Smilje (Helichrysum) je nadzemna mediteranska biljka iz porodice glavočika koja u prosjeku naraste do visine 0,3 m i prepoznatljiva je po svojim žutim cvjetovima. Raste na područjima kamenjara, a cvjeta u ljetnom periodu. Može se naći na području južne Europe, sjeverozapadne Afrike, Male Azije. Kod nas se može naći na području Istre i Kvarnera te Dalmacije. Poznato je čak 500 – tinjak različitih vrsta smilja, a među najpoznatijim je vrsta (Helichrysum italicum). Sam naziv potječe od grčkih riječi helios (sunce) i chryson (sunce), što bi značilo zlatno sunce. Na što i asociraju njegovi zlatno žuti cvjetovi.
Od korisnih tvari sadrži flavonoide, djeluje protuupalno, antioksidativno, antihematomatično, antikoagulorno. Također je dobar analgetik, smanjuje kolesterol, pomaže kod nadutosti, bolesti jetre i žućnog mjehura (osobe koje imaju žućne kamence ga trebaju izbjegavati). Osim što djeluje na žuć također potiče i lučenje probavnih sokova i enzima stoga se preopruča ljudima koji imaju poteškoća sa probavom.
Izvor: Pixabay
Lijekovitost smilja
Smilje zbog svojih kemijskih svojstava i karakteristična mirisa ima široku primjenu u kozmetičkoj industriji. Posebno je dragocjeno eterično ulje koje sadrži kemijske spojeve poput nerola, neril-acetata, italidiona. Koristi se u kozmetici prevnstveno zbog svog protuupalnog i anti-age učinka.
Na tržištu ćete ga naći u obliku tinktura, macerata, eteričnog ulja i čaja.
Macerat smilja se dobiva potapanjem cvjetova smilja u nekom biljnom (masnom ulju), i tako dobivena smjesa se može samostalno koristiti na koži.
Eterično ulje se može koristiti u tretiranju hematoma, proširenih i upaljenih vena, tromboze, popucalih kapilara, ožiljaka, keloida, psorijaze, strija, kožnih alergija, atopijskog dermatitisa, reumatoidnog artritisa, sportskih ozljeda.
Smilje sadrži vrlo malo eteričnog ulja (manje od 0,05 posto), pa je potrebno više od tone biljke da bi se dobio kilogram eteričnog ulja. Mora se destilirati svježa biljka, stoga je njegova cijena vrlo visoka. Kao nusprodukt destilacije eteričnog ulja dobiva se još i hidrolat ili cvjetna vodica smilja. Posebno je cijenjeno eterično ulje s Korzike. Najpoznatije je kao ulje koje djeluje protiv bora, mrlja i ožiljaka te ostalih kožnih nepravilnosti.
15 mL biljnog ulja argana, hladno prešanog i nerafiniranog
15 mL biljnog ulja ploda divlje ruže, hladno prešanog i nerafiniranog
Nanosi se u tankom sloju, najčešće navečer, iznimno je hranjivo, rezultati su vidljivi već nakon prvog nanošenja.
Ulje protiv strija:
40 mL ulja ploda divlje ruže
23 mL macerata centele
10 mL ulja pšeničnih klica
20 mL tamanu ulja
2 mL eteričnog ulja španjolske lavande
2 mL eteričnog ulja smilja
3 mL eteričnog ulja ružmarin verbenon
10 kapi prirodnog vitamina e
Sve sastojke pomiješajte u odgovarajućoj bočici. Mješavina se nanosi isključivo na striju, u tankom sloju. Mješavinu je zabranjeno koristiti na većim površinama tijela, te tijekom trudnoće i dojenja.
Hidrolat ili cvjetna vodica smilja
Tijekom proizvodnje eteričnog ulja nastaje još jedan zanimljiv proizvod, hidrolat ili cvjetna vodica smilja.
Hidrolate na kožu možemo nanositi nerazrijeđene, a u aromakozmetici se obično koriste prije nanošenja uljnih mješavina.
Hidrolat smilja vlaži kožu i smiruje upale pa je izvrstan za osjetljivu i zrelu kožu. Koristi se i kod svih tipova kože kojoj je potrebna regeneracija, a posebno je zanimljiva njegova upotreba kod podočnjaka (jača mikrocirkulaciju).
Za podočnjake ga možete koristiti u obliku kompresa (blazinice namočite hidrolatom smilja, položite na zaklopljene kapke i odmarajte oči 10-15 minuta).
Blagotvorno djelovanje bosiljka na zdravlje pripisujemo prvenstveno njegovom eteričnom uljimu. Ovo ulje snažnog mirisa smatra se brojem jedan kada su u pitanju dobro raspoloženje i tretiranje svih vrsta bolova, uključujući glavobolje i migrene.
Bosiljak (lat. Ocimum basilicum) je grmasta biljka intenzivna mirisa, ovalnih i najčešće zelenih listova. Orijentalnog je porijekla, a danas se uzgaja praktički u svim dijelovima svijeta. Postoji čak oko šezdeset različitih vrsta bosiljka po izgledu i okusu. Sama riječ bosiljak (tal. basilico, engl. basil) grčkog je porijekla, basilikon, što znači kraljevski te odražava poštovanje drevnih kultura prema ovoj biljci. Prvi pisani trag o bosiljku nalazimo još iz vremena starog Egipta.
Bosiljak je poznat po činjenici kako ima jaka antioksidativna svojstva. Antioksidansi koji se prirodno nalaze u bosiljku štite tijelo od oštećenja uzrokovanih slobodnim radikalima, spriječavaju starenje stanica i mogući nastanak raka. Antioksidansi su važan dio zdrave prehrane i zdravog načina života, a bosiljak je njihov pouzdan i djelotvoran izvor. Jedan od antioksidansa iz bosiljka je beta-karoten, koji se u tijelu pretvara u vitamin A, sprečava oksidaciju kolesterola u krvotoku i na takav način štiti srce i krvne žile. Oštećenja izazvana slobodnim radikalima doprinose razvoju mnogih drugih bolesti, uključujući astmu, osteoartritis i reumatoidni artritis. Beta-karoten iz bosiljka je odličan način prevencije ovih bolesti.
Od ostalih svojstava, bosiljak je dobar izvor vitamina B6 i magnezija. Magnezijpromiče zdravlje kardiovaskularnog sustava pomažući opuštanju mišića i krvnih žila. Tako pospješuje protok krvi te smanjuje rizik od nepravilnog srčanog ritma. Magnezij osnažuje srčani mišić i djeluje preventivno protiv infarkta.
Izvor: Shutterstock
Eterično ulje bosiljka i njegovo djelovanje
U aromaterapiji ovo se eterično ulje se može uzimati putem inhalacije, zatim direktnim nanošenjem na kožu i oralno. Kod inhalacije, eterično ulje bosiljka se obično dodaje u vruću vodu i potom inhalira. Može se i jednostavno nakapati ga na papirnatu maramicu te udisati ili pak dodati u razne difuzere i aromatične lampe. Kod nanošenja ulja na kože potrebno ga je kombinirati sa drugim baznim uljima poput kokosovog, maslinovog ili recimo jojobinog.
Eterično ulje bosiljka se koristi za opuštanje te kod raznih oblika poteškoća izazvanih stresom poput primjerice melankolije, depresije, migrena, mentalne iscrpljenosti, anksioznosti itd. Tada se ovo ulje može koristiti kod inhalacije ili za pripremu opuštajućih masaža. Tu naravno dolazi i do izražaja njegovo jako spazmolitičko svojstvo. Za to je zaslužan kemijski spoj metil-kavikol, koji djeluje protuupalno i analgetički. Zbog se vrlo često koristi za bolove u mišićima (uzrokovane upalom mišića nakon pretjeranih sportskih aktivnosti, istegnućem mišića, grčeva mišića zbog neispravnog držanja ili dugotrajnog sjedenja), kod glavobolja i migrena te menstrualnih bolova.
Ulje bosiljka izvanredno djeluje na većinu probavnih problema, te nanešen dermalno u odgovarajućem biljnom ulju daje skoro pa trenutno olakšanje. U kombinaciji s drugim uljima, bosiljak može izuzetno pomoći kod nadutosti, gastritisa, zatvora i probavnih spazama. Također ima i diuretsko djelovanje što znači da spriječava zadržavanje viška tekućine u organizmu pa samim time i neprijatan osećaj već spomenute nadutosti.
Kad govorimo o njegovoj upotrebi treba istaknuti kako se ono ne smije uzimati tijekom trudnoće. Također ne preporuča se njegova upotreba bez prethodne konzultacije sa stručnom osobom, niti dulje od mjesec dana.
Ružmarin ima i reputaciju da poboljšava memoriju. Odličan je za primjenu kod glavobolja, mentalnog umora i iscrpljenosti te opće malaksalosti.
Ružmarin (Rosmarinus officinalis L.) je zimzeleni mediteranski grm aromatičnog mirisa koji može narasti do dva metra. Uzgaja se kao ukrasni grm, začinska biljka te za proizvodnju eteričnog ulja. Gusti grm s puno šibljastih ogranaka u donjem dijelu je drvenast dok gornji dio prekrivaju gusti listovi kratkih peteljki. Listovi su čvrsti, uski, kožasti i tamnozeleni, a cvijet je svijetlomodre, ljubičastoplave do bijele boje. Cvate dva puta godišnje, od ožujka do svibnja i u rujnu. Voli sunčane i kamenite krajeve i ne zahtijeva puno vlage.
Ružmarin poboljšava memoriju i cirkulaciju
Djeluje stimulirajuće na središnji živčani sustav osobito u stanjima smanjenja funkcije kao što su gubitak mirisa, stanja u kojima su zahvaćeni senzorni djelovi živaca, itd. Ružmarin ima i reputaciju da poboljšava memoriju. Odličan je za primjenu kod glavobolja, mentalnog umora i iscrpljenosti te opće malaksalosti. Njegova prodornost čini ga dragocjenim za primjenu kod respiratornih tegoba, od obične prehlade, sinusitisa, kataralnih stanja do kroničnog bronhitisa. Za ove tegobe najbolje je primjeniti inhalaciju ružmarina, čempresa i eukaliptusa. Obzirom da ružmarin stimulira cirkulaciju, rad srca, te normalizira sniženi krvni tlak, često se koristi kod smetnji kao što su hladne ruke i noge. Zimi je dovoljno nekoliko kapi ružmarina ukapati u maslinovo ulje i dobro utrljati u područje stopala te sav osjećaj hladnoće nestaje. Pogodno djeluje i na mokraćni sustav jer sprječava zadržavanje urina, antiseptik je, stoga se često preporuča za sprječavanje infekcija mokraćnog mjehura.
Izvor: Shutterstock
Dobar je analgetik, bez sedativnog djelovanja što je nuspojava mnogih pripravaka protiv boli. Često se primjenjuje za smanjenje tegoba artitisa, reumatskih boli i umornih mišića. Odličan je u kombinaciji s mažuranom, lavandom, eukaliptusom i borovnicom prije, a i nakon vježbanja. Ružmarin pogodno djeluje i na probavni sustav: kod slabe probave, trbušnih boli, napuhnutosti i konstipacije, a koristi se i kao tonik za poboljšanje rada jetre. Na emotivnom planu pomaže nam da razbistrimo misli. Ružmarin stimulira osjetljivost te podiže kreativnost oslobađajući um od iscrpljenosti i srce od umora.
U aromaterapiji, esencijalno ulje ružmarina tradicionalno se koristi za tegobe dišnog sustava, za pokretanje cirkulacije te kod kronične iscrpljenosti. Također se koristi i prilikom izrade fine kozmetike namjenjene regeneraciji i njezi osjetljive kože. Potiče rad jetre i žuči. Koristimo ga i kod već spomenutog mentalnog zamora, nedostatka koncentracije, umora i bezvoljnosti.
Oprez s primjenom ružmarina tijekom trudnoće, kod visokog tlaka te epilepsije!
Ima i vrlo široku primjenu u gastronomiji. Grančice ružmarina upotrebljavaju se svježe ili osušene kao začin za ribu i meso te za jela od krumpira i povrća, u juhama i umacima. Mediteranska kuhinja nezamisliva je bez ružmarina koji je nezamjenjiv začin u ribljim i mesnim marinadama.
