Smoothie jest idealan nadomjestak za obrok, bogat esencijalnim nutrijentima. Pogotovo ljeti kad preferiramo osvježavajuću hranu i piće. Ako je uz to i smoothie za mršavljenje onda je to dobitna kombinacija.
Prilikom kreiranja dijeta, uvijek brinemo o potrebama naših klijenata. Nastojimo im uvijek sastaviti maštovite i ukusne jelovnike, koji će im ponuditi optimalnu i zdravu prehranu za njihov organizam. Također im nastojimo olakšati proces mršavljenja bez ikakvih izgladnjivanja i mučenja organizma. Neizostavan element svake naše dijete jest dobar smoothie za mršavljenje. Smoothija ima puno vrsta,a već smo i dijelili neke recepte u prijašnjim blog postovima. Oni su idealni za međuobrok ili čak nadomjestak za regularni obrok. Pri njihovu odabiru uvijek pazimo na nutritivne vrijednosti te na broj kalorija.
Top 3 smoothija za mršavljenje
1. Sunrise Smoothie
Priprema ovog ukusnog Sunrise smoothieja koji je prepun vrijednih nutrijenata je laka i jednostavna. Njegovi glavni sastojci su supernamirnica borovnica, naranča bogata vitaminom C te banana koja obiluje kalijem. Kad ste prikupili sve sastojke stavite ih u mikser i dobro promiksajte dok ne dobijete gustu, vitaminima bogatu smjesu. Ovaj smoothie sadrži svega 209 kalorija i odličan je nadomjestak za obrok ili međuobrok.
2. Peach Breakfast Smoothie
Priprema ovog smoothieja je također jednostavna, svega 3 minute. Sastojke stavite u mikser i sve dobro promiksajte dok ne dobijete gustu tekuću smjesu puno vitamina i proteina. Za pripremu ovog smoothija se koriste žitarice i sezonsko voće te je ovaj recep dostatan za dva serviranja. Ovaj ukusni smoothie sadrži svega 263 kalorije po serviranju.
3. Smoothie od mrkve
Ovaj smoothie je bogat korisnim omega-3 masnim kiselinama sadržanim u orasima. orasi također vrlo povoljno djeluju na vaš metabolizam. ni ga ubrzavaju te pomažu u sagorijevanju kalorija. Tu su još i mrkve bogate vitaminom A te đumbir i cimet. Jedno serviranje ovog smoothija sadrži 219 kalorija teu potpunosti zadovoljava vašu dnevnu potrebu za vitaminom A.
Kvalitetna prehrana jedan je od najvećih izazova s kojim se suočavaju osobe s dijabetesom. Ona je iznimno važna te je ključan čimbenik u dugoročnom uspješnom liječenju ove bolesti.
Dijabetes ili šećerna bolest jedna je od najčešćih endokrinoloških bolesti današnjice. Ona se primarno dijagnosticira povećanom razinom glukoze, odnosno šećera u krvi. Naime riječ je o stanju kronične hiperglikemije, koja je ujedno povezana i s poremećajem metabolizma ugljikohidrata, masti i bjelančevina. Ova bolest je doživotna, a kao njezine posljedice mogu se razviti i dodatne komplikacije poput problema s bubrezima, hipertenzije, neuroloških poteškoća, itd. Pravilnim liječenjem osobe oboljele od dijabetesa mogu značajno poboljšati i produljiti kvalitetu svog života. Prehrana i dijeta kod dijabetesa jedna su od glavnih stavki pravilnog liječenja dijabetesa. Uz prehranu ključnima se smatraju još i terapija lijekovima, samokontrola i edukacija oboljelih, konzultacije i posjeta liječniku te tjelovježba.
Dijabetes tipa I i tipa II
Kod šećerne bolesti razlikujemo dijabetes tipa 1 i dijabetes tipa 2. Šećerna bolest tipa 1 poznata je još i kao inzulin ovisni tip šećerne bolesti i spada u autoimune bolesti. Uzrok ovom tipu dijabetesa jest potpuni izostanak lučenja hormona inzulina iz gušterače te ga se mora nadomjestiti adekvatnom terapijom lijekovima. Kod dijabetesa tipa 2 imamo drukčiju situaciju, ovaj tip bolesti uvjetovan je prvenstveno neadekvatnim načinom prehrane i stila života. Najčešće se javlja kod osoba koje boluju od pretilosti i imaju vrlo nisku tjelesnu aktivnost. Ovaj tip dijabetesa trenutno je u velikom porastu.
Simptomi ove bolesti variraju ovisno o tipu. Za tip 1 karakteristično je kako se simptomatika i bolest razvijaju naglo dok kod tipa 2 proces je umjereniji i dugotrajniji. Među najčešće simptome ubrajaju se: suhoća kože i ustiju, pojačana žeđ i glad, gubitak tjelesne mase, često mokrenje, osjećaj umora i iscrpljenosti, gubitak težine, trnjenje stopala, slabije zacijeljivanje rana, itd. Kada govorimo o dijagnosticiranju bolesti onda se to čini analizom krvne slike. Vrijednosti glukoze u krvi za koje se smatraju indikatorom dijabetesa su od 7 mmol/L na tašte ili 11,1 mmol/L tijekom čitavog dana.
Izvor: Shutterstock
Reguliranje prehrane kod dijabetesa
Dijabetes je ozbiljna bolest, ali je isto tako i stanje koje se vrlo uspješno može regulirati ukoliko se na vrijeme krene s izvjesnim životnim promjenama. Pravilna prehrana i dijeta kod dijeabetesa je kao što smo spomenuli jedan od ključnih faktora u uspješnom tretiranju ove bolesti. Treba biti svakako oprezniji prilikom odabira namirnica i jela. Nakon što se neke osnovne smjernice definiraju kasnije je vrlo lako održavati dijetu. Osnova prehrane kod dijabetesa je ustvari uravnotežena i zdrava mediteranska prehrana koja se preporuča svima. Među glavnim obilježjima mediteranske prehrane su vrlo visoka potrošnja voća, povrća, mahunarki, orašastih plodova, sjemenki, kruha i žitarica. Umjerenije se konzumira riba i nešto manje meso, najčešće piletina, zatim punomasni sirevi i jogurt. Važna karakteristika mediteranske prehrane je konzumacija maslinova ulja i raznog mediteranskog bilja u vidu začina te umjerena konzumacija vina, najčešće uz obroke.
Osnovne odrednice zdrave prahrane su u prvom redu raznolikost namirnica te njihova umjerena kalorijska vrijednost. Ona se sastoji u uravnoteženom unosu svih hranjivih sastojaka, ugljikohidrata, bjelančevina i masnoća. Ujedno treba biti bogata hranjivim tvarima poput vitamina i minerala.
Jednostavni i složeni ugljkohidrati
U zdravoj prehrani ugljikohidrati bi trebali sačinjavati oko 50% dnevnog kalorijskog unosa. Preporučeno je jesti u prvom redu složene ugljikohidrate. Glavni predstavnik složenih ugljikohidrata je škrob, a sadrže ga kruh, tjestenina i ostali proizvodi od raznih žitarica. Zatim tu su još i riža te različite vrste povrća kao što su krumpir ili mahunarke. U složene ugljikohidrate spadaju također i vlakna, koja zauzimaju zasebno mjesto u prehrani. Hrana bogata vlaknima sporije se probavlja i smanjuje učinak povišenja glukoze u krvi. Vlakna nalazimo isključivo u namirnicama biljnog podrijetla, posebice u cjelovitim žitaricama, povrću, mahunarkama i voću.
Kad govorimo o jednostavnim ugljikohidratima kao što su saharoza, fruktoza ili laktoza poznati još kao i šećeri, onda treba istaknuti kako oni imaju jednaku sposobnost podizanja glukoze u krvi kao i složeni. Nalazimo ih najviše u slatkišima, voću i mliječnim proizvodima. Suvremene smjernice dopuštaju osobama sa šećernom bolesti uzimanje slatkiša, ali svakako u umjerenim količinama i u sklopu cjelovitog obroka. Dakle nisu zabranjeni kao što je to uobičajeno mišljenje samo treba biti oprezniji s njihovim unosom i adekvatno ih kombinirati sa regularnom prehranom i dijetom kod dijabetesa.
Bjelančevine i masti
Bjelančevine trebaju sačinjavati oko 20% dnevnog unosa. Glavni izvori bjelančevina u prehrani su meso, riba, jaja, mlijeko i mahunarke. Danas su popularne i dijete s višim udjelom bjelančevina u svrhu bržeg gubitka težine. Takva prehrana se ipak općenito ne preporuča. Osnovna zamjerka je u tome što hrana bogata bjelančevinama većinom sadrži i viši udio masnoća pa to dovodi do njihovog pretjeranog unosa. Mora se znati da višak bjelančevina u prehrani može doprinijeti i slabljenju bubrežne funkcije u bolesnika s šećernom bolešću.
Unos masnoća se preporuča maksimalnim količinama do 30% dnevno. One su vrlo bogate energijom. Osim ukupne količine, vrlo je važna vrsta masnoća koja se jede. Preporučljivo je većinu potreba podmirivati nezasićenim masnim kiselinama. Višestruko nezasićene masti nalazimo u biljnim uljima kao što je suncokretovo, sojino ili kukuruzno, a vrlo vrijedne jednostruko nezasićene masti u maslinovom ulju ili bademima.
Vrlo povoljan učinak na razinu masnoća u krvi imaju i nezasićene omega-3-masne kiseline iz ribe. Zasićene masti najviše su odgovorne za porast lošeg kolesterola u krvi, a nalazimo ih u namirnicama životinjskog podrijetla, posebice crvenom mesu, mliječnim proizvodima, svinjskoj masti i nekim vrstama ulja, kao što je palmino.
Za osobe sa šećernom bolešću vrijede preporuke što se tiče prehrane i dijete: jesti žitarice s puno voća i povrća, a malo masnoća, soli i šećera.
Brokula je mediteranka porijeklom. Zbog svog jedinstvenog sastava spada u kategoriju supernamirnica. Ima vrlo visoko antioksidativno djelovanje, a odlična je i kod prevencije raka.
Supernamirnica brokula (Brassica oleracea var. italica) spada u porodicu kupusnjača. Između ostalih tu spadaju još i prokulica, kupus, kelj, cvjetača, karfiol, itd. Kao što smo spomenuli ona je mediteranskog porijekla, s njezinom kultivacijom krenulo se najvjerojatnije još u doba starog Rima. Ima specifičan izgled, a prilikom kuhanja dolazi i do izražaja njezin specifičan miris. Ona raste tijekom čitave godine, ali njezin vrhunac sazrijevanja je zimi. Tada ona ima svoj optimalan, pomalo slatkasti okus. Ova biljka je vrlo bogata kemijska sastava zato je važno pravilno je pripremiti.
Tijekom pripreme ne smijete ju prekuhati, preporuka je kuhati ju na pari cca 5 min. Ona treba biti al dente, ako ju prekuhate ona će izgubiti svoja drgocijena kemijska svojstva, a i osjetit ćete njezin vrlo intezivan miris kad počne otpuštati sumporovodik.
Bogatstvo brokulinih nutrijenata
100 g ove namirnice sadrži svega 34 kcal što je čini idealnom namirnicom za vaš jelovnik ukoliko pokušavate smršaviti. Također ona obiluje korisnim vitaminima i mineralima zbog čega smo ju i svrstali u supernamirnice. Brokula je iznimno vrijedan izvor vitamina C, provitamina A, vitamina B6. Od ostalih nutrijenata bogata je pantotenskom kiselinom, riboflavinom, kalcijem, magnezijem, željezom, fosforom i kalijem.
Izvor: Shutterstock
Brokula je vrlo bogata i snažnim antioksidativnim fitonutrijentima, luteinom i zeaksantinom (karotenoidima) koji se akumuliraju u šarenicama. Uz antioksidativne vitamine A i C, brokula je bogat izvor folne kiseline, hranjive tvari važne za zdravlje vašeg srca. Antioksidantnih vitamini brokule imaju anti-age učinak odnosno usporavaju starenje i oštećenja stanica izazvano slobodnim radikalima. Važno je istaknuti kako brokula sadrži gotovo dvostruko više vitamina C nego naranča, stoga dodatno jača obrambenu sposobnost organizma.
Lijekovitost brokule
Znanstvenim istraživanjima pokazalo se kako konzumiranjem supernamirnice brokule možete utjecati na prevanciju nastanka raka. Dakle po djelotvornosti u liječenju i preventivi nekih vrsta karcinoma brokula je na mjestu br.1. Ona potiče stvaranje antitumorskih enzima, stoga se preporučuje konzumirati je radi povećanja otpornosti organizma na tumore te kao pomoć u borbi protiv nekih vrsta tumora. Redovno uzimanje brokule smatra se posebno korisnim za prevenciju raka dojke koji se povezuje s viškom ženskih hormona estrogena. Sastojci indoli u brokuli ubrzavaju metabolizam estrogena, pa ostaje manje hormona za “hranjenje” receptora na zloćudno promjenjenim stanicama dojke. Brokula je također puna kalcija i magnezija neophodnih za jake kosti, zube, nokte i živce, te željeza koje je važno za proizvodnju crvenih krvnih zrnaca. Stoga ćete jedući brokulu spriječiti mogućnost nastanka anemije. Također je bogata i folnom kiselinom te se stoga preporuča i kod prehrane trudnica. Ova kiselina osobito je važna u prvih 12 tjedana trudnoće jer sprječava nastanak nepravilnosti kod razvoja fetusa.
Od ostalih važno je još spomenuti neke blagodati konzuacije brokule, a usko su vezane uz vitamin C kojim obiluje. Naime dokazana je veća učinkovitost vitamina C prirodno sadržanog u namirnici od onog uzetog u obliku vitaminskog dodatka (suplementa). To je usko povezano s međusobnim zajedničkim djelovanjem vitamina C i drugih sastojaka u samoj brokuli. Vitamina C omogućuje zaštitu LDL kolesterola od oksidativnog oštećenja. Vitamin C potreban je za formiranje kolagena, koji jača mnoge dijelove tijela poput mišića i krvnih žila. Ima i važnu ulogu u zacjeljivanju rana te djeluje antialergijski.
Ukratko brokula s punim pravom nosi titulu supernamirnice.
Bolesti štitnjače u velikom su porastu. Bilo kao hipo- ili hiper-tireoza, hormonalni disbalans obično počinje postepeno, što ostavlja mogućnost ranih intervencija koje mogu bolest u ranoj fazi zauzdati u većem opsegu.
Današnji užurbani stil života, prepun stresa, pogrešaka u prehrani i zanemarivanja signala organizma idealan je za razvoj oboljenjaštitnjače. Ovisno o količini i vrsti cirkulirajućih hormona štitnjače te o njihovim perifernim učincima i njihovoj manifestaciji simptoma, bolesti štitnjače dijelimo na hipotireozu i hiperitreozu. Od najčešćih pojava možemo izdvojiti: umor, debljanje, depresija, osjet hladnoće, gušavost, lošija kvaliteta kose, itd.
Jednim dijelom rješenje ovih bolesti leži u kvalitetnoj prehrani, naša preporuka je mediteranska prehrana, koja se smatra najzdravijim načinom prehrane. Svaka od ovih bolesti štitnjače ima svoje specifičnosti, također i svaki organizam je jedinstven. Zato je individualiziran pristup kod kreiranja prehrane nužan.
Prehrana kod hipotireoze
Hipotireoza je stanje smanjenog stvaranja hormona štitnjače, uzrokovano različitim mehanizmima. Najčešći uzrok hipotireoze jest kronična, autoimuna upala štitnjače – tzv. Hashimotov tiroiditis, pri čemu postepeno dolazi do propadanja tkiva štitnjače i poljedičnog gubitka njezine endokrine funkcije. Simptomi hipotireoze proizlaze iz usporenih metaboličkih procesa, smanjene potrošnje kisika, poremećenog metabolizma određenih vitamina, lipida i proteina. Oni u pravilu nastaju postepeno, stoga vrlo često prolaze nezapaženi u ranim fazama bolesti.
Izvor: Shutterstock
S obzirom da hipotireozu karakterizira usporen metabolizam, usporena probava, povišene razine masnoća u krvi i dobitak na tjelesnoj težini, prijeko je potrebno optimizirati svakodnevnu prehranu. Kad govorimo o prehrani među glavnim uzrocima hipotireoze jest nedostatak joda u prehrani. Potrbno ga je dodavati svakodnevnoj prehrani, putem jodirane soli ili namirnice bogate jodom, poput ribe, školjaka i morskih plodova.
Tu je i niz drugih nutrijenata čijim se redovitim unosom može dijelom utjecati na rad štitnjače. Važan je svakodnevni unos vitamina C, E, i B skupine. Zatim cinka, selena i aminokiseline tirozina kojom obiluju riba, meso, mliječni proizvodi i mahunarke.
Namirnice koje bi trebalo uključiti u redoviti plan prehrane su: riba (najviše tuna i losos), školjke i morski plodovi, meso, mahunarke, cjelovite žitarice, smeđa riža, orašasti plodovi, sjemenke (najviše suncokretove), citrusno voće, marelice, avokado, banane, jagode, šljive, paprika, mrkva, šparoge, špinat, mliječni proizvodi (najviše s probioticima), zeleni čaj, kokosovo, maslinovo i riblje ulje.
Preporuka je obilna hidracija (piti puno tekućine) te pojačati tjelesnu aktivnost, potrebno je organizmu osigurati dovoljan unos prehrambenih vlakana (najmanje 30 gr dnevno) koja će pojačati osjećaj sitosti, potaknuti crijevnu peristaltiku i smanjiti apsorpciju suvišnih masnoća.
Namirnice koje treba izbjegavati su: kofeinski napici, kupus, kelj, brokula, rotkvice, senf, soja (proizvodi od soje), breskve, lanene sjemenke, kikiriki, batat (vrsta krumpira).
Prehrana kod hipertireoze
Hipertireoza je stanje prekomjernog stvaranja i izlučivanja hormona štitnjače. Javlja se vrlo često zbog stresa, zatim tijekom trudnoće, kod zračenja vrata ili kod težih infekcija. Može nastati i kod povećanog unosa joda te kao posljedica dugotrajnog, prekomjernog uzimanja sintetskih hormona štitnjače. Zbog povećanog rada, odnosno ubzanog metabolizma, dolazi do propadanja jednog dijela mišićne i koštane mase. Stoga se preporuča povećan unos aminokiselina, proteina i kalcija (1200 mg dnevno).
Namirnice koje se preporučuju su: grah, cvjetača, soja i sojini proizvodi, tamnozeleno lisnato povrće, kurkumin , srčanik (biljka iz porodice mente), omega-3 masne kiseline, vitamin C.
