Smoothie jest idealan nadomjestak za obrok, bogat esencijalnim nutrijentima. Pogotovo ljeti kad preferiramo osvježavajuću hranu i piće. Ako je uz to i smoothie za mršavljenje onda je to dobitna kombinacija.
Kada je riječ o mršavljenju, ishrana ima ključnu ulogu u postizanju ciljeva i održavanju zdrave tjelesne težine. U tom kontekstu, smoothieji su postali popularan izbor za mnoge koji žele izgubiti kilograme.
Prilikom kreiranja dijeta, uvijek brinemo o potrebama naših klijenata. Nastojimo im uvijek sastaviti maštovite i ukusne jelovnike, koji će im ponuditi optimalnu i zdravu prehranu za njihov organizam. Također im nastojimo olakšati proces mršavljenja bez ikakvih izgladnjivanja i mučenja organizma. Neizostavan element svake naše dijete jest dobar smoothie za mršavljenje.
Smoothija ima puno vrsta, a već smo i dijelili neke recepte u prijašnjim blog postovima.
Oni su idealni za međuobrok ili čak nadomjestak za regularni obrok.
Pri njihovu odabiru uvijek pazimo na nutritivne vrijednosti te na broj kalorija.
Razlozi zašto su smoothiji dobri za mršavljenje:
Niskokalorični, a bogati nutrijentima: Smoothieji se mogu pripremiti sa svježim voćem, povrćem, nemasnim jogurtom ili biljnim mlijekom. Ovi sastojci su niskokalorični, a istovremeno bogati vitaminima, mineralima i vlaknima, što je ključno za osjećaj sitosti i zadovoljenje nutritivnih potreba.
Kontrolirane porcije: Priprema smoothieja omogućava precizno mjerenje sastojaka i kontroliranje unosa kalorija. To je korisno za one koji prate unos kalorija kao dio svog plana mršavljenja.
Smanjenje žudnje za grickalicama: Smoothieji se mogu napraviti sa dodatkom proteina i vlakana, što pomaže u održavanju stabilnog nivoa šećera u krvi i smanjenju žudnje za grickalicama između obroka.
Hidratacija: Voće i povrće u smoothieji sadrže velike količine vode, što pomaže u hidrataciji tijela, a ponekad dehidratacija može biti pogrešno shvaćena kao glad.
Brza priprema: Smoothieji se lako pripremaju i mogu biti sjajan obrok ili užina za osobe koje nemaju mnogo vremena za kuhanje.
Top 3 smoothija za mršavljenje
1. Sunrise Smoothie
Priprema ovog ukusnog Sunrise smoothieja koji je prepun vrijednih nutrijenata je laka i jednostavna. Njegovi glavni sastojci su supernamirnica borovnica, naranča bogata vitaminom C te banana koja obiluje kalijem. Kad ste prikupili sve sastojke stavite ih u mikser i dobro promiksajte dok ne dobijete gustu, vitaminima bogatu smjesu. Ovaj smoothie sadrži svega 209 kalorija i odličan je nadomjestak za obrok ili međuobrok.
2. Peach Breakfast Smoothie
Priprema ovog smoothieja je također jednostavna, svega 3 minute. Sastojke stavite u mikser i sve dobro promiksajte dok ne dobijete gustu tekuću smjesu puno vitamina i proteina. Za pripremu ovog smoothija se koriste žitarice i sezonsko voće te je ovaj recep dostatan za dva serviranja. Ovaj ukusni smoothie sadrži svega 263 kalorije po serviranju.
3. Smoothie od mrkve
Ovaj smoothie je bogat korisnim omega-3 masnimkiselinama sadržanim u orasima. Orasi također vrlo povoljno djeluju na vaš metabolizam. Oni ga ubrzavaju te pomažu u sagorijevanju kalorija. Tu su još i mrkve bogate vitaminom A te đumbir i cimet. Jedno serviranje ovog smoothija sadrži 219 kalorija teu potpunosti zadovoljava vašu dnevnu potrebu za vitaminom A.
Praktični savjeti za konzumaciju smoothija za mršavljenje
Narvano kao što smo spomenuli ima jako puno recepata za smoothije, ali ako želite smršaviti preporučamo vam da birate prema ovim navedenim smjernicama.
Balansirajte nutrijente: Dodajte proteine (poput grčkog jogurta, proteinskog praška ili bademovog maslaca) kako biste povećali osjećaj sitosti. Dodajte i zdrave masti (npr. avokado) kako biste održali energiju tokom dana.
Izaberite voće i povrće sa niskim GI: Voće i povrće sa niskim glikemijskim indeksom (GI) sporije podižu nivo šećera u krvi, čime se sprečava nagli pad glukoze i osjećaj gladi.
Vodite evidenciju kalorija: Ako pratite unos kalorija, vodite evidenciju sastojaka koje koristite u smoothieji kako biste precizno izračunali nutritivnu vrijednost.
Izbjegavajte dodavanje šećera: Izbjegavajte dodavanje rafiniranog šećera u smoothieje. Umjesto toga, koristite zaslađivače poput meda ili javorovog sirupa u umjerenim količinama.
Smoothieji su ukusna i zdrava opcija koja može biti korisna za mršavljenje kada se pravilno pripreme. Niskokalorični, bogati nutrijentima i kontrolirane porcije smoothieja mogu pomoći u održavanju osjećaja sitosti i podržavanju zdravih ciljeva mršavljenja. Ključ je u balansiranju sastojaka i pažljivom praćenju unosa kalorija. Uz pravilan pristup, smoothieji mogu biti ukusan dodatak vašem planu mršavljenja.
Kvalitetna prehrana jedan je od najvećih izazova s kojim se suočavaju osobe s dijabetesom. Ona je iznimno važna te je ključan čimbenik u dugoročnom uspješnom liječenju ove bolesti.
Dijabetes ili šećerna bolest jedna je od najčešćih endokrinoloških bolesti današnjice. Ona se primarno dijagnosticira povećanom razinom glukoze, odnosno šećera u krvi.
Naime riječ je o stanju kronične hiperglikemije, koja je ujedno povezana i s poremećajem metabolizma ugljikohidrata, masti i bjelančevina.
Ova bolest je doživotna, a kao njezine posljedice mogu se razviti i dodatne komplikacije poput problema s bubrezima, hipertenzije, neuroloških poteškoća, itd. Pravilnim liječenjem osobe oboljele od dijabetesa mogu značajno poboljšati i produljiti kvalitetu svog života.
Prehrana i dijeta kod dijabetesa jedna su od glavnih stavki pravilnog liječenja dijabetesa.
Uz prehranu ključnima se smatraju još i terapija lijekovima, samokontrola i edukacija oboljelih, konzultacije i posjeta liječniku te tjelovježba.
Dijabetes tipa I i tipa II
Kod šećerne bolesti razlikujemo dijabetes tipa 1 i dijabetes tipa 2.
Šećerna bolest tipa 1 poznata je još i kao inzulin ovisni tip šećerne bolesti i spada u autoimune bolesti. Uzrok ovom tipu dijabetesa jest potpuni izostanak lučenja hormona inzulina iz gušterače te ga se mora nadomjestiti adekvatnom terapijom lijekovima.
Šećerna bolest tip 2 je nešto drukčija situacija, ovaj tip bolesti uvjetovan je prvenstveno neadekvatnim načinom prehrane i stila života. Najčešće se javlja kod osoba koje boluju od pretilosti i imaju vrlo nisku tjelesnu aktivnost. Ovaj tip dijabetesa trenutno je u velikom porastu.
Simptomi ove bolesti variraju ovisno o tipu. Za tip 1 karakteristično je kako se simptomatika i bolest razvijaju naglo dok kod tipa 2 proces je umjereniji i dugotrajniji.
Među najčešće simptome ubrajaju se:
suhoća kože i ustiju
pojačana žeđ i glad
gubitak tjelesne mase
često mokrenje
osjećaj umora i iscrpljenosti
gubitak težine
trnjenje stopala
slabije zacijeljivanje rana
Kada govorimo o dijagnosticiranju bolesti onda se to čini analizom krvne slike. Vrijednosti glukoze u krvi za koje se smatraju indikatorom dijabetesa su od 7 mmol/L na tašte ili 11,1 mmol/L tijekom čitavog dana.
Reguliranje prehrane kod dijabetesa
Dijabetes je ozbiljna bolest, ali je isto tako i stanje koje se vrlo uspješno može regulirati ukoliko se na vrijeme krene s izvjesnim životnim promjenama. Pravilna prehrana i dijeta kod dijeabetesa je kao što smo spomenuli jedan od ključnih faktora u uspješnom tretiranju ove bolesti.
Treba biti svakako oprezniji prilikom odabira namirnica i jela. Nakon što se neke osnovne smjernice definiraju kasnije je vrlo lako održavati dijetu. Osnova prehrane kod dijabetesa je ustvari uravnotežena i zdrava prehrana.
Izbor pravilne dijete:
Dijeta sa niskim glikemijskim indeksom (GI): Hrana sa niskim GI sporije podiže nivo šećera u krvi. Ovo uključuje integralne žitarice, povrće i mahunarke.
Dijeta sa malo ugljikohidrata: Smanjen unos ugljikohidrata može pomoći u kontroli šećera u krvi. Keto dijeta je dobar primer takve dijete.
Mediteranska prehrana: Ova dijeta, bogata voćem, povrćem, maslinovim uljem i ribom, može pomoći u kontroli šećera u krvi i smanjenju rizika od srčanih bolesti.
Među glavnim obilježjima mediteranske prehrane su vrlo visoka potrošnja voća, povrća, mahunarki, orašastih plodova, sjemenki, kruha i žitarica. Umjerenije se konzumira riba i nešto manje meso, najčešće piletina, zatim punomasni sirevi i jogurt.
Važna karakteristika mediteranske prehrane je konzumacija maslinova ulja i raznog mediteranskog bilja u vidu začina te umjerena konzumacija vina, najčešće uz obroke.
Osnovne odrednice zdrave prahrane su u prvom redu raznolikost namirnica te njihova umjerena kalorijska vrijednost. Ona se sastoji u uravnoteženom unosu svih hranjivih sastojaka, ugljikohidrata, bjelančevina i masnoća. Ujedno treba biti bogata hranjivim tvarima poput vitamina i minerala.
Izvor: Unsplash
Jednostavni i složeni ugljkohidrati
U zdravoj prehrani ugljikohidrati bi trebali sačinjavati oko 50% dnevnog kalorijskog unosa.
Preporučeno je jesti u prvom redu složene ugljikohidrate. Glavni predstavnik složenih ugljikohidrata je škrob, a sadrže ga kruh, tjestenina i ostali proizvodi od raznih žitarica. Zatim tu su još i riža te različite vrste povrća kao što su krumpir ili mahunarke.
U složene ugljikohidrate spadaju također i vlakna, koja zauzimaju zasebno mjesto u prehrani. Hrana bogata vlaknima sporije se probavlja i smanjuje učinak povišenja glukoze u krvi.
Vlakna nalazimo isključivo u namirnicama biljnog porijekla, posebice u cjelovitim žitaricama, povrću, mahunarkama i voću.
Kad govorimo o jednostavnim ugljikohidratima kao što su saharoza, fruktoza ili laktoza poznati još kao i šećeri. Treba istaknuti kako oni imaju jednaku sposobnost podizanja glukoze u krvi kao i složeni. Nalazimo ih najviše u slatkišima, voću i mliječnim proizvodima.
Suvremene smjernice dopuštaju osobama sa šećernom bolesti uzimanje slatkiša, ali svakako u umjerenim količinama i u sklopu cjelovitog obroka. Dakle nisu zabranjeni kao što je to uobičajeno mišljenje samo treba biti oprezniji s njihovim unosom i adekvatno ih kombinirati sa regularnom prehranom i dijetom kod dijabetesa.
Bjelančevine i masti
Bjelančevine trebaju sačinjavati oko 20% dnevnog unosa. Glavni izvori bjelančevina u prehrani su meso, riba, jaja, mlijeko i mahunarke.
Danas su popularne i dijete s višim udjelom bjelančevina u svrhu bržeg gubitka težine. Takva prehrana se ipak općenito ne preporuča. Osnovna zamjerka je u tome što hrana bogata bjelančevinama većinom sadrži i viši udio masnoća pa to dovodi do njihovog pretjeranog unosa.
Mora se znati da višak bjelančevina u prehrani može doprinijeti i slabljenju bubrežne funkcije u bolesnika s šećernom bolešću.
Unos masnoća se preporuča maksimalnim količinama do 30% dnevno. One su vrlo bogate energijom. Osim ukupne količine, vrlo je važna vrsta masnoća koja se jede.
Preporučljivo je većinu potreba podmirivati nezasićenim masnim kiselinama. Višestruko nezasićene masti nalazimo u biljnim uljima kao što je suncokretovo, sojino ili kukuruzno, a vrlo vrijedne jednostruko nezasićene masti u maslinovom ulju ili bademima.
Vrlo povoljan učinak na razinu masnoća u krvi imaju i nezasićene omega-3-masne kiselineiz ribe. Zasićene masti najviše su odgovorne za porast lošeg kolesterola u krvi, a nalazimo ih u namirnicama životinjskog podrijetla, posebice crvenom mesu, mliječnim proizvodima, svinjskoj masti i nekim vrstama ulja, kao što je palmino.
Za osobe sa šećernom bolešću vrijede preporuke što se tiče prehrane i dijete: jesti žitarice s puno voća i povrća, a malo masnoća, soli i šećera.
Brokula je mediteranka porijeklom. Zbog svog jedinstvenog sastava spada u kategoriju supernamirnica. Ima vrlo visoko antioksidativno djelovanje, a odlična je i kod prevencije raka.
Supernamirnica brokula (Brassica oleracea var. italica) spada u porodicu kupusnjača. Između ostalih tu spadaju još i prokulica, kupus, kelj, cvjetača, karfiol, itd. Kao što smo spomenuli ona je mediteranskog porijekla, s njezinom kultivacijom krenulo se najvjerojatnije još u doba starog Rima.
Ima specifičan izgled, a prilikom kuhanja dolazi i do izražaja njezin specifičan miris.
Ona raste tijekom čitave godine, ali njezin vrhunac sazrijevanja je zimi. Tada ona ima svoj optimalan, pomalo slatkasti okus. Ova biljka je vrlo bogata kemijska sastava zato je važno pravilno je pripremiti.
Tijekom pripreme ne smijete ju prekuhati, preporuka je kuhati ju na pari cca 5 min. Ona treba biti al dente, ako ju prekuhate ona će izgubiti svoja drgocijena kemijska svojstva, a i osjetit ćete njezin vrlo intezivan miris kad počne otpuštati sumporovodik.
Bogatstvo brokulinih nutrijenata
Ova zelena, zrnata povrćka ima izuzetno bogat nutricionistički profil. S obiljem vitamina, minerala, antioksidansa i drugih ključnih hranjivih tvari, brokula donosi mnoge zdravstvene prednosti.
100 g ove namirnice sadrži svega 34 kcal što je čini idealnom namirnicom za vaš jelovnik ukoliko pokušavate smršaviti. Također ona obiluje korisnim vitaminima i mineralima zbog čega smo ju i svrstali u supernamirnice. Brokula je iznimno vrijedan izvor vitamina C, provitamina A, vitamina B6. Od ostalih nutrijenata bogata je pantotenskom kiselinom, riboflavinom, kalcijem, magnezijem, željezom, fosforom i kalijem.
Brokula je vrlo bogata i snažnim antioksidativnim fitonutrijentima, luteinom i zeaksantinom (karotenoidima) koji se akumuliraju u šarenicama. Uz antioksidativne vitamine A i C, brokula je bogat izvor folne kiseline, hranjive tvari važne za zdravlje vašeg srca. Antioksidantnih vitamini brokule imaju anti-age učinak odnosno usporavaju starenje i oštećenja stanica izazvano slobodnim radikalima.
Važno je istaknuti kako brokula sadrži gotovo dvostruko više vitamina C nego naranča, stoga dodatno jača obrambenu sposobnost organizma.
Lijekovitost brokule
Izvor: Pixabay
Evo nekih od najvažnijih zdravstvenih benefita brokule:
Bogatstvo nutrijenata: Brokula je bogata raznim važnim nutrijentima. To uključuje vitamin C, vitamin K, vitamin A, folnu kiselinu, vitamin B6, kalij, i mangan. Također je odličan izvor vlakana, što podržava zdravu probavu.
Antioksidansi za zaštitu stanica: Brokula sadrži antioksidanse kao što su beta-karoten, lutein i zeaksantin. Ovi spojevi pomažu neutralizirati slobodne radikale u tijelu i smanjuju oksidativni stres, čime se smanjuje rizik od raznih bolesti, uključujući srčane bolesti i rak.
Zaštita štitnjače: Selen, mineral prisutan u brokuli, važan je za zdravlje štitnjače. Pomaže u regulaciji funkcije štitnjače i podržava njezino normalno djelovanje.
Detoksikacija tijela: Brokula sadrži fitokemikalije poput glukorafanina, koji podržavaju detoksikaciju tijela. Ovaj spoj potiče enzime u jetri koji pomažu u eliminaciji toksina i štetnih tvari iz organizma.
Zaštita od kardiovaskularnih bolesti: Redovita konzumacija brokule može smanjiti rizik od srčanih bolesti. Njezini vlaknasti spojevi pomažu u snižavanju razine kolesterola, a antioksidansi podržavaju zdravlje krvnih žila.
Borba protiv raka: Brokula je poznata po svojoj sposobnosti da smanji rizik od određenih vrsta raka, uključujući rak debelog crijeva, prostate i dojke. Glukorafanin, prisutan u brokuli, ima antioksidativna i protuupalna svojstva koja podržavaju zaustavljanje širenja stanica raka.
Potpora imunološkom sustavu: Vitamin C u brokuli igra ključnu ulogu u jačanju imunološkog sustava. Ova supernamirnica može pomoći u borbi protiv prehlada i drugih infekcija.
Što kaže znanost
Znanstvenim istraživanjima pokazalo se kako konzumiranjem supernamirnice brokule možete utjecati na prevenciju nastanka raka.
Dakle po djelotvornosti u liječenju i preventivi nekih vrsta karcinoma brokula je na mjestu br. 1.
Ona potiče stvaranje antitumorskih enzima, stoga se preporučuje konzumirati je radi povećanja otpornosti organizma na tumore te kao pomoć u borbi protiv nekih vrsta tumora.
Redovno uzimanje brokule smatra se posebno korisnim za prevenciju raka dojke koji se povezuje s viškom ženskih hormona estrogena.
Sastojci indoli u brokuli ubrzavaju metabolizam estrogena, pa ostaje manje hormona za “hranjenje” receptora na zloćudno promjenjenim stanicama dojke. Brokula je također puna kalcija i magnezija neophodnih za jake kosti, zube, nokte i živce, te željeza koje je važno za proizvodnju crvenih krvnih zrnaca. Stoga ćete jedući brokulu spriječiti mogućnost nastanka anemije.
Također je bogata i folnom kiselinom te se stoga preporuča i kod prehrane trudnica. Ova kiselina osobito je važna u prvih 12 tjedana trudnoće jer sprječava nastanak nepravilnosti kod razvoja fetusa.
Od ostalih važno je još spomenuti neke blagodati konzuacije brokule, a usko su vezane uz vitamin C kojim obiluje. Naime dokazana je veća učinkovitost vitamina C prirodno sadržanog u namirnici od onog uzetog u obliku vitaminskog dodatka (suplementa). To je usko povezano s međusobnim zajedničkim djelovanjem vitamina C i drugih sastojaka u samoj brokuli. Vitamina C omogućuje zaštitu LDL kolesterola od oksidativnog oštećenja. Vitamin C potreban je za formiranje kolagena, koji jača mnoge dijelove tijela poput mišića i krvnih žila. Ima i važnu ulogu u zacjeljivanju rana te djeluje antialergijski.
Ukratko brokula s punim pravom nosi titulu supernamirnice.
Kako uključiti brokulu u prehranu
Postoji mnogo načina da uključite brokulu u svoju prehranu. Možete je kuhati, pirjati, blanširati, peći, ili čak jesti sirovu kao dio salate. Evo nekoliko ideja:
Brokula sa svježim začinima: Pripremite brokulu s maslinovim uljem, češnjakom i limunovim sokom za bogat okus.
Pire od brokule: Napravite pire od brokule dodajući malo maslaca i začina po želji.
Salata od brokule: Dodajte brokulu sirovu u salate kako biste dobili dodatnu hrskavost i hranjive tvari.
Pohana brokula: Zamotajte brokulu u krušne mrvice i pecite je u pećnici za ukusno i hrskavo jelo.
Kratki zaključak
Brokula je doista supernamirnica koja nudi obilje zdravstvenih prednosti. Njezina raznolika hranjiva svojstva čine je vrijednim dodatkom svakodnevnoj prehrani. Redovita konzumacija brokule može podržati vaše zdravlje i doprinijeti prevenciji različitih bolesti. Stoga, neka brokula postane neizostavan dio vaše prehrane kako biste uživali u svim njezinim prednostima za zdravlje i vitalnost.
Bolesti štitnjače u velikom su porastu. Bilo kao hipo- ili hiper-tireoza, hormonalni disbalans obično počinje postepeno, što ostavlja mogućnost ranih intervencija koje mogu bolest u ranoj fazi zauzdati u većem opsegu.
Današnji užurbani stil života, prepun stresa, pogrešaka u prehrani i zanemarivanja signala organizma idealan je za razvoj oboljenjaštitnjače. Ovisno o količini i vrsti cirkulirajućih hormona štitnjače te o njihovim perifernim učincima i njihovoj manifestaciji simptoma, bolesti štitnjače dijelimo na hipotireozu i hiperitreozu.
Od najčešćih pojava možemo izdvojiti:
umor
debljanje
depresija
osjet hladnoće
gušavost
lošija kvaliteta kose
Jednim dijelom rješenje ovih bolesti leži u kvalitetnoj prehrani, naša preporuka je mediteranska prehrana, koja se smatra najzdravijim načinom prehrane.
Svaka od ovih bolesti štitnjače ima svoje specifičnosti, također i svaki organizam je jedinstven. Zato je individualiziran pristup kod kreiranja prehrane nužan.
Prehrana kod hipotireoze
Hipotireoza je stanje smanjenog stvaranja hormona štitnjače, uzrokovano različitim mehanizmima.
Najčešći uzrok hipotireoze jest kronična, autoimuna upala štitnjače – tzv. Hashimotov tiroiditis, pri čemu postepeno dolazi do propadanja tkiva štitnjače i poljedičnog gubitka njezine endokrine funkcije.
Simptomi hipotireoze proizlaze iz usporenih metaboličkih procesa, smanjene potrošnje kisika, poremećenog metabolizma određenih vitamina, lipida i proteina. Oni u pravilu nastaju postepeno, stoga vrlo često prolaze nezapaženi u ranim fazama bolesti.
S obzirom da hipotireozu karakterizira usporen metabolizam, usporena probava, povišene razine masnoća u krvi i dobitak na tjelesnoj težini, prijeko je potrebno optimizirati svakodnevnu prehranu.
Kad govorimo o prehrani među glavnim uzrocima hipotireoze jest nedostatak joda u prehrani.
Potrebno ga je dodavati svakodnevnoj prehrani, putem jodirane soli ili namirnice bogate jodom, poput ribe, školjaka i morskih plodova.
Osnovne smjernice u suplementaciji i prehrani
Za osobe s hipotireozom, pravilna prehrana može biti ključna za upravljanje simptomima i održavanje optimalnog zdravlja. Evo nekoliko smjernica:
Jod: Jod je esencijalni nutrijent za štitnjaču jer je osnovni sastojak hormona štitnjače. Osobe s hipotireozom često imaju nedostatak joda. Dodavanje jodirane soli i hrane bogate jodom, poput morskih plodova, može pomoći u prevenciji nedostatka joda.
Selen: Selen je mineral koji ima antioksidativna svojstva i može pomoći u zaštiti štitnjače od oštećenja. Studije su pokazale da dodatak selena može poboljšati funkciju štitnjače kod osoba s autoimunim tiroiditisom, čestim uzrokom hipotireoze.
Hrana bogata vlaknima: Osobe s hipotireozom često se suočavaju s problemima probave. Hrana bogata vlaknima, poput voća, povrća, i cjelovitih žitarica, može pomoći u regulaciji probave.
Tu je i niz drugih nutrijenata čijim se redovitim unosom može dijelom utjecati na rad štitnjače. Važan je svakodnevni unos vitamina C, E, i B skupine. Zatim cinka, selena i aminokiseline tirozina kojom obiluju riba, meso, mliječni proizvodi i mahunarke.
Koje namirnice konzumirati
Izvor: Pexels
Namirnice koje bi trebalo uključiti u redoviti plan prehrane su:
Preporuka je obilna hidratacija (piti puno tekućine) te pojačati tjelesnu aktivnost, potrebno je organizmu osigurati dovoljan unos prehrambenih vlakana (najmanje 30 gr dnevno) koja će pojačati osjećaj sitosti, potaknuti crijevnu peristaltiku i smanjiti apsorpciju suvišnih masnoća.
Namirnice koje treba izbjegavati su: kofeinski napici, kupus, kelj, brokula, rotkvice, senf, soja (proizvodi od soje), breskve, lanene sjemenke, kikiriki, batat (vrsta krumpira).
Prehrana kod hipertireoze
Hipertireoza je stanje prekomjernog stvaranja i izlučivanja hormona štitnjače.
Javlja se vrlo često zbog stresa, zatim tijekom trudnoće, kod zračenja vrata ili kod težih infekcija.
Može nastati i kod povećanog unosa joda te kao posljedica dugotrajnog, prekomjernog uzimanja sintetskih hormona štitnjače. Zbog povećanog rada, odnosno ubzanog metabolizma, dolazi do propadanja jednog dijela mišićne i koštane mase.
Osnovne smjernice u prehrani i suplementaciji
U ovom slučaju prehrana je također vrlo važna kod regulacije ove bolesti. Ovo su neke osnovne smjernice:
Hrana bogata kalcijem: Hipertireoza može uzrokovati gubitak kalcija iz kostiju, pa je važno unositi dovoljno kalcija kroz namirnice poput mliječnih proizvoda, lisnato povrće (kao što su kelj i brokula) te tofu.
Voće i povrće: Antioksidansi iz voća i povrća pomažu u smanjenju upale koja može pratiti hipertireozu. Bobice, agrumi i špinat su dobri izbori.
Hrana s visokim sadržajem vlakana: Hrana bogata vlaknima može pomoći u regulaciji probave, što može biti poremećeno kod hipertireoze. Integralne žitarice i povrće poput graška i brokule su dobre opcije.
Nemasni izvor proteina: Nemasni izvori proteina poput piletine, puretine, ribe i graha mogu pomoći u održavanju mišićne mase i potrebne energije bez dodatnog opterećenja štitnjače.
Restrikcija joda: Iako jod može biti koristan za osobe s hipotireozom, treba ga ograničiti za osobe s hipertireozom kako bi se smanjila proizvodnja hormona štitnjače. Izbjegavajte hranu bogatu jodom, kao što su morski plodovi.
Dijeta i prehrana igraju ključnu ulogu u upravljanju bolestima štitnjače. Osobe s hipotireozom i hipertireozom trebaju prilagoditi svoju prehranu kako bi održavale ravnotežu hormona štitnjače i minimizirale simptome.
Važno je konzultirati se s liječnikom ili nutricionistom kako bi se razvila pravilna prehrana prilagođena specifičnim potrebama svake osobe.
Dijeta i prehrana su samo jedan dio upravljanja bolestima štitnjače, ali su neophodni za očuvanje zdravlja i kvalitete života osoba s ovim stanjima.
