Jedna od svakako neizbježnih ljetnih namirnica je paprika. Ovo povrće egzotičnog porijekla bogato je vitaminima i odlično je za zdravlje vaše kože. Ima je u svim oblicima, bojama i veličinama, a i sveprisutna je u raznim kuhinjama diljem svijeta.
Ljeto je i sezona je paprika. Stoga smo odlučili vas malo bolje upoznati s ovim afričkim povrćem. Paprika predstavlja jedan od najomiljenijih sastojaka u kuhinjama diljem svijeta. Ova ukusna i raznolika povrtnica ima dugu povijest i široku primjenu u kulinarstvu, ali osim što donosi šarenu raskoš okusa na naše tanjure, paprika također skriva značajne blagodati za naše zdravlje.
Raznolikost i nutritivna vrijednost
Paprike, članovi porodice Solanaceae, dolaze u raznim oblicima, veličinama, bojama i okusima. Imamo slatke paprike u crvenoj, žutoj i narančastoj boji, dok zelene paprike imaju gorak okus. Nekoliko sorti paprike čak su i ljute, poput jalapeno, habanero i chili paprike.
Poznato je oko pedesetak različitih sorti ovog ukusnog povrća. Ima je u raznim oblicima bojama i okusima. Naći ćete ih od oblih do rogatih, od crvenih do žutih i zelenih, od ljutih do blagih. Sve su to različite sorte paprike. Osim njene vizualne i okusne raznolikosti, ona je ujedno i vrlo hranjiva te sadrži svega 20 kcal, a bogata je i vlaknima. Što ju čini idealnom namirnicom za svakog tko pokušava regulirati svoju težinu.
Svježa paprika u 100 g sadrži: 92 % vode, 6 g ugljikohidrata, 0,99 g bjelančevina, 0,3 g masti i 1,2 g dijetetskih vlakana. Prehrana koja obiluje biljnim vlaknima utječe i na smanjenu potrebu inzulina te poboljšanje regulacije glukoze kod dijabetičara, zatim na sniženje lipida i kolesterola u krvi. Stoga je prehrana koja sadrži namirnice bogate biljnim vlaknima djelotvorna u liječenju srčanih oboljenja i dijabetesa. Od njezinih ostalih karakteristika treba svakako istaknuti bogatstvo vitaminima i mineralima te jak antioksidativni učinak.
Paprika i konzumacija
Izvor: Unsplash
Paprika je povrće koja se konzumira na bezbroj različitih načina i bez nje se niti jedna kuhinja ne može ni zamisliti. Pa ipak ako govorimo o idelnom načinu konzumacije, onda treba istaknuti kako je ona u sirovom izdanju ipak najzdravija. Zašto je tomu tako?
Zahvaljujući visokom sadržaju vitamina C i bioflavonida, paprika predstavlja izvrstan antioksidans, međutim da bi se u potpunosti zadržali nivoi ovih važnih tvari, mora se jesti sirova i rezati neposredno prije same konzumacije jer su biološki vrijedni spojevi sadržani u njoj nestabilni na zraku.
Najčešće se koriste paprike zelene i crvene boje. Međutim, zanimljivo je istaći da između zelene odnosno crvene paprike postoji razlika u količini pojedinih hranjivih sastojaka, s tim što je po nutritivnom sastavu vrjednija crvena paprika. Ova razlika je utoliko veća ukoliko je boja paprike crvenija, a paprika zrelija, krupnija i mesnatija. Jedino je količina vitamina C približno ista u zelenoj i crvenoj paprici.
Nutritivna vrijednost paprike
Količina vitamina C u svim dijelovima paprike nije podjednaka. Najviše ga ima u dijelu oko peteljke, a sve manje što smo bliži vrhu paprike.
Svaka boja paprike donosi različite hranjive tvari. Crvene i narančaste paprike bogate su antioksidansima, posebno vitaminom C i beta-karotenom. Žute paprike obiluju vitaminom C, kalijem i folatima. Zelene paprike su bogate vitaminom K i vlaknima. Ljute paprike, s njihovom karakterističnom ljutinom, sadrže spojeve poput kapsaicina koji mogu poboljšati cirkulaciju i smanjiti upale.
Kad govorimo o crvenoj boji paprike onda ona dolazi od pigmenta beta-karotena (provitamina vitamina A) i od dva karotenoida: kapsatina i kapsorubina, dok je karakterističan miris paprike posljedica prisustva eteričnog ulja kojeg u paprici ima 0,17 do 1,25 mg na 100 grama.
Stoga je upravo ova dobitna kombinacija vitamina A i C ono što papriku čini idealnom namirnicom za vašu kožu.
Jer su upravo oni najvažniji za njezino zdravlje. Uz visok antioksidativni učinak, oni dirketno utječu svježinu na stvaranje stvaranja kolagena. Čime ujedno utječu na tonus odnosno čvrstoću te svjež i mladenački izgled. Stoga ju svakako preporučamo da ju konzumirate najčešće sirovu i u različitim salatama. Tako ćete dobiti najviše od njezinih hranjivih sastojaka. Naravno i drugi oblici pripremanja su opcija samo uz manji nutritivni učinak.
Zdravstvene prednosti paprike
Uz svoju iznimnu hranjivu vrijednost, paprike donose brojne zdravstvene prednosti:
Jačanje imuniteta: Visok sadržaj vitamina C u paprici podržava imunološki sustav i pomaže u borbi protiv prehlada i infekcija.
Očuvanje zdravlja srca: Paprike su niskokalorične i bogate kalijem, što pomaže u održavanju zdravog krvnog tlaka i srčane funkcije.
Poboljšanje probave: Vlakna u paprici podržavaju zdravlje probavnog sustava, potičući redovitu stolicu i smanjujući rizik od probavnih problema.
Antioksidativna zaštita: Bogatstvo antioksidansa u paprici pomaže u neutralizaciji slobodnih radikala i smanjenju oksidativnog stresa u tijelu.
Paprike u kulinarstvu
Paprike se lako mogu uključiti u razna jela. One su sjajan dodatak salatama, juhama, umacima i rižotima. Slatke paprike odlično se slažu s sirom i mesom, stvarajući ukusne punjene paprike, a ljute paprike daju poseban šarm jelima kojima želimo dodati malo ljutine.
Paprike se mogu konzumirati sirove, pečene, pržene, kuhane ili fermentirane. Njihov svjež i hrskav okus čini ih omiljenima u ljetnim jelima, ali oni su dostupni tijekom cijele godine i mogu se koristiti u raznim receptima, donoseći šarm i ukus svakom obroku.
Zaključak
Paprike su puno više od šarenog ukrasa na tanjuru – one su bogate hranjivim tvarima i donose brojne zdravstvene prednosti. Njihova raznolikost, ukus i nutritivna vrijednost čine ih nezaobilaznim sastojkom uravnotežene prehrane. Uključite paprike u svoj jelovnik i otkrijte zašto su ove raskošne povrtnice tako cijenjene u kuhinji i zdravlju.
Što je to točno u grožđu tako moćno?! Gotovo svaki dio biljke, od ukusnog ploda do sjemenki, peteljki i pokožice. Svi oni bogati su nutrijentima koji su važni za zdravlje vašeg organizma.
Grožđe, sočno i ukusno voće koje raste na vinovoj lozi (Vitis vinifera), ima dugu povijest korištenja u prehrani i proizvodnji vina. Osim što je omiljeni sastojak mnogih jela i napitaka, grožđe također nudi brojne zdravstvene prednosti.
Ovo ukusno voće sazrijeva tijekom ljetnih i jesenskih mjeseci. Bobica grožđa je hrskave teksture i slatkog ili kiselkastog okusa. Najveću nutritivnu vrijednost ima na vrhuncu svoje zrelosti. U 100 g ovog ukusnog svježeg voća sadržano je 69 kcal ili 288 kJ energije, 0,72 g proteina, 0,16 g masti, 18,10 g ugljikohidrata, 0,9 g dijetetskih vlakana i 15,48 g šećera. Dobar je izvor vitamina C,magnezija, mangana i kalija.
Zatim sadrži fosfornu kiselinu, sve B vitamine, osim B12, koji su važni za izmjenu ugljikohidrata i povoljno utječu na živčani sustav.
Grožđe je također visokovrijedan izvor fitokemikalija bioflavonoida. To je specifična skupina biljnih pigmenata (boja), koji se danas vrlo intenzivno istražuju u kozmetičkoj industriji i farmaciji te medicini.
Što je izraženija boja grožđa to znači jaču koncentraciju bioflavonoida. Ove tvari posjeduju izraziti antioksidacijski potencijal, tj. štite stanice od štetnog utjecaja slobodnih radikala.
Zdravstvene prednosti grožđa
Grožđe nije samo ukusno voće, već je jako dobro za vaše zdravlje. Evo nekih benefita:
Antioksidansi: Grožđe je bogato antioksidansima, uključujući resveratrol, koji može pomoći u borbi protiv slobodnih radikala i smanjenju rizika od kroničnih bolesti.
Kardiovaskularno zdravlje: Konzumacija grožđa povezana je s poboljšanim kardiovaskularnim zdravljem. Antioksidansi i fitonutrijenti u grožđu mogu doprinijeti smanjenju rizika od srčanih bolesti.
Zdravlje kože: Resveratrol i druge tvari u grožđu mogu pomoći u očuvanju zdravlja kože i smanjenju oštećenja uzrokovanog UV zračenjem.
Probava: Grožđe je dobar izvor vlakana, što podržava zdravu probavu i regulira stolicu.
Pomaže kontroli tjelesne mase: Grožđe je niskokalorično voće i može biti korisno kao zdrava alternativa za grickanje.
Minerali: Grožđe sadrži minerale poput kalija, koji podržavaju ravnotežu elektrolita u tijelu.
Izvor: Pexels
Resveratrol
Znanstvenim istraživanjima je dokazano da polifenoli prisutni u grožđu, a samim time i u vinu blagotvorno djeluju na zdravlje srca i kardiovaskularnog sustava.
Riječ je o polifenolima: resveratroli, antocijani, katehini i kvercetini, koji djeluju tako da skupljaju i inaktiviraju slobodne radikale te reduciraju nusprodukte oksidacije. Također je dokazano da konzumacija grožđa poboljšava cirkulaciju jer sprječava nakupljanje crvenih krvnih stanica u žilama, poboljšava kapacitet rada srca i regenerira uništeno tkivo nakon srčanog udara.
Važno je napomenuti kako su ove biljne kemikalije prisutne prvenstveno u crnom grožđu.
Najdragocijeniji je resveratrol pa ćemo stoga njemu posvetiti posebnu pažnju.
Resveratrol pokazuje izvanredna inhibicijska svojstva na staničnoj razini u počecima stvaranja raka (prostate, pluća, jetre i dojke). Djeluje protiv raka na način da usporava rast stanica raka, a istovremeno ima sposobnost obnavljanja zdravih stanica.
Dakle vrlo je učinkovit kod postojećih tumora, a i kod predmalignih stanja.
On je snažno sredstvo detoksifikacije (posebno jetre) i razlaže mnoge ksenobiotike (ljekovi, pesticidi, alkohol). Također je dobar za liječenje proširenih vena, protiv alergijskih bolesti, daje odlične rezultate kod šećerne bolesti naročito kod liječenja dijabetičke retinopatije i visokog tlaka. Ima i široku primjenu u kozmetičkoj industriji jer koži daje mladenački izgled.
Anti-age djelovanje resveratrola
Ovaj anti-age sastojak, u kremama i serumima stimulira proizvodnju kolagena zbog čega koža izgleda čvršća, a bore manje. To ne čudi s obzirom na to da su njegova antioksidativna svojstva 50 puta jača od vitamina E i 20 puta snažnija od vitamina C.
Prema novijim istraživanjima, resveratrol pomaže u zaštiti kože od sunčevih oštećenja, koja su odgovorna za prerano starenje kože, ublažavajući bore i pigmentaciju, ali i umanjujući mogućnost razvoja raka kože.
Stoga vam svakako preporučamo da uvrstite ovo zdravo i ukusno voće u svoj dnevni jelovnik i iskoristite njegovu sezonu maksimalno. Također možete uživati u sokovima od grožđa čija konzumacija pomaže u smanjenju začepljenja žila te povisuje razinu alfa-tokoferola, koji povećava antioksidantna svojstva plazme.
Ne zaboravimo naravno i crno vino, ako imate problema s visokim tlakom, čaša vina uz ručak ili večeru može utjecati na smanjenje rizika od srčanih bolesti.
Različite vrste grožđa
Postoji mnogo različitih sorti grožđa, a svaka od njih ima svoj jedinstveni okus i teksturu. Evo nekoliko popularnih vrsta:
Crno grožđe: Crno grožđe je poznato po svojoj tamnoj kori i sočnoj, slatkoj pulpi. Različite sorte crnog grožđa uključuju Cabernet Sauvignon, Merlot i Thompson Seedless.
Crveno grožđe: Ova sorta ima crvenu koru i obično je slađa od crnog grožđa. Najpoznatija sorta crvenog grožđa je Flame Seedless.
Zeleno grožđe: Zeleno grožđe, poznato i kao bijelo grožđe, ima zelenu koru i sočnu unutarnjost. Poznate sorte uključuju Muscat i Sultana.
Ružičasto grožđe: Ovo grožđe ima blijedu ružičastu boju i često se koristi za proizvodnju ružičastih vina.
Sorte za sušenje: Neke sorte grožđa posebno su pogodne za sušenje kako bi se proizvele grožđice, poput sorte Thompson Seedless.
Slatkoću grožđa možete procijeniti prema njegovoj boji. Zelene sorte trebaju imati lagano žućkastu nijansu, crveno grožđe mora biti bez tragova zelene boje, dok tamne sorte moraju imati izrazito tamnu boju. Grožđe se često kupuje i sušeno, u obliku grožđica, koje se većinom koriste u pripremi raznoraznih slastica.
Kao i kod svakog voća, važno je konzumirati grožđe u umjerenosti kako bi se maksimizirale njegove prednosti. Bogatstvo hranjivih tvari, slatki okus i raznolikost sorti čine grožđe omiljenim voćem mnogih i izvrsnim dodatkom uravnoteženoj prehrani.
