Anemija je vrlo često neprimijećena zbog svojih univerzalnih simptoma, ali se ujedno i vrlo lako identificira pretragom krvi. Prehrana se u slučaju anemije regulira ovisno o njezinoj vrsti i uzroku.
Anemija i njezina definicija jest složena. Prije svega zato što postoji više vrsta anemija, pa tako i samim time riječ nema jedno značenje. Anemije su najčešće hematološke bolesti, ali u više od 50 posto slučajeva samo su simptom neke druge bolesti. Ukratko, ona se može okarakterizirati kao stanje koje upućuje na smanjeni volumen crvenih krvnih stanica (eritrocita) u krvi i/ili smanjenu količinu hemoglobina (proteina koji prenosi kisik u crvenim krvnim stanicama). Ako se kod nekoga otkrije anemija potrebno je utvrditi njezin točan uzrok i tip.
Najčešći pokazatelji anemije su vrlo često nespecifični. Poput primjerice opće malaksalosti, brzog zamaranja, može se javiti i ubrzan rad srca. Zatim bljedilo ili žutilo kože i sluznica.
Točna dijagnoza se postavlja analizom kompletne krvne slike. Njome se određuje razina željeza u krvi uz sposobnost vezanja željeza (ZIBC, TIBC) te zalihe željeza u organizmu (feritin). U određenim slučajevima potrebno je odreditivitamin B12 i folnu kiselinu te ukupni bilirubin i frakcije bilirubina.
Kod žena je potrebno napraviti ginekološki pregled,a kod muškaraca pregled probavnog i mokraćnog sustava.
Vrste i uzroci anemije
Kao što smo već spomenuli u uvodnom dijelu. Jedna od njih jest prema veličini eritrocita (mikrocitne, normocitne i makrocitne), a druga je prema koncentraciji hemoglobina u krvnoj stanici (hipokromne, normokromne i hiperkromne). Potom postoji i podjela na hemolitičke anemije (zbog pojačane razgradnje eritrocita), anemije zbog gubitka krvi krvarenjima, tzv. hipoproliferacijske anemije (kod poremećaja sazrijevanja krvnih stanica ili slabosti koštane srži) i druge.
Liječenje anemije
Liječenje anemije počinje tek nakon uvida u nalaze i identifikacije pravog uzroka. Kad su ove stvari jasne, tada se kreće s primjenom farmakoterapije i promjenom prehrane.
Kad imamo slučaj gdje je identificiran nedostatak željeza te je potrebna njegova nadoknada, onda ju valja provoditi postupno. Vremenski period je optimalno tri do šest mjeseci dok se ne popune rezerve željeza u organizmu. Standardna terapija su lijekovi u kojima je željezo vezano u željezne soli (ferosulfat, feroglukonat, ferolaktat itd.).
Tijekom terapije, moguće su nuspojave – nadutost, mučnina, opstipacija, bol u trbuhu, tamna stolica.
Može ih se izbjeći manjim dozama željeza, uzimanjem sirupa ili tableta za žvakanje. Kod takvih slučajeva preporuča se kombinacija terapije uz konzumaciju prirodnih voćnih sokova.
Prehrana kod anemije
Kad smo već spomenuli sokove riječ je o sokovima koji se prave od namirnica bogatih željezom. Primjerice sokovi od cikle, borovnice, kupina, višanja. Za normalnu resorpciju željeza neophodno je i uzimanje vitamina C pa je optimalna dnevna doza 50 do 100 mg elementarnog željeza uz 500 mg vitamina C.
Željezo u hrani se najbolje apsorbira iz masnih izvora, a kad se uzima iz nemasnih (voća i povrća), trebalo bi ga kombinirati s namirnicama koje sadržavaju mnogo vitamina C.
Izvor: Pexels
Najbolji izvor željeza su crveno meso i iznutrice, a kod vegetarijanaca i vegana postoji zamjena. Osim mesa možete jesti losos i školjke. Dobar izvor su i žumanjci jaja te mahunarkekao što su grah, leća, grašak.
Od povrća se preporuča koristiti tamnozeleno lisnato povrće te krumpir, špinat, repa, šparoge i rajčice. Mnogo željeza nalazi se i u suhom voću pa su tako odličan izbor sušene breskve i marelice i grožđice
U liječenju anemije kod osoba koje imaju druge kronične bolesti, a anemija je njihova sekundarna posljedica, tu klasična terapija željezom uglavnom ne pomaže. U takvim slučajevima potrebna je suradnja liječnika i drugih specijalista. Stoga i sam program prehrane će biti drugačiji, ovisno o dijagnozi.
Kod anemije je važno izbjegavati prehrambene faktore koji mogu ometati apsorpciju željeza. Na primjer, kava, crni čaj i gazirana pića mogu smanjiti apsorpciju željeza. Također je preporučljivo ograničiti unos hrane bogate fitinskom kiselinom kao što su cjelovite žitarice, sjemenke i orašasti plodovi jer fitinska kiselina može smanjiti apsorpciju željeza.
Važni nutrijenti
Uz već spmenuto željezo, postoje i drugi nutrijenti koji su važni u regulaciji anemije. Primjerice nedostatak vitamina B12 može pridonijeti anemiji. Ovaj vitamin se uglavnom nalazi u namirnicama životinjskog podrijetla kao što su meso, riba, perad, jaja i mliječni proizvodi.
Vegani i vegetarijancitrebaju posebno obratiti pažnju na svoj unos vitamina B12 jer biljna hrana obično ne sadrži dovoljno ovog vitamina. U tim slučajevima preporučuje se dodatak prehrani ili konzumacija obogaćenih namirnica poput veganskih mliječnih zamjena, žitarica i sojinih proizvoda.
Zatim tu je i folna kiselina još jedan važan nutrijent za zdravlje krvi. Nedostatak folne kiseline može uzrokovati smanjenje proizvodnje crvenih krvnih stanica. Dobar izvor folne kiseline su tamnozeleno lisnato povrće, agrumi, avokado, grah, leća, jetra, sjemenke.
Trudnicama se često preporučuje dodatak folne kiseline kako bi se spriječile razne komplikacije, uključujući anemiju kod majke i problema s razvojem fetusa.
Vitamin C i vitamin A igraju važnu ulogu u apsorpciji željeza. Vitamin C pomaže u pretvaranju ne-hemijskog oblika željeza iz biljnih izvora u hemijski oblik koji se bolje apsorbira. Izvori vitamina C uključuju agrume, jagode, papriku, brokulu i zeleno lisnato povrće. Vitamin A je također važan za zdravlje krvi i može se naći u namirnicama poput mrkve, slatkog krumpira, bundeve, špinata i ribljeg ulja.
Prehrana igra ključnu ulogu u podršci zdravlju krvi i prevenciji anemije. Uravnotežena prehrana bogata željezom, vitaminom B12, folnom kiselinom, vitaminom C i vitaminom A može pomoći u povećanju razine hemoglobina i poboljšanju općeg stanja kod osoba s anemijom.
Željezo je mineral koji sprječava umor, osjećaj slabosti, bljedoću kože, nepravilan rad srca, bol u prsima, vrtoglavicu i glavobolje. Ukoliko ste primjetili neke od ovih simptoma, mogućno imate nedostatak željeza u krvi.
Željezo je esencijalni mineral koji igra ključnu ulogu u brojnim vitalnim funkcijama organizma. Ovaj važan nutrijent ima zadatak osigurati optimalno funkcioniranje našeg tijela, a posebno je važan za proizvodnju crvenih krvnih stanica koje prenose kisik po cijelom organizmu.
Uloga željeza u tijelu
Željezo je ključni sastojak hemoglobina, proteina koji se nalazi u crvenim krvnim stanicama, a odgovoran je za transport kisika iz pluća u sve stanice tijela. Također, sudjeluje u metabolizmu energije i podržava rad enzima koji su uključeni u razgradnju nutrijenata i proizvodnju energije. Osim toga, željezo je važno za pravilan rast i razvoj organizma, a igra ključnu ulogu u održavanju jakog imunološkog sustava.
Željezo u krvi je čest pokazatelj zdravlja, a njegova koncentracija može ukazivati na razne bolesti poput anemije ili hemosideroze.
Nedostatak željeza
Nedostatak željeza u organizmu je jedan od vrlo čestih nedostataka. Osobe koje pate od nedostatka željeza mogu osjetiti simptome kao što su umor, iscrpljenost, bljedilo, slabost mišića, teškoće s koncentracijom i oslabljeni imunitet.
Posebno su ranjive skupine trudnice, dojilje, adolescenti i vegetarijanci/vegani koji ne pravilno planiraju svoju prehranu.
Bez dovoljno željeza ne dolazi do stvaranja novih crvenih krvnih stanica, odnosno eritrocita. U vašem organizmu se to najčešće manifestira simptomima vrtoglavice i slabosti. Ukoliko ste primjetili već spomenute simptome, tada bi najbolje bilo otići na vađenje krvi i napraviti kompletnu krvnu sliku. Riječ je o laboratorijskoj pretrazi koja ukazuje na opće zdravlje pacijenta i može otkriti mnoga stanja i bolesti.
Normalne vrijednosti željeza u krvi za žene iznose 8 – 30 μmol/L, a za muškarce 11 – 32 μmol/L. Normalne ili referentne vrijednosti željeza u krvi kod djece su od 5 do 25 μmol/L.
Željezo u krvi
Povišeno željezo u krvi je stanje koje može uzrokovati hemokromatoza, a to je nasljedna bolest. Uzrokuje pretjerano apsorbiranje željeza iz hrane koje se onda taloži u organima poput jetre ili gušterače. Hemokromatoza je češća kod muškaraca, ali povišeno željezo u krvi se može javiti i u drugim spolnim i dobnim skupinama. Povišeno željezo se zna javiti i u trudnoći.
Povišena razina željeza u krvi se liječi tako da se izuzme određena količina krvi na tjednoj bazi, a taj postupak se zove flebotomija. Konzumacija vlaknaste hranemože umanjiti apsorpciju željeza u krvi, a mogu pomoći i neki napitci poputzelenog čaja.
Nedostatak željeza u krvi je vrlo čest slučaj. Nastaje najčešće zbog nedovoljnog unosa željeza hranom, odnosno zbog ne adekvatne prehrane.
Nagađa se da čak 80% osoba u svijetu ima neki blaži oblik nedostatka željeza, a čak 30% njih je anemično. Zatim javlja se još zbog ubrzanog tjelesnog ili mišićnog rasta te obilnih krvarenje (npr. menstruacija). Zbog navedenih uzroka, od manjka željeza najčešće pate djeca i tinejdžeri, trudnice i sportaši. Stoga treba znati kako nadoknaditi gubitak željeza u krvi i izbjeći neugodne simptome anemije koja nastaje kao posljedica manjka željeza u krvi.
Namirnice bogate željezom
Izvor: Pixabay
Kako bi se nadomjestio nedostatak željeza u krvi, potrebno je regulirati prehranu i promijeniti neke životne navike. Unos možete vidljivo povećati sa samo dva obroka puna željeza dnevno.
Željezo u hrani se najbolje apsorbira iz masnih izvora, a kad se uzima iz nemasnih (voća i povrća), trebalo bi ga kombinirati s namirnicom koja sadržava mnogo vitamina C.
Evo nekoliko namirnica koje biste trebali uključiti u svoju prehranu kako biste osigurali dovoljan unos ovog važnog minerala:
Crveno meso – junetina, govedina i janjetina izvrsni su izvori željeza u obliku hemskog željeza, koji se lako apsorbira u tijelu.
Perad i puretina – piletina i puretina također su bogati željezom
Morski plodovi – dagnje, školjke, lignje i druge vrste morskih plodova također su izvori željeza, ali i drugih hranjivih tvari poput cinka i selena.
Mahunarke – grah, leća, slanutak i crni grah bogati su biljnim željezom i idealni za vegetarijance/vegane.
Tamnozeleno lisnato povrće – špinat, kelj, blitva i brokula sadrže značajne količine željeza i drugih vitamina i minerala.
Suho voće – suhe marelice, šljive i grožđice su ukusan izvor željeza za zdravi međuobrok.
Cjelovite žitarice – integralne žitarice poput kvinoje, heljde i zobenih pahuljica sadrže važne hranjive tvari, uključujući željezo.
Najbolji izvor željeza je crveno meso i iznutrice, a kod vegetarijanaca i vegana postoji zamjena. Osim mesa možete jesti lososa i školjke. Dobar izvor su žumanjci jaja te mahunarke kao što su grah, leća, grašak. Od povrća se preporuča koristiti tamnozeleno lisnato povrće te krumpir, špinat, repa, šparoge i rajčice.
Mnogo željeza nalazi se i u suhom voću pa su tako odličan izbor sušene breskve i marelice i grožđice. Sok od šljiva, agrumi, kupine i lubenice neka se nađu na vašem jelovniku svakog dana. Većina navedenih namirnica u sebi sadrži i vitamin C koji je gotovo jednako bitan pri unosu.
Namirnice životinjskog podrijetla bogate željezom
Govedina – crveno meso, jedan je od najbogatijih izvora željeza. 100 grama kuhane govedine može sadržavati između 2-3 mg željeza.
Piletina – je također dobar izvor željeza, posebno pileći bubrezi. 100 grama pilećih bubrega može sadržavati oko 13 mg željeza.
Jetra – posebno goveđa jetra, iznimno je bogata željezom i drugim hranjivim tvarima. 100 grama kuhane goveđe jetre može sadržavati do 6 mg željeza.
Srdela – je riba koja je iznimno bogata željezom i omega-3 masnim kiselinama. 100 grama svježe srdelice može sadržavati oko 2 mg željeza.
Kamenice – su izuzetno bogate željezom i mineralima, poput cinka. 100 grama kuhanih kamenica može sadržavati oko 7 mg željeza.
Namirnice biljnog podrijetla bogate željezom
Tofu – popularna biljna bjelančevina koja se dobiva od sojinog mlijeka, izvrsna je namirnica bogata željezom. Samo 100 grama tofu sira može sadržavati oko 5 mg željeza.
Leća – je mahunarka koja je izuzetno bogata proteinima, vlaknima i željezom. Šalica kuhane leće može sadržavati oko 7 mg željeza.
Sjemenke bundeve – su ne samo ukusne već i bogate hranjivim tvarima, uključujući željezo. Samo 28 grama sjemenki bundeve može sadržavati oko 4 mg željeza.
Bademi – su bogati zdravim mastima, proteinima i vlaknima, a također su dobri izvor željeza. Oko 28 grama badema može sadržavati oko 1 mg željeza.
Špinat – je lisnato povrće koje sadrži razne hranjive tvari, uključujući željezo. 100 grama kuhanog špinata može sadržavati oko 3 mg željeza.
Smeđa riža – je cjelovita žitarica bogata vlaknima i mineralima, uključujući željezo. 1 šalica kuhane smeđe riže može sadržavati oko 1 mg željeza.
Kvinoja – je pseudocjelovita žitarica koja sadrži svih devet esencijalnih aminokiselina i ima visok sadržaj željeza. 1 šalica kuhane quinoe može sadržavati oko 3 mg željeza.
Važno je još jednom napomenuti kako se željezo iz namirnica biljnog podrijetla (nepotpuno ili ne-hemsko željezo) ne apsorbira jednako dobro kao željezo iz namirnica životinjskog podrijetla (hemsko željezo). Međutim, unos vitamina C (iz agruma, paprike, brokule) u kombinaciji s biljnim izvorima željeza može poboljšati apsorpciju željeza u tijelu.
Unos hrane bogate kalcijem (mlijeko, sir) može smanjiti apsorpciju željeza, pa je najbolje izbjegavati uzimanje kalcija i željeza u istom obroku.
Željezo je ključni mineral koji igra vitalnu ulogu u održavanju zdravlja organizma. Redovit unos namirnica bogatih željezom pomaže u sprečavanju nedostatka ovog važnog nutrijenta te osigurava energiju, dobro funkcioniranje imunološkog sustava i optimalno zdravlje.
Uključite raznolikost željezom bogate hrane u svoju prehranu kako biste osigurali dovoljan unos i održavali vitalnost svakoga dana.
Ako imate sumnje u vezi s unosom željeza, uvijek se posavjetujte s kvalificiranim nutricionistom ili liječnikom kako biste dobili personalizirane savjete za svoje zdravlje i prehrambene potrebe.