Cimet je zahvaljujući svojim svojstvima te slatkastom mirisu i okusu omiljeni sastojak vrućih zimskih napitaka te kolača. No on nudi puno više od toga i zaista bi bila šteta koristiti ga samo kao dodatak jelima.
Cimet je začin, koji se dobiva od cimetovca, vrste drva iz porodice lovora. Riječ je zapravo o osušenoj unutarnjoj kori mladih stabala cimetovca ili njegovih grančica. One se potom suše te uvijaju u male štapiće, koji su vrlo popularni i koriste se najčešće prilikom dekoracije i serviranja hrane. Osim što je poznat u ulozi začina, on ima i specifična nutritivna svojstva. Zbog kojih se kroz povijest primjenjivao i u medicinske svrhe. U srednjem vijeku je bio cjenjeniji od zlata te se smatrao luksuzom i statusnim simbolom. U drevnoj kineskoj medicini cimet se primjenjivao kao zagrijavajući i pročišćavajući sastojak koji izvrsno pomaže kod srčanih i plućnih oboljenja, kao i kod tegoba mokraćnog mjehura. S time da je naglasak na cejlonskom cimetu kao najoptimalnijoj verziji, koji se dobiva iz stabla vrste Cinnamomum verum (ili Cinnamomum zeylanicum), a porijeklom je naravno iz Šri Lanke (nekadašnji Cejlon).
Nutritivna svojstva cimeta
Cimet je poznat i po tome što sadrži obilje vlakana i mangana tepo mnogobrojnim antioksidativnim svojstvima.
Jedna (jušna) žlica cimeta sadrži:
19 kcal
0,3 g bjelančevina
6,2 g ugljikohidrata
4,1 g dijetalnih vlakana
0,1 g masnoća
1,4 mg mangana (68% dnevno preporučene doze)
77,7 mg kalcija (8% dnevno preporučene doze)
0,6 mg željeza (4% dnevno preporučene doze)
Osim toga, sadrži i vitamine K, E i B6, te minerale magnezij, kalij, cink i bakar.
Istraživanjima se potvrdilo, kako cimet ima antioksidativan učinak tekotira vrlo visoko na ljestvici začina. Po svojim svojstvima značajniji je od češnjaka, ružmarina, origana i timijana. Zahvaljujući sastojcima kao što su polifenoli, flavonoidi i fenolna kiselina, cimet prevenira oksidativni stres i oštećenja nastala djelovanjem slobodnih radikala. Zbog toga je dobar saveznik u borbi protiv kroničnih oboljenja. Pokazalo se da cimet smanjuje nakupljanje dušikova oksida u krvi te sprečava lipidnu peroksidaciju. Riječ je o procesima koji povećavaju rizik od raka, oštećenja mozga i srčanih oboljenja.
Izvor: Shutterstock
Kako koristiti cimet u zdravstvene svrhe
Sigurno ste već negdje čuli da je cimet odlična hrana ili začin za dijabetičare. Povećava osjetljivost na hormon inzulin te regulira glukozu u krvi. Konzumirate li svega 1/2 žličice cimeta na dan, možete uravnotežiti razinu šećera u krvi. Također čaj od cimeta je dobar načina da regulirate razinu šećera u krvi. Pustite vodu da proključa i dodajte 1 žličicu cimeta. Pustite da odstoji 15 minuta. Voda će postati smeđa. Ocijedite ju i popijte. Također postoje istraživanja koja idu u prilog povoljnom djelovanju cimeta na prvenciju Alzheimerove bolesti.
Naime, pokazalo se kako cimet blokira djelovanje tau proteina u mozgu.Tau protein uništava moždane stanice i njegovo gomilanje u mozgu dovodi do demencije i Alzheimerove bolesti. Stoga probajete 1 žličicu cimetapomiješati s malo meda. Pojedite svaki dan prije doručka također možete smjesu kombinirati s čajem po izboru.
Zahvaljujući antioksidansima, cimet može spriječiti mutacije u stanicama te oštećenja koja dovode do pojave tumora i raka u organizmu. Cimet se danas uvelike uzima u obzir kao začin koji može pomoći u prirodnom liječenju tumora i raka te se vezano uz to provodi sve veći broj istraživanja. Pokazalo se i da ovaj mirisni začin poboljšava zdravlje crijeva, a samim time i smanjuje rizik od raka debelog crijeva.
Stevia je prirodni zaslađivač i za razliku od šećera nema štetnih nuspojava. Ona ne sadrži kalorije i odličan je izbor za dijabetičare.
Stevija je grmolika biljka iz porodice Compositae. Ona se sadi u proljeće, a listovi se beru u kasnu jesen, prije cvatnje i suše na suncu nekoliko dana. Porijeklom je iz Paragvaja gdje se uzgaja više od 1500 godina i koristi kao zaslađivač gorkih ljekovitih pripravaka, čajeva te ranoraznih ostalih napitaka. Krajem 19. stoljeća steviju je “otkrio” talijanski botaničar Bertoni i tako omogućio njezin uzgoj i u drugim krajevima svijeta. Najčešće se upotrebljava u obliku praška dobivenog sušenjem lišća ili vodenog ekstrakta. Stevija je vrlo slatkog okusa. Njezini prirodni sastojci su glikozidi (steviozidi i rebaudiozidi A i C) i čine čak 300 puta slađom od običnog šećera.
Dobrobiti stevije
Zbog svojih svojstava stevija je dobar izbor za dijabetičare, za ljude s povišenim tlakom ili prekomjernom težinom i za sve one koji izbjegavaju rafinirani šećer u prehrani. Stevija snižava razinu šećera u krvi, ne utječe na inzulin te snižava i visoki krvni tlak, smanjuje osjećaj gladi, poboljšava probavu. Osim glikozida ova biljka sadrži i mnoštvo drugih važnih nutrijenata, poput vitamina; A, B, C, minerala kalija, kalcija, magnezija, željeza, cinka i kroma te polifenola, tanina i eteričnih ulja. Stevija je zacijelo najbolji izvor prirodnog šećera za sve one koji ne smiju ili ne žele jesti rafinirani šećer.
Pogodna je za one koji nastoje smršaviti, dijabetičare, osobe koje su oboljele od karcinoma i drugih bolesti u kojima je važno ograničiti unos rafiniranog šećera. Posebno povoljno svojstvo stevije je njezina visoka termostabilnost i relativna stabilnost u umjereno kiselim otopinama. Potencijalnu primjenu ima u slatkim i gaziranim napitcima, žvakaćim gumama, jogurtima, biskvitima i žitaricama. Zanimljivo je da se u Japanu stevija koristi kao sladilo u najrazličitijim prehrambenim proizvodima već više od 30 godina, a Europa je upoznaje tek posljednjih godina.
Izvor: Shutterstock
Upotreba stevije
Potvrđeni su njeni antioksidativni, antibakterijski i antiseptički učinci, a time i djelotvornost u suzbijanju i ublažavanju raznih kožnih problema. Pomaže kod akni, ekcema, osipa, svrbeža, ispucale i suhe kože i ožiljaka. Hrani, vlaži i zateže kožu, zaglađuje bore i prevenira prijevremene znakove starosti kože. Koncentrat stevije možete koristiti kao hranjivu masku za lice. Ova biljka ne može biti podloga za razvoj i rast bakterija pa je stoga odlična za prevenciju karijesa. Njena antibakterijska svojstva djelotvorna su i protiv gingivitisa te ostalih bolesti desni i usne šupljine. Za održavanje oralnog zdravlja možete ju koristiti u obliku tekućine. Dodajte 6-7 kapi stevije u šalicu mlake vode i tom tekućinom ispirite usnu šupljinu i grlo. Možete ju dodati pasti za zube i njome povremeno četkati zube.
Čaj od stevije stoljećima se koristi za eliminiranje probavnih smetnji i smirenje želuca. Učinkovit je i za ublažavanje žgaravice te bolova u trbuhu. Ispijanje čaja od ove biljke nakon obroka blagotvorno će djelovati na eventualne tegobe, a što je vrlo važno, bez štetnih nuspojava. Mnogobrojna istraživanja potvrdila su da stevija učinkovito pomaže u kontroli tjelesne težine. Iako je vrlo slatkog i bogatog okusa, stevija uopće ne sadrži kalorije. Osim što je beskalorična, ova biljka podiže energiju, što je od velike važnosti za one koji su na dijeti.
Kokosovo ulje apsolutni je svjetski hit u prirodnoj kozmetici! Već nakon prvog nanošenja primjetit ćete promjenu u teksturi vaše kože i kose. Donosimo vam par brzih i jednostavnih recepata za izradu kozmetičkih pripravaka koje možete napraviti sami kod kuće.
Prirodna kozmetika od kokosovog ulja, radi se od hladno prešanog kokosovog ulja. Riječ je o ulju s bogatim udjelom zasićenih masnih kiselina, a najzastupljenija je laurinska masna kiselina (70-85%), koja mu ujedno daje i antibakterijsko djelovanje. Bogato je mineralima poput cinka i željeza od kojih je ponajviše cink važan za zdravlje vaše kose i noktiju. Sadrži i fitosterole, koji su zaslužni za protuupalno i regenerativno djelovanje ulja. Upravo zbog toga se vrlo često koristi u pakunzima za njegu suhe kose jer osim što hrani ujedno i regenerira kosu. Kozmetika od kokosovog ulja, djeluje na kožu na način da je odlično vlaži i omekšava. Nakon njezina nanošenja vaša koža će biti vidljivo glađa i mekša. Zbog svog sastava kozmetika od kokosovog ulja ima dulji rok trajanja jer je samo ulje je vrlo stabilno, sporo oksidira. Za pripremu kozmetike savjetujemo vam da koristite djevičansko kokosovo ulje, organskog porijekla.
Sve sastojke stavite u posudu pogodnu za mješanje odnosno miksanje. Zatim smjesu miksajte nekih 6-7 minuta dok ne dobijete gustu teksturu maslaca, najidealnije bi bilo da pri tom koristite štapni mikser. Gotova smjesu, odnosno kozmetika od kokosovog ulja, čuva se u zatvorenoj staklenoj posudici na sobnoj temperaturi.
Sastojke (prva četiri) trebate kuhati na pari i postupno mješati u posudi dok ne dobijete jednoličnu masu. Nakon što smjesu skinete sa pare nastavite mješati i dodajte preostale sastojke. Smjesu potom stavite u slikonski kalup i ostavite da se hladi u frižideru nekih 30-tak minuta. Smjesu izvadite i stavite u vakumiziranu posudicu, čuvajte na sobnoj temperaturi.
Prva dva sastojka med i kokosovo ulje stavite u posudu srednje veličine i dobro promiješajte. U drugu posudu stavite preostale sastojke i miješajte dok ne dobijete grudastu teksturu peelinga. Potom sastojke iz jedne i druge posude promiješajte zajedno dok ne dobijete kompaktnu peeling smjesu i stavite u staklenu posudicu.
Balzam za usne
1 žlica kokosovog ulja
1 žlica pčelinjeg voska
1 žličica djevičanskog maslinovog ulja
Smjesu grijte u posudi na pari i miješajte dok ne dobijete jednoličnu tekuću masu. Potom smjesu izlijte u prethodno pripremljeni kalup ili posudicu. Ostavite da se dobro rashladi i kad očvrsne kozmetika od kokosovog ulja, spremna je za upotrebu.
Sastojke sve dobro izmješajte u posudi dok ne dobijete jednoličnu smjesu. Potom ju nanesite na suhu kosu i ostavite da djeluje nekih 10 do 15 minuta. Kosu potom isperite šamponom i regeneratorom.
