Dok se proteini često slave kao ključna komponenta zdrave prehrane, važno je znati da ništa nije bez svojih tamnijih nijansi. Unos proteina, iako važan za izgradnju mišića, obnovu tkiva i podršku općem zdravlju, može nositi i rizike.
U svijetu fitnessa i bodybuildinga, proteini su često istaknuti kao ključna komponenta za izgradnju mišića i oporavak nakon treninga. Međutim, važno je također razumjeti potencijalne negativne strane prekomjerne konzumacije proteina. Ovaj članak će istražiti neke od mogućih rizika i nuspojava uzimanja proteina, pružajući informacije koje će pomoći u donošenju informiranih odluka o prehrambenim navikama.
1. Prekomjerna konzumacija proteina i bubrezi
Jedna od glavnih zabrinutosti vezanih uz visok unos suplemenata proteina je potencijalni negativni utjecaj na bubrege. Bubrezi su odgovorni za filtriranje tvari iz krvi, uključujući višak proteina.
Prekomjerna količina proteina može povećati opterećenje bubrega, posebno kod pojedinaca koji već imaju bubrežne probleme.
Studije sugeriraju da dugoročna prekomjerna konzumacija proteina može povećati rizik od bubrežnih bolesti.
Osobe s prethodnim bubrežnim problemima ili genetskom predispozicijom trebaju konzultirati liječnika prije nego što značajno povećaju unos proteina.
2. Gastrointestinalni problemi
Uzimanje velikih količina suplemenata proteina može uzrokovati gastrointestinalne probleme poput nadutosti, plina i probavnih smetnji. Ovo se posebno odnosi na one koji konzumiraju proteinske suplemente u obliku praška, jer takvi proizvodi često sadrže dodatke koji mogu izazvati iritaciju probavnog sustava.
Pravilno doziranje i postupno uvođenje proteina u prehranu može pomoći smanjenju rizika od gastrointestinalnih smetnji.
Izvor: Unsplash
3. Povećan unos kalorija i masti
Proteinske namirnice, posebice one koje sadrže puno masti, mogu doprinijeti povećanom unosu kalorija. To može rezultirati nepoželjnim povećanjem tjelesne mase i masnog tkiva, osobito ako se ne uskladi s ukupnim energetskim potrebama tijela. Prekomjerno konzumiranje proteina iz izvora bogatih mastima može povećati i kolesterol u krvi.
Birajte nemasne izvore proteina, poput piletine, puretine, ribe i biljnih proteina, kako biste izbjegli povećan unos masti.
4. Poteškoće s apetitom i nedostatkom nutrijenata
Fokusiranje isključivo na unos proteina može rezultirati zanemarivanjem drugih važnih nutrijenata, poput vlakana, vitamina i minerala. Ovo može dovesti do neuravnotežene prehrane i nedostatka esencijalnih hranjivih tvari koje su važne za opće zdravlje.
Prakticirajte uravnoteženu prehranu koja uključuje raznolike izvore hranjivih tvari kako biste osigurali adekvatan unos svih potrebnih nutrijenata.
5. Povećan rizik od dehidracije
Unos velikih količina proteina može povećati rizik od dehidracije. To se događa jer tijelo treba više vode za obradu i izlučivanje otpada koji nastaje metabolizmom proteina. Nedovoljan unos vode uz povećan unos proteina može dovesti do dehidracije, što može imati negativan utjecaj na opće zdravlje.
Pijte dovoljno vode kako biste podržali procese metabolizma proteina i održali hidrataciju tijela.
6. Pravilno doziranje
Doziranje suplemenata proteina ima ključnu ulogu u postizanju optimalnih rezultata u fitnessu i sportskim aktivnostima, pri čemu različiti faktori igraju ulogu u određivanju prikladne količine. Općenito, preporučuje se unos proteina u rasponu od 0.8 do 2.2 grama po kilogramu tjelesne težine, no ova široka varijacija ovisi o ciljevima vježbanja i individualnim potrebama. Sportaši koji teže održavanju mase mogu se usredotočiti na donju granicu, dok oni koji žele povećati mišićnu masu mogu razmotriti unos prema gornjoj granici. Tip proteina, poput koncentrata ili izolata, također može utjecati na potrebnu količinu. Izolati obično pružajući veći udio proteina po porciji.
Važno je razmisliti o raspodjeli doza tijekom dana, podržavajući konstantan unos proteina radi optimalnog oporavka mišića.
Individualne potrebe, poput trudnoće, starije dobi ili posebnih prehrambenih ograničenja, također mogu zahtijevati prilagođene doze proteina, a savjetovanje s nutricionistom pomaže u prilagodbi plana prehrane prema specifičnim zahtjevima.
Praćenje reakcija tijela, uključujući probavne smetnje ili alergijske reakcije, dodatno pomaže prilagoditi dozu prema individualnim tolerancijama.
U konačnici, pravilno doziranje suplemenata proteina ključno je za postizanje optimalnih rezultata, te suradnja s stručnjakom za prehranu igra ključnu ulogu u prilagodbi plana prehrane prema individualnim potrebama i ciljevima.
Kratki zaključak
Iako su proteini ključni za izgradnju mišića, važno je pridržavati se smjernica preporučenog unosa i pratiti svoje tjelesne potrebe. Negativne strane uzimanja proteina obično su povezane s prekomjernim unosom, a raznolika prehrana i uravnotežen pristup prehrani mogu pomoći u izbjegavanju potencijalnih rizika. Prije nego što promijenite svoju prehranu ili uvedete nove dodatke, uvijek se savjetujte s kvalificiranim zdravstvenim stručnjakom kako biste osigurali da vaše prehrambene odluke podržavaju opće zdravlje i dobrobit.
Jeste li ikada sanjarili o tajnom eliksiru za energiju, snagu i dugovječnost? Dobrodošli u čarobni svijet suplemenata, gdje se otkrivaju tajne optimalnog zdravlja.
Ovaj članak vodi vas kroz labirint nutrijenata, vitamina i minerala, otkrivajući kako pravilna suplementacija može transformirati vaše tijelo.
Suplementi su proizvodi koji sadrže hranjive tvari, vitamine, minerale, biljne tvari ili druge sastojke, često u obliku tableta, kapsula, praha ili tekućina. Njihova svrha je nadoknaditi prehrambene nedostatke ili poboljšati određeno zdravstveno stanje.
Vrste suplemenata
Ukratko smo sastavili osnovni pregled vrsta suplemenata i naveli neke njihove osnovne karakteristike
1. Multivitamini
Opis: Kombinacija različitih vitamina i minerala u jednom proizvodu.
Svrha: Nadopuniti opću prehranu, posebno kod nedostatka određenih nutrijenata.
2. Minerali
Primjeri: Kalcij, magnezij, željezo, cink.
Svrha: Održavanje ravnoteže minerala u tijelu, podrška zdravlju kostiju, mišića, i drugih funkcija.
3. Vitamini
Primjeri: Vitamin C, B-kompleks, vitamin D.
Svrha: Podrška raznim funkcijama tijela, poput imunološkog sustava, živčanog sustava i kože.
1. Vitamin A (Retinol): Vitamin A, ili retinol, igra ključnu ulogu u očuvanju zdravlja vida, kože i imunološkog sustava. Kroz sudjelovanje u stvaranju pigmenta u retini oka, vitamin A podržava noćni vid i adaptaciju očiju na promjene svjetlosti. Također, važan je za regeneraciju kože, održavajući je glatkom i zdravom. Osim toga, vitamin A potiče jačanje imunološkog sustava, što pomaže tijelu u borbi protiv infekcija.
2. Vitamini B kompleksa: Vitamini B kompleksa sastoji se od osam različitih vitamina, a svaki od njih ima specifičnu ulogu u podršci vitalnim metaboličkim procesima. Na primjer, B1 (tiamin) sudjeluje u pretvaranju ugljikohidrata u energiju, dok B6 (piridoksin) podržava formiranje neurotransmitera, ključnih za funkciju živčanog sustava. Ovaj kompleks vitamina esencijalan je za održavanje energetske ravnoteže, zdravlja kože i ravnoteže raspoloženja.
3. Vitamin C (askorbinska kiselina): Vitamin C, poznat i kao askorbinska kiselina, predstavlja moćan antioksidans s raznovrsnim ulogama u tijelu. Osim što podržava imunološki sustav, vitamin C potiče stvaranje kolagena, ključnog proteina za održavanje zdravlja kože, kostiju i krvnih žila. Također, antioksidativna svojstva vitamina C štite stanice od oštećenja slobodnih radikala, doprinoseći općem zdravlju i usporavajući proces starenja.
4. Vitamin D (kolekalciferol): Vitamin D, ili kolekalciferol, ključan je za održavanje zdravlja kostiju i ravnoteže kalcija u tijelu. Glavni izvor vitamina D je sinteza koja se događa u koži izloženoj sunčevoj svjetlosti. Osim poticanja apsorpcije kalcija i fosfora iz hrane, vitamin D igra ulogu u podršci imunološkom sustavu te može imati pozitivan utjecaj na mentalno zdravlje.
5. Vitamin E (tokoferol): Vitamin E, poznat i kao tokoferol, djeluje kao snažan antioksidans u tijelu. Njegova glavna funkcija je zaštita stanica od oksidativnog stresa, što može pridonijeti prevenciji oštećenja stanica i starenja. Osim toga, vitamin E podržava zdravlje kože, sudjelujući u održavanju njezine hidratacije i elastičnosti.
6. Vitamin K2: Ključan je za pravilno usmjeravanje kalcija u kostima, podržava zdravlje kostiju i srca. Fermentirani mliječni proizvodi, natto (fermentirana soja) su njegov kljčni izvor. Važan je za podršku zdravlja kostiju i kardiovaskularnog sustava.
Suplementi: Minerali i njihova važnost
1. Kalcij: Kalcij je esencijalan mineral koji ima ključnu ulogu u održavanju zdravlja kostiju i zubi, ali također igra važnu ulogu u mišićnim kontrakcijama, prijenosu živčanih impulsa i zgrušavanju krvi. Nedostatak kalcija može dovesti do osteoporoze, povećane podložnosti frakturama i drugih problema s kostima.
2. Magnezij: Magnezij je mineral od vitalne važnosti za stotine bioloških funkcija u tijelu, uključujući aktivaciju enzima, stvaranje energije, i održavanje zdravlja srčanog ritma. Također, magnezij podržava rad mišića i živaca te sudjeluje u ravnoteži elektrolita. Nedostatak magnezija može izazvati umor, grčeve mišića i druge probleme sa živčanim sustavom.
3. Željezo: Željezo je ključan mineral za transport kisika u crvenim krvnim stanicama, podržavajući opće zdravlje i vitalnost tijela. Nedostatak željeza može uzrokovati anemiju, što rezultira umorom, slabostima i smanjenim kapacitetom tijela za nošenje kisika.
4. Cink: Cink je mineral važan za rast, razvoj, i funkcioniranje imunološkog sustava. Također igra ključnu ulogu u cijelom nizu biokemijskih reakcija, uključujući sintezu proteina i DNA. Nedostatak cinka može uzrokovati smanjenje imunološkog odgovora, usporen rast i razvoj, te druge probleme s kožom.
5. Selen: Selen djeluje kao antioksidans, često zajedno s vitaminom E, štiteći stanice od oksidativnog stresa. Također je važan za podršku radu štitnjače i održavanje zdravlja imunološkog sustava. Nedostatak selena može doprinijeti problemima s štitnjačom i smanjenom otpornošću organizma na infekcije.
Suplementi: Omega-3 masne kiseline
Omega 3 suplementi se mogu generalno podijeliti na one životinjskog i biljnog podrijetla, ovisno o tome postoji više vrsta različite kvalitete i apsorpcije.
1. EPA: Omega-3 masne kiseline, poput EPA (eikozapentaenske kiseline) i DHA (dokozaheksaenske kiseline), predstavljaju esencijalne masne kiseline koje tijelo ne može proizvesti samo. EPA igra ključnu ulogu u smanjenju upala u tijelu, posebno u krvnim žilama, čime podržava srčano zdravlje.
2.DHA: DHA, s druge strane, ključan je za strukturu i funkciju mozga, igrajući ulogu u održavanju mentalnog zdravlja. Omega-3 masne kiseline također pokazuju antioksidativna svojstva koja pomažu u zaštiti stanica od oštećenja slobodnih radikala.
Ovi esencijalni nutrijenti često se nalaze u masnoj ribi poput lososa, skuše i sardina, ali su dostupni i kroz suplemente, posebno za one koji ne konzumiraju dovoljno ribe.
3.Laneno ulje: Laneno ulje je bogato alfa-linolenskom kiselinom (ALA), oblikom omega-3 masnih kiselina. Ove masne kiseline podržavaju zdravlje srca, smanjujući rizik od srčanih bolesti, te imaju protuupalna svojstva koja mogu pomoći u očuvanju općeg zdravlja.
4.Morski plodovi (alge): Alge i morski plodovi poput algi bogati su DHA i EPA oblicima omega-3 masnih kiselina. Ovi spojevi ključni su za funkciju mozga, podržavaju zdravlje očiju i sudjeluju u smanjenju upala u tijelu.
Suplementi: Proteini
Proteini su temeljni gradivni blokovi tijela i ključni su za održavanje zdravlja mišića, kože, kose i drugih tkiva. Opet ovisno o njihovu izvoru možemo i podijeliti u nekoliko podvrsta.
1. Sirutka ili Whey protein: Whey protein, dobiven iz sirutke mlijeka, brzo se apsorbira i bogat je esencijalnim aminokiselinama, čineći ga izvrsnim izborom za podršku oporavku nakon vježbanja i izgradnji mišića.
2.Sojini proteini: S druge strane, biljni proteini, poput sojinih proteina, pružaju visokokvalitetne proteine bez potrebe za animalnim izvorima. Sojini protein je biljni izvor proteina koji sadrži sve esencijalne aminokiseline. Često se koristi kao alternativa animalnim proteinima te podržava izgradnju mišića, oporavak nakon vježbanja i održavanje tjelesne mase.
Proteini su od suštinske važnosti za sveukupno funkcioniranje tijela, sudjelujući u brojnim biološkim procesima, uključujući i transport kisika, enzimatske reakcije i imunološki odgovor.
3.Grašak protein: Grašak protein je još jedan popularan biljni izvor proteina, posebno među osobama koje izbjegavaju mliječne proizvode ili su vegetarijanci/vegani. Ovaj protein podržava rast mišića i pruža osjećaj sitosti.
Proteinski prašci, poput whey proteina, caseina ili sojinog proteina, često se koriste kako bi se osigurao brz ili postepen unos proteina, ovisno o potrebama tijela. Ovi suplementi podržavaju izgradnju mišića, oporavak nakon vježbanja i održavanje optimalne tjelesne mase.
4.Kolagen: Kolagen, najzastupljeniji protein u ljudskom tijelu, igra ključnu ulogu u održavanju čvrstoće i elastičnosti kože, zglobova, tetiva, ligamenata i kostiju. Ovaj strukturalni protein pomaže u očuvanju integriteta kože, sprječavajući bore i smanjujući stvaranje strija. Također podržava zdravlje zglobova, poboljšava fleksibilnost i smanjuje rizik od ozljeda.
Najčešće se dobiva iz životinjskih izvora poput govedine, peradi i ribe. Postoje i biljni izvori kolagena, poput voća i povrća bogatih vitaminom C, koji igra ključnu ulogu u sintezi kolagena.
Suplementi kolagena dostupni su u obliku praha, kapsula i tekućina. Ovi proizvodi često sadrže hidrolizirani kolagen, što olakšava apsorpciju tijekom probavnog procesa.
Biljni dodaci
Izvor: Pexels
1.Kurkumin: Kurkumin, aktivni spoj iz kurkume, poznat je po snažnim protuupalnim i antioksidativnim svojstvima. Ovaj biljni dodatak često se koristi za smanjenje upala u tijelu, podršku zdravlju zglobova te kao potencijalna prevencija određenih bolesti.
2.Ginko biloba: Ekstrakt ginka bilobe često se koristi za poboljšanje cirkulacije i poticanje mentalne jasnoće. Smatra se da podržava zdravlje mozga i može smanjiti simptome povezane s mentalnim stresom.
3.Ashwagandha: Ashwagandha je adaptogeno bilje koje se tradicionalno koristi za smanjenje stresa, poticanje energije i poboljšanje općeg blagostanja. Također se povezuje s podrškom imunološkom sustavu.
Probiotici
Probiotici su živi mikroorganizmi koji pružaju zdravstvene benefite probavnom sustavu i imunološkom sustavu.
1.Lactobacillus Acidophilus: Lactobacillus Acidophilus, jedan od uobičajenih probiotičkih sojeva, održava ravnotežu crijevne mikroflore, poboljšava probavu i smanjuje rizik od gastrointestinalnih problema.
2.Bifidobacterium Longum: Bifidobacterium Longum, drugi česti probiotički soj, također podržava zdravlje crijeva, smanjuje upalne procese i jača opću imunološku funkciju. Probiotici se često koriste za poboljšanje crijevne flore nakon antibiotičke terapije ili kao podrška gastrointestinalnom zdravlju.
3.Saccharomyces Boulardii: Saccharomyces boulardii je kvasac koji se često koristi kao probiotik za podršku probavnom sustavu. Istraživanja pokazuju da može pomoći u smanjenju simptoma proljeva povezanih s različitim uzrocima.
4.Lactobacillus Reuteri: Lactobacillus reuteri je probiotički soj koji se istražuje zbog svojih potencijalnih koristi za zdravlje srca, kao i podrške imunološkom sustavu i zdravlju probavnog trakta.
Hormonski suplementi
1.Estrogeni: Estrogeni su ključni ženski spolni hormoni koji reguliraju menstrualni ciklus, održavaju zdravlje reproduktivnog sustava i igraju ulogu u očuvanju zdravlja kostiju.
Prirodni estrogeni često se koriste u hormonskoj nadomjesnoj terapiji (HRT) kako bi se ublažile simptomi menopauze i podržalo opće dobrostanje žena u postmenopauzi.
2.Testosteron: Testosteron je ključni muški spolni hormon, odgovoran za razvoj muških karakteristika poput rasta brade, povećanja mišićne mase i dubljenja glasa.
Suplementi testosterona često se koriste u fitness zajednici kako bi se potaknuo rast mišića, povećala energija i poboljšala izdržljivost. Međutim, treba ih koristiti pažljivo i pod nadzorom stručnjaka.
Sportski suplementi
1.Kreatin: Kreatin je supstanca koja se prirodno nalazi u mišićima i igra ključnu ulogu u proizvodnji energije tijekom intenzivnih fizičkih aktivnosti. Suplementacija kreatina može povećati ukupne razine kreatina u mišićima, poboljšavajući performanse i potičući brži oporavak nakon vježbanja.
2.BCAA (Aminokiseline Razgranatog Lanca): BCAA, uključujući leucin, izoleucin i valin, esencijalne su aminokiseline koje igraju ključnu ulogu u sintezi proteina i oporavku mišića. Suplementacija BCAA može smanjiti oštećenje mišića tijekom intenzivnih treninga i poboljšati oporavak.
3.Kofein: Kofein je stimulans koji povećava budnost, poboljšava koncentraciju i smanjuje osjećaj umora. Sportski entuzijasti često koriste kofein kako bi poboljšali sportske performanse i izdržljivost.
4. L-karnitin:L-karnitin je supstanca koja pomaže u prijenosu masnih kiselina u mitohondrije stanica, gdje se koriste za proizvodnju energije. Suplementacija L-karnitinom često se povezuje s poticanjem gubitka masnoće i poboljšanjem sportske izdržljivosti.
5. Beta-Alanin: Beta-alanin pomaže u povećanju razine karnozina u mišićima, što može smanjiti umor mišića tijekom intenzivnih treninga. Ovaj suplement često se koristi za poboljšanje sportskih performansi, posebno u disciplinama s visokim intenzitetom.
6.HMB (Beta-hidroksi-beta-metilbutirat): HMB je spoj koji nastaje tijekom razgradnje aminokiseline leucina. Smatra se da može smanjiti
7.Glutamin: Glutamin je aminokiselina koja podržava oporavak mišića i održava funkciju imunološkog sustava. Tijekom intenzivnih treninga, razina glutamina u tijelu može pasti, a suplementacija može pomoći u prevenciji gubitka mišićne mase te podržati brži oporavak nakon vježbanja.
8.Kreatin monohidrat: Kreatin monohidrat je najistraženiji i najčešće korišteni oblik kreatina. Ovaj suplement povećava razinu kreatina u mišićima, poboljšavajući snagu, izdržljivost i oporavak. Kreatin također potiče povećanje volumena stanica, što može doprinijeti povećanju mišićne mase.
9.Arginin: Arginin je aminokiselina koja igra ulogu u proizvodnji dušičnog oksida, tvari koja proširuje krvne žile i poboljšava protok krvi. Sportaši ga koriste kako bi poboljšali dotok krvi u mišiće tijekom vježbanja, što može podržati bolje sportske performanse i brži oporavak.
Pri odabiru sportskih suplemenata, važno je uzeti u obzir individualne potrebe, ciljeve i zdravstveno stanje.
Ostali popularni suplementi
1.Q10 (Koenzim Q10):
Funkcija: Sudjeluje u proizvodnji energije u stanicama, podržava zdravlje srca.
Izvori: Meso, riba, orašasti plodovi.
Suplementacija: Često se koristi za poboljšanje energetskih razina i očuvanje srčanog zdravlja.
2. Glukozamin i Hondroitin:
Funkcija: Potpora zdravlju hrskavice, zajedno često korišteni za ublažavanje simptoma osteoartritisa.
Izvori: Hrskavice životinja, ljuskari.
Suplementacija: Popularni za očuvanje zdravlja zglobova, posebno kod starijih osoba.
3.Resveratrol:
Funkcija: Resveratrol, prirodni antioksidans koji se nalazi u crvenom vinu, grožđu, i određenim vrstama orašastih plodova, povezan je s nizom zdravstvenih benefita. Ovaj spoj ima protuupalna svojstva i može podržati zdravlje srca, smanjiti upale u tijelu te pružiti zaštitu od oksidativnog stresa.
Šećer su ugljikohidrati koji predstavljaju neizostavan dio naše prehrane. Ovisno o konzumaciji može za nas biti izvor potrebne energije ili otrov. Poanta je u pravilnom doziranju i prehrani.
Pod pojmom šećer podrazumijevamo ugljkohidrate u kristalnom obliku ili u prahu, karakteristična slatkog okusa od kojih se većina koristi u prehrani. Pogledamo li malo pažljivije njihov kemijski sastav oni se sastoje od ugljika, kisika i vodika te se javljaju u različitim derivatima i iz različitih izvora.
Ako govorimo o njihovoj klasifikaciji onda se oni dijele na monosaharide, disaharide i trisaharide. Najjednostavni šećeri su monosaharidi, a uključuju glukozu (također poznatu i kao dekstrozu), fruktozu i galaktozu.
Šećer koji se najčešće koristi u prehrani je saharoza, koja spada u disaharide. U organizmu ona se hidrolizira u fruktozu i glukozu. Od ostalih disaharida tu su još maltoza i laktoza, tzv. mliječni šećer.
Postoje još i druge supstance koje također imaju sladak okus, ali nisu ugljikohidrati, te se ne ubrajuju u šećere. Neki od njih se koriste kao niskokalorična zamjena za šećer, poput primjerice raznoraznih umjetnih zaslađivača.
Gdje ga nalazimo?
Šećer saharoza se dobiva ekstrakcijom iz šećerne repe i šećerne trske. U procesu obrade ovisno o postupku, dobiva se rafinirani odnosno bijeli šećer (prolazi potpunu obradu) i smeđi šećer ne prolazi kroz cijeli proces rafinacije pa u njemu zaostaju razni biljni pigmenti, neki minerali te drugi biljni ostaci.
Smeđi se smatra zdravijim, a sadrži u sebi još i manje količine vitamina i minerala.
Od drugih prirodnih izvora tu su još primjerice med, javorov i agavin sirup. Za sirovi med se zna već kako ima antibakterijska, antivirusna i antifungalna svojstva, a u javorovom sirupu pronađeni su i antioksidansi.
Tu je još i stevija koja ne sadrži kalorije i čak je do 400 puta slađa od konzumnog šećera. Istraživanja su pokazala kako stevija može sniziti visoki krvni tlak te vrlo povoljno djeluje na probavni sustav smanjujući mučninu i žgaravicu te potičući probavu.
Nalazimo ga naravno i u čitavom nizu drugih namirnica, ovisno o njegovom obliku, tipa u voću, žitaricama, mlijeku, itd.
Šećer i ljudski organizam
Izvor: Pexels
Šećer je neophodan izvor energije te je dijelom čitavog niza biokemijskih procesa u ljudskom organizmu. Primjerice on je ljudskom mozgu osnovni izvor energije.
Za pravilan rad mozga potrebno je unijeti dnevno čak 130 g šećera. Kad govorimo o unosu šećera na dnevnoj razini tada bi on trebao biti manji od 10% ukupnog dnevnog energetskog unosa.
Okvirno govoreći ako je osobi dnevno u prosjeku potrebno 2000 kcal, do 200 kcal trebalo bi potjecati od šećera, odnosno 200 g. U tijelu se on pohranjuje u obliku glikogena u jetri i mišićima. Ukoliko su sve zalihe popunjene tada se on pretvara u masno tkivo.
Prekomjeran unos šećera se pokazao kao opterećenje za čitav organizam te imunološki sustav.
Istraživanja su između ostalog i dokazala povezanost između unosa šećera i nepovoljnih razina masnoća u krvi, odnosno dislipidemija. Prekomjeran unos šećera može uzrokovati višu razinu triglicerida i nižu razinu “dobrog” kolesterola, pokazala je studija objavljena u časopisu Journal of the American Medical Asociation.
Preporuke za unos šećera
Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji (WHO), dodani šećeri trebali bi činiti manje od 10% dnevnog unosa kalorija, a za dodatne zdravstvene beneficije preporučuje se smanjenje na manje od 5%. Za prosječnu odraslu osobu to iznosi oko 25-50 grama dnevno ili 6-12 čajnih žličica.
Konzumacija prirodnih izvora šećera, poput voća i povrća, preporučuje se zbog prisutnosti vlakana, vitamina i minerala koji usporavaju apsorpciju šećera i pružaju dodatne zdravstvene koristi.
Fiziološka uloga šećera u tijelu
Šećer, osobito glukoza, osnovni je izvor energije za stanice. Tijelo razgrađuje ugljikohidrate iz hrane u glukozu, koja ulazi u krvotok i opskrbljuje energijom sve organe, posebno mozak i mišiće. Glukoza se koristi za proizvodnju adenozin-trifosfata (ATP), molekule koja pokreće sve metaboličke procese.
Kratkoročno, šećer osigurava brzi energetski boost, važan u situacijama povećanog fizičkog napora ili kad je potrebno brzo podići razinu šećera u krvi. Osim glukoze, fruktoza i saharoza (stolni šećer) također se koriste u prehrani, iako fruktoza prolazi drugačiji metabolizam kroz jetru.
Šećer kao uzročnik bolesti
Prekomjeran unos hrane te odabir nezdravih namirnica osobito onih bogatih šećerima ili mastima povezuje se s čitavim nizom bolesti. Evo nekih:
Pretilost: Visok unos šećera često je povezan s povećanim unosom kalorija, što može dovesti do pretilosti. Prekomjerna težina može povećati rizik od mnogih bolesti, uključujući dijabetes tipa 2, srčane bolesti i neke vrste raka.
Dijabetes Tipa 2: Dugotrajna konzumacija velikih količina šećera može dovesti do insulinske rezistencije i razvoja dijabetesa tipa 2, ozbiljne bolesti koja zahtijeva kontrolu unosa šećera.
Karijes: Šećer je poznat kao glavni uzrok karijesa (zubnih šupljina). Bakterije u ustima hrane se šećerom i stvaraju kiseline koje oštećuju zubnu caklinu.
Metabolički Sindrom:Prekomjerna konzumacija šećera može dovesti do metaboličkog sindroma, skupa faktora rizika koji uključuju visok krvni tlak, visoke nivoe šećera u krvi, nizak HDL (“dobri”) kolesterol i povećani obujam struka.
Postoje znanstveni dokazi koji izravno povezuju unos šećera te nastanak karcinoma gušterače. Znanstvenici tvrde kako je najvjerojatniji razlog hiperglikemija i hiperinzulinemija. Unosom hrane koja sadrži jednostavne šećere dolazi do naglog povećanja glukoze u krvi i velike potrebe za inzulinom što postepeno dovodi do preopterećenja gušterače i smanjivanja osjetljivosti stanica na inzulin.
Visok unos šećera i hrane koja obiluje šećerom doveden je u vezu s karcinomom gušterače, ali i s povećanim rizikom od karcinoma jednjaka, tankog crijeva i pluća.
Dodatnim znanstvenim istraživanjima je potvrđeno kako je šećer zaslužan za poticanje rasta tumora. Ti rezultati upućuju na to da geni uzročnici raka, tzv. ”Ras proteinima”, potiču agresivne tumore pomoću šećera. Ukratko, šećer aktivira postojeće stanice raka time što ih umnožava te pospješuje njihovo širenje organizmom.
Razmatranje umjerene konzumacije
Umjerena konzumacija šećera može biti dio zdrave prehrane. Prirodni šećeri prisutni u voću, povrću i mliječnim proizvodima obično su manje problematični od dodanog šećera u prerađenim namirnicama. Preporučena dnevna količina dodanog šećera varira od preporuka za odrasle osobe, a smatra se da bi trebala biti manja od 10% ukupnih dnevnih kalorija.
Kratki zaključak
Šećer je izvor energije za tijelo, ali njegova prekomjerna konzumacija može imati negativne posljedice po zdravlje. Ključ je u umjerenoj konzumaciji i svjesnom biranju prirodnih izvora šećera umjesto dodanih šećera u prerađenim proizvodima. Zdrava i uravnotežena prehrana ključna je za održavanje optimalnog zdravlja i prevenciju negativnih učinaka prekomjerne konzumacije šećera.
