Mahunarke su vrlo bogate biljnim proteinima, vlaknima, mineralima te vitaminima B skupine. Ne sadrže gluten te imaju nizak glikemijski indeks i postotak masti.
Mahunarke su porodica biljaka koje imaju čak preko 19 500 različitih vrsta. Neke od poznatiji su grah mahunar, grašak, soja, leća, bob, slanutak, itd. U ljudskoj prehrani zauzimaju vrlo važno mjesto, prvenstveno zahvaljujući svom vrlo vrijednom sastavu i vrlo visokom prinosu. Mahunarke, grahorice ili leguminoze imaju vrlo specifičan nutritivni sastav. Sadrže gotovo sve potrebno za našu ishranu, i to u vrlo korisnim i balansiranim omjerima. Gotovo idealno prema našim potrebama dolaze u točno pravim omjerima makronutrijenti ugljikohidrati, proteini i masnoće, za gradivo i energiju, uz pregršt vitamina i minerala. Nemojmo zaboraviti balastne tvari i antioksidanse, te fitokemikalije poput flavonoida, lignana i fitosterola koji daju pečat vrlo korisnih nutraceutika.
Nutritivna svojstva mahunarki
Izvor: Pixabay
Mahunarke sadrže 20 do 25% proteina, što je dvostruko više nego u žitaricama i triput više nego u riži, a u prosjeku gotovo duplo više nego meso.
Tako se zbog svog bogatog proteinskog sastava mahunarke ponekad tituliraju i kao “meso za siromašne”, zbog visokog udjela proteina. Proteini mahunarki su u principu vrlo slični ili jednaki sojinom proteinu prema biološkoj vrijednosti. Isti se taj sojin protein prema ocjeni Svjetske Zdravstvene Organizacije pokazao jednak proteinima u mesu, mlijeku i jajima.
Iako su mahunarke općenito bogate na proteinima, probavljivost tih proteina je na visokom nivou. Ipak, važno je istaknuti zašto se u biološkom smislu daje prednost mesu i životinjski proteinima. Naime, zajednička mana mahunarki je nedostatak esencijalne aminokiseline metionina.
Međutim, iako su biološki manje vrijedni radi deficitarnosti metionina, u kombinaciji s proteinima žitarica koje imaju metionin ovaj se nedostatak anulira, pa se kombiniranjem može dobiti puni potrebni profil svih esencijalnih aminokiselina. Na taj način kod mahunarki se u praktičnom smislu može govoriti o pravom iskorištenju proteina, budući se u stvarnom životu gotovo uvijek serviraju uz neku žitaricu.
Dakle, kombinacija mahunarki i žitarica u ishrani daje puni profil biološke vrijednosti aminokiselina.
Mahunarke spadaju u one namirnice s vrlo niskim glikemijskim indeksom što znači da malo ili nikako ne provociraju gušteraču na lučenje inzulina.
Zašto? Zato što sadrže pretežno kompleksne ugljikohidrate koji se u organizmu vrlo sporo pretvaraju u glukozu.
Vlaknasta struktura mahunarkivažna je za probavu i metabolizam jer zadržava vodu, prikuplja toksine, povećava volumen crijevnog sadržaja, sprječava zatvor te smanjuje rizik od pojave raka debelog crijeva i nekih drugih oboljenja.
Konzumacija i priprema mahunarki
Kako bi spriječili neugodne popratne pojave uživanja u mahunarkama, potrebno je neutralizirati fitičnu kiselinu iz ovojnice i olakšati probavu oligosaharida.
Svaku vrstu mahunarke treba namakati, osim leće i suhog graška.
Najbolje u hladnoj vodi nekih 6 do 12 sati uz povremeno mijenjanje vode i svakako ih drži u hladnjaku kako ne bi fermentirale na sobnoj temperaturi. Mahunarke nemojte kuhati u vodi u kojoj su se namakale. Dodaj svježu vodu, sol i druge začine dodavati tek pri kraju kuhanja.
Preporuka kombiniraj mahunarke sa žitaricama, obiljem povrća i zelenjave s dodatkom hladno prešanog ulja po želji.
Postoji mnogo načina kako uključiti mahunarke u svoju prehranu evo par ideja:
Variva i juhe: Grah, leća i slanutak čine izvrsne dodatke varivima i juhama.
Salate: Dodajte kuhane ili konzervirane mahunarke svježem povrću i začinima za ukusne salate.
Namazi: Pripremite humus od slanutka ili mješavinu graha za sendviče i umake.
Burgeri i popečci: Napravite veganske burgere i popečke od mahunarki kao zamjenu za meso.
Smoothieji: Dodajte malu količinu proteina u svoj jutarnji smoothie koristeći grah ili leću.
Prilozi: Poslužite mahunarke kao prilog uz meso ili drugu glavnu komponentu obroka.
Zaključak
Mahunarke su izvrstan izvor proteina i mnogih drugih hranjivih tvari. Integriranje različitih vrsta mahunarki u svoju prehranu može pomoći u održavanju ravnoteže hranjivih tvari, podržati zdravlje srca, poboljšati kontrolu tjelesne težine i promicati opće zdravlje. Bez obzira jeste li vegetarijanac, vegan ili samo tražite zdravu alternativu proteinima, mahunarke su izvrstan izbor za vašu prehranu.
Jedna od svakako neizbježnih ljetnih namirnica je paprika. Ovo povrće egzotičnog porijekla bogato je vitaminima i odlično je za zdravlje vaše kože. Ima je u svim oblicima, bojama i veličinama, a i sveprisutna je u raznim kuhinjama diljem svijeta.
Ljeto je i sezona je paprika. Stoga smo odlučili vas malo bolje upoznati s ovim afričkim povrćem. Paprika predstavlja jedan od najomiljenijih sastojaka u kuhinjama diljem svijeta. Ova ukusna i raznolika povrtnica ima dugu povijest i široku primjenu u kulinarstvu, ali osim što donosi šarenu raskoš okusa na naše tanjure, paprika također skriva značajne blagodati za naše zdravlje.
Raznolikost i nutritivna vrijednost
Paprike, članovi porodice Solanaceae, dolaze u raznim oblicima, veličinama, bojama i okusima. Imamo slatke paprike u crvenoj, žutoj i narančastoj boji, dok zelene paprike imaju gorak okus. Nekoliko sorti paprike čak su i ljute, poput jalapeno, habanero i chili paprike.
Poznato je oko pedesetak različitih sorti ovog ukusnog povrća. Ima je u raznim oblicima bojama i okusima. Naći ćete ih od oblih do rogatih, od crvenih do žutih i zelenih, od ljutih do blagih. Sve su to različite sorte paprike. Osim njene vizualne i okusne raznolikosti, ona je ujedno i vrlo hranjiva te sadrži svega 20 kcal, a bogata je i vlaknima. Što ju čini idealnom namirnicom za svakog tko pokušava regulirati svoju težinu.
Svježa paprika u 100 g sadrži: 92 % vode, 6 g ugljikohidrata, 0,99 g bjelančevina, 0,3 g masti i 1,2 g dijetetskih vlakana. Prehrana koja obiluje biljnim vlaknima utječe i na smanjenu potrebu inzulina te poboljšanje regulacije glukoze kod dijabetičara, zatim na sniženje lipida i kolesterola u krvi. Stoga je prehrana koja sadrži namirnice bogate biljnim vlaknima djelotvorna u liječenju srčanih oboljenja i dijabetesa. Od njezinih ostalih karakteristika treba svakako istaknuti bogatstvo vitaminima i mineralima te jak antioksidativni učinak.
Paprika i konzumacija
Izvor: Unsplash
Paprika je povrće koja se konzumira na bezbroj različitih načina i bez nje se niti jedna kuhinja ne može ni zamisliti. Pa ipak ako govorimo o idelnom načinu konzumacije, onda treba istaknuti kako je ona u sirovom izdanju ipak najzdravija. Zašto je tomu tako?
Zahvaljujući visokom sadržaju vitamina C i bioflavonida, paprika predstavlja izvrstan antioksidans, međutim da bi se u potpunosti zadržali nivoi ovih važnih tvari, mora se jesti sirova i rezati neposredno prije same konzumacije jer su biološki vrijedni spojevi sadržani u njoj nestabilni na zraku.
Najčešće se koriste paprike zelene i crvene boje. Međutim, zanimljivo je istaći da između zelene odnosno crvene paprike postoji razlika u količini pojedinih hranjivih sastojaka, s tim što je po nutritivnom sastavu vrjednija crvena paprika. Ova razlika je utoliko veća ukoliko je boja paprike crvenija, a paprika zrelija, krupnija i mesnatija. Jedino je količina vitamina C približno ista u zelenoj i crvenoj paprici.
Nutritivna vrijednost paprike
Količina vitamina C u svim dijelovima paprike nije podjednaka. Najviše ga ima u dijelu oko peteljke, a sve manje što smo bliži vrhu paprike.
Svaka boja paprike donosi različite hranjive tvari. Crvene i narančaste paprike bogate su antioksidansima, posebno vitaminom C i beta-karotenom. Žute paprike obiluju vitaminom C, kalijem i folatima. Zelene paprike su bogate vitaminom K i vlaknima. Ljute paprike, s njihovom karakterističnom ljutinom, sadrže spojeve poput kapsaicina koji mogu poboljšati cirkulaciju i smanjiti upale.
Kad govorimo o crvenoj boji paprike onda ona dolazi od pigmenta beta-karotena (provitamina vitamina A) i od dva karotenoida: kapsatina i kapsorubina, dok je karakterističan miris paprike posljedica prisustva eteričnog ulja kojeg u paprici ima 0,17 do 1,25 mg na 100 grama.
Stoga je upravo ova dobitna kombinacija vitamina A i C ono što papriku čini idealnom namirnicom za vašu kožu.
Jer su upravo oni najvažniji za njezino zdravlje. Uz visok antioksidativni učinak, oni dirketno utječu svježinu na stvaranje stvaranja kolagena. Čime ujedno utječu na tonus odnosno čvrstoću te svjež i mladenački izgled. Stoga ju svakako preporučamo da ju konzumirate najčešće sirovu i u različitim salatama. Tako ćete dobiti najviše od njezinih hranjivih sastojaka. Naravno i drugi oblici pripremanja su opcija samo uz manji nutritivni učinak.
Zdravstvene prednosti paprike
Uz svoju iznimnu hranjivu vrijednost, paprike donose brojne zdravstvene prednosti:
Jačanje imuniteta: Visok sadržaj vitamina C u paprici podržava imunološki sustav i pomaže u borbi protiv prehlada i infekcija.
Očuvanje zdravlja srca: Paprike su niskokalorične i bogate kalijem, što pomaže u održavanju zdravog krvnog tlaka i srčane funkcije.
Poboljšanje probave: Vlakna u paprici podržavaju zdravlje probavnog sustava, potičući redovitu stolicu i smanjujući rizik od probavnih problema.
Antioksidativna zaštita: Bogatstvo antioksidansa u paprici pomaže u neutralizaciji slobodnih radikala i smanjenju oksidativnog stresa u tijelu.
Paprike u kulinarstvu
Paprike se lako mogu uključiti u razna jela. One su sjajan dodatak salatama, juhama, umacima i rižotima. Slatke paprike odlično se slažu s sirom i mesom, stvarajući ukusne punjene paprike, a ljute paprike daju poseban šarm jelima kojima želimo dodati malo ljutine.
Paprike se mogu konzumirati sirove, pečene, pržene, kuhane ili fermentirane. Njihov svjež i hrskav okus čini ih omiljenima u ljetnim jelima, ali oni su dostupni tijekom cijele godine i mogu se koristiti u raznim receptima, donoseći šarm i ukus svakom obroku.
Zaključak
Paprike su puno više od šarenog ukrasa na tanjuru – one su bogate hranjivim tvarima i donose brojne zdravstvene prednosti. Njihova raznolikost, ukus i nutritivna vrijednost čine ih nezaobilaznim sastojkom uravnotežene prehrane. Uključite paprike u svoj jelovnik i otkrijte zašto su ove raskošne povrtnice tako cijenjene u kuhinji i zdravlju.
Orašasti plodovi idealno su voće za međuobrok. Ove ukusne i zdrave grickalice bogate su važnim nutrijentima i zdravim masnoćama. Idealan su odabir za sve koji pokušavaju izgubiti suvišne kilograme.
Prije svega jeste li upoznati s činjenicom kako su orašasti plodovi ustvari voće? Na prvi pogled kad vidite orase ili pistacije ne pomislite na nešto slatko i sočno poput naranče ili jabuke, ali da, istina je.
Orašasti plodovi su voće i to vrlo zdravo i ukusno.
Vrste i podvrste su mnogobrojne. Primjerice to su orasi, kesteni, bademi, kikirikiji, lješnjaci, pistacija, makadamijski orasi, brazilski orasi, indijski i japanski orasi i itd. Ovom prilikom ćemo se osvrnuti prvenstveno na one koje su dostupne kod nas.
Orašasti plodovi neizostavan su dio ljudske prehrane, bilo kao grickalice, bilo kao dodaci jelu. Bogati su korisnim omega 3 kiselinama, vitaminima i mineralima te s obzirom na kaloričnost dobar su i izvor energije. Odlični su za zdravlje vaše kože, kose i noktiju te jačanju memorije i koncentracije. Dnevno se preporučuje konzumirati do šalice orašastih plodova.
Bogatstvo nutrijenata orašastih plodova
Orašasti plodovi bogat su izvor vrlo važnih minerala poput primjericemagnezija ikalcija. Zatim, dobar su izvor proteina te već spomenutih nezasićenih masnih kiselina. Od drugih važnih nutrijenata treba svakako spomenuti folnu kiselinu te bogatstvo izvora vitamina E, C, D i B skupine.
Količina nutrijenata varira od ploda do ploda. Važno je napomenuti kako se preporučaju ukoliko želite smršaviti. Orašasti plodovi, zbog svog udjela masnoća, izazivaju dulji osjećaj sitostitei na taj način mogu pomoći pri gubitku suvišnih kilograma.
Poželjno ih je jesti u međuobrocima, s drugim voćem, kako bismo izdržali glad između glavnih obroka i spriječili prejedanje. Pri tom trebate uvijek odabrati one koji imaju manje kalorija.
Evo nekoliko ključnih nutrijenata prisutnih u orašastim plodovima:
Zdrave masti: Orašasti plodovi su bogati mononezasićenim i polinezasićenim masnim kiselinama, koje pomažu u održavanju zdravlja srca i podržavaju funkciju mozga. Ova mast može pomoći u smanjenju lošeg LDL holesterola.
Proteini: Orasi, bademi i drugi orašasti plodovi pružaju kvalitetne biljne proteine koji su važni za rast, obnovu tkiva i održavanje mišićne mase.
Vlakna: Orašasti plodovi su bogati vlaknima koja podržavaju zdravlje probavnog sistema, pomažu u održavanju zdrave telesne mase i regulišu nivo šećera u krvi.
Vitamini i minerali: Orašasti plodovi sadrže niz vitamina i minerala, uključujući vitamin E, folnu kiselinu, magnezijum, fosfor i kalijum, koji igraju ključnu ulogu u različitim biološkim procesima.
Antioksidansi: Mnogi orašasti plodovi, poput oraha i lješnjaka, sadrže antioksidanse koji pomažu u borbi protiv slobodnih radikala i smanjuju rizik od hroničnih bolesti.
Izvor: Pixabay
Top orašasti plodovi
Iako svaki plod ima svoje značajke i vrijednosti mi ćemo se ovdje osvrnuti na par favorita koji su specifična nutritivna sastava i dostupni su kod nas u maloprodaji.
Bademi su bogati vitaminom E, antioksidansom koji pomaže u borbi protiv upala, karcinoma pluća i opadanja kognitivnih sposobnosti.
Orasi sadrže najviše alfa linolenske kiseline, koja je oblik omega-3 nezasićenih masnih kiselina, te su odlični za očuvanje zdravlja srca i pravilan rad mozga. Od ostalih masnih kiselina bogati su linolnom te se stoga preporučuju kao nezaobilazan sastojak svakodnevne prehrane, a naročito trudnicama. Više od 60% ovog ploda upravo su masti, poput drugih orašastih plodova mana im je jedino kaloričnost. Naime 117 g ima 765 kalorija, 76 g masti, 18 g proteina, 16 g ugljikohidrata i 8 g dijetalnih vlakana. Bogati su vitaminom C i E, kalcijem magnezijem i željezom.
Kikiriki sadrži vitamine skupine B, koji sudjeluju u pravilnom otpuštanju energije u metabolizmu, a odličan je i za trudnice jer štiti fetus od raznih oštećenja. Šalica kikirikija (146 g) ima otprilike 828 kalorija, 38 g proteina, 24 g ugljikohidrata, 72 g masti, 13 g kalcija, 37 g željeza. Dobar je izvor niacina, folne kiseline, mangana i cinka. Kikiriki je prirodan izvor vitamina D i E. Snižava razinu kolesterola u krvi, pomaže u sprečavanju dijabetesa. Preporuča ga se kupovati neljuštenog jer takav sadrži više vitamina i minerala.
Lješnjaci su dobar izvor minerala poput magnezija i fosfora, koji djeluju na opuštanje mišića i gradnju kostiju, te bakra i mangana, koji su odgovorni za zdrave kosti. Šalica (115 g) lješnjaka sadrži 722 kalorije, 17 g proteina, 19 g ugljikohidrata, 70 g masti, 11 g dijetalnih vlakana.
Pistaccio je isto vrlo zdrav. Šalica od nekih 123 g sadrži 685 kalorija, zatim vitamin C, odličan antioksidant, vitamin A, kalcij, željezo, vitamin B6, tiamin, bakar i mangan. Količina od 100 g pistacija sadrži 5,9g proteina, 51,6 g ugljikohidrata, 17,4 g masti te 6,5 g dijetalnih vlakana.
Brazilski oraščići odličan su izvor selena, važnog minerala koji djeluje protuupalno i štiti srce od oksidativnih oštećenja. Štiti i od raka prostate, no treba paziti na količinu jer sadrže dosta kalorija.
Kako uključiti orašaste plodove u prehranu
Postoji mnogo načina na koje možete uključiti orašaste plodove u svoju svakodnevnu ishranu:
Grickanje: Orašasti plodovi su odličan zdrav snack. Jedna šaka orašastih plodova može vam pružiti energiju i osećaj sitosti.
Dodatak za salate: Dodajte nasjeckane orašaste plodove u svoje salate za dodatnu hrskavost i nutritivnu vrijednost.
Smoothieji: Dodajte orašaste plodove u svoje jutarnje smoothieje za dodatnu kremastu teksturu i nutrijente.
Kuhanje: Upotrebite orašaste plodove kao sastojak u raznim jelima, uključujući piletinu, ribu ili povrće.
Namazi: Koristite orašaste plodove za pripremu ukusnih namaza i maslaca koji se mogu koristiti na tostu ili kao dodatak voću.
Kratki zaključak
Orašasti plodovi predstavljaju ukusnu i hranljivu opciju koja može poboljšati vašu ishranu i doprineti vašem opštem zdravlju. Redovno konzumiranje ovih nutritivno bogatih poslastica može smanjiti rizik od mnogih hroničnih bolesti i podržati vaše fizičko i mentalno blagostanje. Uključite orašaste plodove u svoju ishranu i uživajte u njihovim brojnim prednostima za zdravlje.
