uz preporuku od 3 decilitra dnevno za muškarce i 1 decilitar za žene.
Izvor: Pixabay
Dodaci i savjeti za lakšu probavu
Postoje preparati kao što su digestivi ili npr. enzimi papaje koji pomažu pri probavljanju određene vrste hrane. Bilo bi korisno u međuobrocima koristiti što više svježeg voća.
Svečane večere bi trebale sadržavati laganiju, lakše probavljivu hranu i trebale bi se konzumirati najkasnije 3 – 4 sata prije odlaska na počinak. Vrijeme slavlja će proći, a onda ćemo se morati suočiti sa problemima koji mogu nastati zbog neumjerenosti u jelu i piću. Tada može biti vrijeme za post i detoksikaciju organizma.
Detoksikacija i čišćenje
Grčki pisac Plutarh je sugerirao: ”umjesto lijeka postite jedan da”. Voda je glavni agens čišćenja te je potrebno piti 1,5 – 2 litre dnevno. Mogu se koristiti svježe ocijeđeni sokovi voća i povrća. Svježi sok od limuna može se koristiti u procesu detoksikacije zbog svojih alkalizirajućih svojstava. Stimulira proizvodnju žuči, te pomaže detoksikaciju i obnovu jetara. Korisno bi bilo koristiti probiotike za obnovu flore crijeva. I na kraju možemo zaključiti: jedimo dobro, jedimo umjereno.
Svečane blagdanske trpeze ne moraju nužno značiti kompromis s vašim zdravljem. Umjereno uživanje je ključno, bilo da se radi o jelima bogatima kalorijama ili alkoholu.
Nakon blagdana, fokusirajte se na detoksikaciju i njegu tijela kako biste ponovno uspostavili ravnotežu.
Uživanje u ukusnim jelima i slavljima može ići ruku pod ruku s pažljivim pristupom prehrani, pružajući vam najbolje od oba svijeta.
Pacijenti s čirom na želucu i kroničnim gastritisom trebaju uzimati hranu u češćim, manjim obrocima. Na taj način sprječava se štetno djelovanje suvišne želučane kiseline i smanjuje mehaničko i kemijsko opterećenje sluznice želuca. Upravo je ritam prehrane, a ne samo izbor namirnica, jedan od ključnih faktora u smirivanju simptoma.
Čir na želucu i kronični gastritis danas su vrlo česta pojava. Čir na želucu, također poznat kao želučani ulkus, predstavlja otvorenu ranu na sluznici želuca. Najčešće nastaje zbog infekcije bakterijom Helicobacter pyloriili dugotrajne primjene nesteroidnih protuupalnih lijekova (NSAID). Kronični gastritis je dugotrajna upala želučane sluznice koja može imati slične uzroke, ali i autoimunu pozadinu.
Oba poremećaja mogu uzrokovati bol, pečenje, osjećaj težine u želucu, nadutost, mučninu i gubitak apetita. Ako se ne liječe i ne kontroliraju pravilnom prehranom, mogu značajno narušiti kvalitetu života i dovesti do komplikacija. Zato prehrana i dijetoterapija imaju jednako važnu ulogu kao i lijekovi u procesu smirivanja sluznice i cijeljenja.
Kod ovih stanja treba izbjegavati hranu koja iritira želučanu sluznicu. Također treba izbjegavati prevruća ili prehladna jela, pikantnu hranu, jako slatka jela i napitke. Nakon svakog većeg obroka preporučuje se odmor od barem 30 minuta. Ne preporučuje se priprema ni konzumacija jela sa zaprškom.
Svako prženje, pirjanje i prelijevanje jela masnoćom – bilo grijanom, kuhanom ili prženom – praktički je zabranjeno, jer takva hrana usporava pražnjenje želuca i dodatno potiče lučenje kiseline.
Također treba izbjegavati alkohol, osobito žestoka pića poput rakije, vinjaka, ruma i whiskyja, kao i kofeinske napitke i jake čajeve s visokim udjelom teina, jer svi oni mogu dodatno nadražiti sluznicu želuca.
Alkohol i određene namirnice mogu oštetiti zaštitnu barijeru želučane sluznice i time pogoršati simptome gastritisa i čira na želucu. – Nutrition Guide for Clinicians
U prehrani su važne namirnice mlijeko i mliječni proizvodi, jer često privremeno ublažavaju osjećaj pečenja. Ipak, ne treba pretjerivati jer mlijeko može izazvati tzv. rebound efekt – kratkotrajno smirenje, a zatim pojačano lučenje kiseline. Općenito je važno da su namirnice koje se konzumiraju svježe, jednostavno pripremljene i lako probavljive.
Čir na želucu i kronični gastritis, preporuke za prehranu i dijetoterapiju
Izvor: Pixabay
Čir na želucu
Smjernice za prehranu za čir:
Blaga i lako probavljiva hrana: Prehrana bi trebala sadržavati namirnice koje su blage za želudac i lako probavljive. To uključuje kuhano povrće, nemasno meso, perad, ribu, jaja, mliječne proizvode s niskim udjelom masti te cjelovite žitarice.
Izbjegavanje začinjene i masne hrane: Začinjena hrana i masna hrana mogu iritirati želučanu sluznicu i pogoršati simptome. Treba izbjegavati prženu hranu, začinjene umake i masne mesne proizvode.
Mali i česti obroci: Umjesto velikih obroka, preporučuje se konzumacija manjih obroka tijekom dana kako bi se smanjilo opterećenje na želucu.
Zdrave tekućine: Voda je najbolji izbor tekućine. Izbjegavajte alkohol, gazirane napitkei kofein.
Izbjegavanje alkohola i pušenja: Alkohol i pušenje mogu pogoršati simptome čira na želucu te otežati proces zacjeljivanja.
Kronični gastritis
Kronični gastritis je upala sluznice želuca koja se može javiti dugotrajnom iritacijom, infekcijom Helicobacter pylori ili autoimunim reakcijama. Pravilna prehrana može pomoći u smirivanju upale i očuvanju zdravlja želuca.
Smjernice za prehranu:
Hrana s niskim udjelom masti: Izbjegavajte masne namirnice, prženu hranu i masne mesne proizvode jer masti mogu povećati upalu želuca.
Hrana bogata vlaknima: Cjelovite žitarice, voće i povrće bogato vlaknima pomažu u regulaciji probave te podržavaju zdravlje želuca.
Fermentirane namirnice: Jogurt, kefir i drugi fermentirani mliječni proizvodi sadrže probiotike koji mogu pomoći u održavanju ravnoteže crijevne mikroflore.
Omega-3 masne kiseline: Masna riba (poput lososa, skuše i sardine) sadrži omega-3 masne kiseline koje imaju protuupalno djelovanje.
Izbjegavanje kofeina i začina: Kofein i začinjena hrana mogu iritirati želučanu sluznicu i pogoršati simptome gastritisa.
Pijenje vode: Dovoljna hidratacija važna je za održavanje zdravlja želuca.
Popis namirnica po kategorijama
Žitarice i proizvodi od žitarica
Preporuča se: dvopek, pečeniji kruh, sitna tjestenina, krupica i riža.
U manjim količinama špageti i macaroni.
Ne preporuča se: crni kruh, meka sredina kruha, svježi kruh, okruglice, tijesto s krumpirom.
U manjim količinama može se konzumirati i svježe vrhnje.
Ne preporuča se: zreli pikantni masni sirevi, staro vrhnje.
Meso, riba, jaja
Preporuča se: nemasno mlado meso kuhano ili na žaru (teletina, govedina, piletina).
U manjim količinama hladna pečenja, nemasno svinjsko meso (hladno), praška šunka, kuhane hrenovke, iznutrice (bubreg, jetra, srce). Nemasne ribe kuhane ili na žaru, prije serviranja prelivene hladnim uljem ili maslacem. U malim količinama nemasna, kuhana pastrva. Polutvrda ili meko kuhana jaja.
Ne preporuča se: svinjsko i ovčje meso, pržena i pohana mesa, tvrda, dimljena i žilava masna mesa, salama, mesne konzerve i prerađevine. Masne ribe (skuša, srdela, tuna, šaran, som), konzervirana riba. Sirova, tvrdo kuhana ili pržena jaja.
Masnoće
Preporuča se: sirovo ulje i maslac.
Ne preporuča se: svinjska i druge životinjske masti.
Voće
Preporuča se: kuhano voće, prirodni voćni sokovi, voćni pirei i kreme.
U manjim količinama tolerira se i voćni žele i džem.
Ne preporuča se: neoguljeno voće.
Povrće
Preporuča se: kuhani krumpir, zeleno kuhano i protisnuto povrće (špinat, blitva, mrkva, cvjetača, mladi grašak, mlade mahune). Sve vrste salata s limunom.
Ne preporuča se: suho i pirjano povrće (bob, grašak i leća), stare mahune, rotkvice, krastavci, kiseli kupus, kelj.
Kolači
Preporuča se: biskvit, puding, rolat, krupica, riža na mlijeku, voćne torte, šodo od jaja, kisela tijesta (ne jesti koru).
Ponekad se smije konzumirati mlječni sladoled.
Ne preporuča se: kolači s mnogo nadjeva, punjeni kolači, pržena tijesta, palačinke, pokladnice, čokolada.
Pića, juhe, začini
Preporuča se: slabi čaj (od kamilice ili ruski).
Ponekad se može piti slaba kava, kava s mlijekom, mineralne vode, pivo vrlo razblažena crna vina. Nemasne juhe od protisnutog povrća, prežgana juha, sluzava juha od riže i ječmene kaše, juha od raskuhane teletine i peradi. Riblja nemasna juha. Limun i sol. Ponekad i vinski ocat.
Ne preporuča se: jaki čajevi i kava, jako pivo, sva druga alkoholna pića. Masne juhe, juhe od kupusa i cvjetače, te umjetne juhe. Oštri začini (luk, papar, mljevena paprika, majoneza, gorušica, ocat, hren, ljuta paprika).
Zašto je ovakav način prehrane toliko važan?
Cilj ove prehrane nije samo “da ne boli”, nego da se stvore uvjeti za cijeljenje sluznice želuca. Svaki iritans – bilo kemijski (alkohol, kava, začini), bilo mehanički (tvrda, gruba, masna hrana) – usporava oporavak i održava upalu. S druge strane, blaga, lako probavljiva hrana, pravilni razmaci između obroka i izbjegavanje preopterećenja želuca omogućuju sluznici da se regenerira.
Važno je naglasiti da ne postoji jedna univerzalna dijeta za sve. Neki bolesnici bolje podnose određene namirnice od drugih, pa prehranu uvijek treba individualno prilagoditi.
Uravnotežena prehrana ima važnu ulogu u liječenju peptičkog ulkusa jer hrana može spriječiti, ublažiti ili čak pomoći u kontroli simptoma ove bolesti. – Nutrition and Care in Peptic Ulcer
Često postavljana pitanja
Koliko dugo treba držati ovakvu prehranu? Najmanje dok traju simptomi i dok se sluznica ne smiri, a često i dulje, ovisno o nalazu i preporuci liječnika.
Smijem li ikad više piti kavu? Kod mnogih ljudi kava trajno pogoršava simptome. Ako se stanje smiri, može se pokušati sa slabom kavom uz obrok, ali oprezno i individualno.
Je li stres stvarno povezan s gastritisom i čirom? Stres sam po sebi ne stvara čir, ali može značajno pogoršati simptome i usporiti cijeljenje.
Smijem li jesti svježe voće? Kod osjetljivog želuca često se bolje podnosi kuhano ili pasirano voće, barem u početnoj fazi.
Mogu li se simptomi vratiti? Nažalost, mogu, osobito ako se osoba vrati starim prehrambenim navikama ili ako se ne riješi uzrok (npr. H. pylori).
Zaključak
Iz dugogodišnje kliničke prakse vidljivo je da se najbolji rezultati postižu kada se terapija lijekovima i pravilna prehrana provode zajedno. Pacijenti koji ozbiljno shvate preporuke o prehrani najčešće imaju brže smirivanje simptoma, manje recidiva i bolju kvalitetu života.
Čir na želucu i kronični gastritis nisu stanja koja se rješavaju “preko noći”, ali se uz pravilnu prehranu, dobar ritam obroka i individualni pristup mogu vrlo uspješno držati pod kontrolom. Prehrana ovdje nije dodatak terapiji – ona je njezin sastavni i jednako važan dio.
Dr. Diana Petričević je liječnica opće medicine i nutricionistkinja s više od 30 godina iskustva. ➝ više
