Zdrava prehrana nije važna samo zbog održavanja tjelesne težine i pravilnog rada metabolizma već ima i velik utjecaj na to kako izgledate. Mnogi nažalost nisu svjesni da unosom određenih namirnica i njihovom kombinacijom možete uvelike utjecati na proces starenja.
Vaša prehrana direktno utječe na vaš proces starenja, odnosno da li starite sporije ili brže. Opće je poznato kako bore, lijepa i zdrava kosa i nokti ovise o kvaliteti vaše prehrane. Stoga je važno pristupiti tomu metodički, morate svom tijelu osigurati adekvatan unos i omjer pravih nutrijenata, minerala, masnih kiselina, antioksidansa kako bi tijelo zaštitili od negativnih vanjskih utjecaja i stresa. Stoga smo za vas odabrali top deset namirnica koje utječu na proces starenja i trebate ih svakako ubaciti u svoj jelovnik.
1. Lubenica
Kad pomislimo na ljeto onda je lubenica jedna od prvih asocijacija kad pomislimo na osvježenje. Sad je sezona lubenica i važno ju je iskoristiti do maksimuma. Lubenice su pune likopena kao i rajčice, što im ujedno daje prepoznatljivu crvenu boju. Likopen djeluje na način da štiti vašu kožu od negativnog UV zračenja. Lubenica ga sadrži više od rajčice nekih 40%, stoga se pogotovo preporuča ljeti. također je važno sitaknuti kako sadrži jako puno vode, nekih 92% posto što je također dobro za hidrataciju vaše kože. Od vitamina i minerala sadrži: A, C i B-skupinu, te kalij i magnezij.
2. Dinja
Dinja je bogata beta karotenom, odnosno vitaminom A koji je jako važan za rast i regeneraciju kože te lučenje sebuma. Tu je još i vitamin C, koji u kombinaciji s vitaminom A poboljšava antioksidativne procese i naravano sudjeluje u rastu i regeneraciji stanica kože. Od mineralnih tvari zastupljenih u dinji posebno je bitno istaknuti kalij, te druge minerale kao što su željezo, magnezij, bakar. Bogatstvo dinje vlaknima pomaže u regulaciji probave. Dijetalna vlakna pomažu otklanjanju plinova nastalih tijekom procesa probave, ali i vezanju viška masnoća. Kalij, uz natrij glavni je elektrolit tijela, ima i ulogu reguliranja krvnog tlaka, a u sinergiji sa velikom količinom vode koju dinja sadrži, pomaže detoksikaciji organizma putem bubrega.
3. Borovnice
Izvor: Shutterstock
Borovnice su idelne za tzv. svježinu vaše kože. Bogate su vitaminima E i C, koji su odlični antioksidansi, poništavaju djelovanje slobodnih radikala i potiču procese regeneracije. Bogate su i kalijem, kalcijem i fosforom, a još se više ističu sadržajem fitonutrijenata. Borovnice posjeduju značajne količine pektina, koji snižava kolesterol, i antocijana – jednog od najjačih antioksidanata.
4. Nar ili šipak
Sjemenke nara su odlične za suzbijanje bora, bogate su vitaminom C i antioksidansima te su odlične za suzbijanje negativnog djelovanja okoliša i isušivanja kože. Istraživanjima je potvrđeno da osobe srednje dobi koje su konzumirale veću količinu vitamina C su imale manje isušenu kožu i manje bora. Nar je stoga odličan izbor, također je bogat izvor antocijanina i elagične kiseline, koji pospješuju stvaranje kolagena i održavaju elasticitet kože.
5. Avokado
Izvor: Shutterstock
Avokado je voće bogato omega 9 i oleinskim kiselinama, što ga čini idelnim izborom kad je u pitanju očuvanje vanjskog sloja kože. Ove kiseline će pomoći u očuvanju prirodne punoće, sjaja i mekoće vaše kože. Avokado sadrži i sastojke koji štite od raka dojke i prostate zahvaljujući velikom udjelu karotenoida luteina i vitamina E. Dijetalna vlakna u avokadu u svakodnevnoj prehrani reguliraju probavu i štite probavni sustav.Hrana bogata vlaknima snižava rizik od hemoroida, sindroma iritabilnog kolona i divertikularne bolesti debelog crijeva. Visoki unos vlakana smanjuje rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.
6. Orasi
Orasi su bogati omega 3 masnim kiselinama i vitaminom E, obje u kombinaciji su važni za zdravlje vaše kose i kože. Također imaju i visok udio bakra, čiji nedostatak se povezuje s gubitkom pigmentacije izbijanjem sijedih. Dovoljna je 1/4 šalice orasa dnevno kako bi ste postigli željeni učinak. Lista nutrijenata koje orasi sadrže je dugačka: kalij, magnezij, fosfor, željezo, kalcij, cink, vitamine B9, B6, A. Orasi možda jesu kalorični, ali i mala porcija puno znači za zdravlje.
7. Kelj
Kelj kao i većina lisnatog povrća iznimno je bogata vitaminom K, koji je odličan za zdravlje vašeg krvožilnog sustava. Izvrstan je izvor vitamina C – u sirovom ga kelju ima nevjerojatnih 120 mg (200% od preporučenog dnevnog unosa), a u kuhanom čak 41 mg (68% od preporučenog dnevnog unosa). Što ga dodatno čini idealnim izborom kad je imunitet i koža u pitanju.
8. Jaja
Jaja su važan izvor biotina, vitamina B kompleksa koji su važni za metabolizaciju aminokiselina u organizmu. Ukratko rečeno proteini jaja su visoke biološke vrijednosti, sadržavaju sve esencijalne aminokiseline stoga zadovoljavaju potrebe organizma u rastu i razvoju. Biološka vrijednost proteina u hrani mjeri se usporedbom s jajetom, jer ona iznosi 93,7%.
9. Jastog
Jastog je važan za zdravlje vaše kože jer sadrži visoku razinu cinka, koji je ima protuupalni učinak. Stoga je njegovo povećano konzumiranje preporučeno osobama koje imaju općenito problema s kožem, primjerice s aknama. Znanstvena istraživanj su pokazala da osobe koje imaju akne imaju sniženu razinu cinka. Također cink je važan u regenerativnim procesima kože, potiče njezino obnavljanje.
10. Kava
Većina nas konzumira kavu barem jednom dnevno i to najčešće ujutro zbog kofeina kojim obiluje. Stimulativno djelovanje kave nam pomaže da lakše započnemo dan. Istraživanja su potvrdila da kofein učvršćuje i štiti kožu od pretjeranog isušivanja i starenja. Kofein potiče enzime na djelovanje usljed čega nastaju masnoće koje popravljaju uništeni zaštitni sloj kože te se tako dehidracija kože smanjuje. Suha je koža osjetljiva i podložnija starenju. Osim stimulativnog učinka, najnovija istraživanja su potvrdila kako veća konzumacija kave može prvenirati nastanak melanoma (raka kože).
Karnitin je supstanca koja kontrolira tempo kojim se masno tkivo koristi za energiju. Pospješuje pretvaranje masti u energiju, odnosno mršavljenje. Karnitin je jedno od najboljih sredstava za prevenciju kroničnog umora te ujedno povećava izdržljivost i pozitivno djeluje na rad srca.
Što je karnitin?
Karnitin nastaje sintezom iz aminokiselina lizina i metionina, nalazi se u gotovo svim stanicama u tijelu. Njegov naziv potječe iz latinske riječi carnus što u prijevodu znači meso što ujedno i implicira kako ga se najviše može naći u mesu i mesnim prerađevinama.
Karnitin ima vrlo važnu ulogu u prozvodnji tjelesne energije. Na staničnom nivou odgovoran je za transport masnih kiselina u mitohondrij kako bi prošle kroz proces oksidacije i na taj način prozvele energiju. Također su i odgovorni za transport odnosno otpuštanje toksičnih supstanci nastalih u stanicama tijekom procesa oksidacije. S obzirom na navedene funkcije, karnitin se u najvećim količinama nalazi u srčanom i skeletnom mišiću. koji rabe masne kiseline za sintezu potrebne energije.
Tijelo u većini slučajeva sintetizira dovoljne količine karnitina koje odgovaraju potrebama prosječne osobe. Samo u izvanrednim okolnostima kao u slučaju nedonoščadi i aktivnih sportaša potreban je dodatan unos. Kad govorimo o namirnicama koje sadrže karnitin onda su najbolji izvor: meso, što crvenije to bolje, riba, perad, mlijeko i mliječni proizvodi. Karnitin se javlja u dva oblika D i L, riječ je o dva izomera (spojevi iste molekularne mase i jednake kemijske formule). Ali najčešće se ipak javlja u obliku L, koji se javlja u hrani i u tom obliku je aktivan u tijelu. Iz sveukupnog metaboličkog aspekta karnitin se skladišti i čuva u našim bubrezima. Čak i osobe koje unose manju količinu karnitina hranom (vegani) ne trebaju brinuti jer bubrezi kontroliraju razinu karnitina u tijelu. Višak karnitina u tijelu se najčešće izlučuje putem mokraće kako bi se održala stabilna koncentracija u krvi.
Izvor: Shutterstock
Primjena i doziranje
Kako je u posljednje vrijeme karnitin vrlo popularan i ne koristi se samo u sportskoj prehrani već i kao učinkovito sredstvo za mršavljenje. Odlučili smo napisati nešto više o njegovoj primjeni i doziranju. Danas ćete u prodavaonicama i ljekarnama karnitin najčešće naći kao: L-karnitin, acetil-L-karnitin i propionil-L-karnitin. Pripisuje se kao dijeteski suplement, odnosno sredstvo za mršavljenje, za poboljšanje performativnosti tijekom vježbanja i općenito za poboljšanje sveukupnog osjećaja snage i dobrobiti. Može se koristiti također ukoliko je dijagnosticiran sindrom primarnog i sekundarnog deficita karnitina.
Najviše L-karnitina se ipak apsorbira putem hrane između 54 i 87 %, dok se značajno manje L-karnitina apsorbira iz dodataka prehrani (oko 16 %). Najveći dio L-karnitina se u našem organizmu nalazi u mišićima, oko 98 %, dok se oko 1,5 % nalazi u jetri, a 0,6 % u ekstracelularnim tekućinama. Općenito, L-karnitin se dobro podnosi. Međutim, L-karnitin u obliku dodataka prehrani može uzrokovati blage gastrointestinalne simptome, kao što su mučnina, povraćanje, abdominalni grčevi i dijareja. Navedeni se simptomi mogu djelomično smanjiti ako se započne s uzimanjem manjih doza koje se onda postupno povećavaju. Dnevne doze veće od 3 000 mg mogu uzrokovati pojavu mirisa tijela, urina i zadaha po ribi. Istraživanja su pokazala da se dodaci prehrani sa smjesom D- i L-izomera karnitina mogu povezati sa slabošću mišića u oboljelih od bolesti bubrega. No, općenito, smatra se da su dnevne doze do 2 000 mg sigurne za korištenje.
Sportska izvedba
L-Karnitin je važan za bioenergetiku skeletnih mišića, a poznato je da njegov nedostatak negativno utječe na same mišiće. Također, pretpostavljalo se da L-karnitin može poboljšati sportsku izvedbu na razne načine, npr. poboljšanjem oksidacije masnih kiselina u mišićima, promjenom homeostaze glukoze, promjenom proizvodnje acil-karnitina i sl. Upravo su iz navedenih razloga započela istraživanja o utjecaju L-karnitina na funkciju mišića. Zasad relativno mali broj istraživanja nalazi povezanost L-karnitina u dnevnim dozama od 2 do 4 g koje se uzimaju 1 sat prije vježbanja i povećanja potrošnje kisika te smanjenja plazma koncentracija laktata.
Međutim, pokazalo se da L-karnitin u dnevnim dozama od 1 ili 3 g kroz period od 8 tjedana ne poboljšava aerobnu ili anaerobnu sportsku izvedbu. Iako u teoriji L-karnitin ima važnu ulogu u poboljšanju sportske izvedbe, preko njegove uloge u oksidaciji masnih kiselina, raspoloživi podaci pokazuju kako su ipak potrebna daljnja sustavna istraživanja da bi se bolje razumjela uloga L-karnitina tijekom vježbanja.
Karnitin i bolesti
Alzheimerova bolest
Istraživanja još trebaju potvrditi, ali iz provedenih dosadašnjih studija da se naslutiti da acetil-L-karnitin u dnevnim dozama od 2 do 3 g kroz period od 6 do 12 mjeseci može usporiti kognitivno propadanje u oboljelih od Alzheimerove bolesti. Proučavala se logička inteligencija, verbalne sposobnosti, pamćenje i selektivna pažnja oboljelih. Pojedina istraživanja pronalaze povezanost smanjenja kognitivnog propadanja u pacijenata s ranim razvojem bolesti (mlađi od 65 godina), kod kojih je inače napredak bolesti ubrzan, dok su se doze acetil-L-karnitina od 1 g dva puta na dan kroz period od 24 tjedana pokazale uspješnima u poboljšanju kratkotrajnog pamćenja.
Bolesti bubrega
Općenito se smatra da bi intravenozno uzimanje L-karnitina u dozi od 20 mg po kilogramu tjelesne težine jest poželjno u osoba koje idu na hemodijalizu, dok se pak oralne doze ne preporučuju. Homeostaza L-karnitina se u oboljelih od bolesti bubrega može značajno pogoršati i uzrokovati njegov nedostatak. Naime, poznato je da se L-karnitin, ali i mnogi njegovi prekursori, uklanjaju iz krvi putem hemodijalize, a pogoršana sinteza istog u bubrezima također dopridonosi riziku od nedostatka L-karnitina. Plazma koncentracije L-karnitina naglo opada tijekom hemodijalize, dok se polako obnavlja između tretmana, većinom iz organa u kojima se skladišti (skeletni mišići).
Pokazalo se da se nakon više hemodijaliza smanjuju zalihe L-karnitina i u skeletnih mišićima, što i uzrokuje pojavu simptoma kao što su slabost i umor mišića, a mogu se javiti anemija te abnormalnosti u razinama lipida u krvi. Istraživanja pokazuju da se intravenoznim davanjem L-kanitina nakon hemodijalize obnavljaju razine slobodnog L-karnitina uklonjenog iz krvi i da se posljedično obnavljaju i razine istog u mišićima. Također, pojedina istraživanja povezuju L-karnitin s poboljšanjima u metabolizmu lipida i broju crvenih krvnih stanica.
Dijabetes tip-2
L-karnitin sudjeluje u oksidaciji masnih kiselina, ali i prijenosu acetilnih skupina iz mitohondrija, čime indirektno sudjeluje i u metabolizmu glukoze. Smanjenje prijenosa masnih kiselina u mitohondrij rezultira nakupljanjem triglicerida u citosolu, čimbenikom patogeneze otpornosti na inzulin. S obzirom da se poremećaji oksidacije masnih kiselina povezuju s otpornošću na inzulin, započela su istraživanja o mogućem utjecaju L-karnitina na šećernu bolest. Istraživanja pokazuju da intravenozno davan L-karnitin može poboljšati osjetljivost na inzulin u osoba oboljelih od dijabetesa. Točnije, smanjuje razine masti u mišićima i snižava razine glukoze u krvi povećavajući njenu oksidaciju u stanicama.
Kardiovaskularne bolesti
Istraživanja su pokazala da L-karnitin može pomoći u slučaju nekih bolesti i poremećaja kardiovaskularnog sustava kao što su angina pektoris, srčani udar, intermitentna klaudikacija i zastoj srca. Angina pektoris nastaje zbog smanjenog protoka krvi prema srcu što narušava transport kisika i bitnih hranjivih tvari do stanica srčanog mišića. Karakterizira se bolovima u prsima, a istraživanja pokazuju da oralno uziman L-karnitin ili propionil-L-karnitin može pomoći. Naime, pokazalo se da L-karnitin može umjereno poboljšati izdržljivost tijekom napora (npr. vježbanje) i smanjiti elektrokardiografske znakove ishemije tijekom istog. Također, L-karnitin u dnevnim dozama od 2 g, tijekom 3 do 6 mjeseci uziman uz standardnu terapiju, može pomoći oboljelima od stabilne angine pektoris u smislu smanjenja prijevremenih ventrikularnih kontrakcija pri mirovanju i poboljšanja izdržljivosti tijekom napora.
Zastoj srca je stanje u kojem srce ne može pumpati krv, a nakupljanje aterosklerotičnih plakova u arterijama sprječava dotok krvi u područja srca što rezultira oštećenjem srca i smanjenom sposobnosti srca da pumpa krv. Ipak, pojedina istraživanja pokazuju da L-karnitin u kombinaciji sa standardnom terapijom može pomoći. Naime, dnevne se oralne doze L-karnitina od 2 g tijekom 3 godine mogu povezati sa povećanjem preživljavanja osoba koje su doživjele zastoj srca. Također, dnevne se oralne doze od 1,5 g propionil-L-karnitina tijekom 1 do 6 mjeseci mogu povezati s poboljšanjima izdržljivosti tijekom napora i sposobnosti srca da pumpa krv. Također, L-karnitin se pokazao uspješnim u smanjenju oštećenja srčanog mišića uzrokovanog ishemijom. Pokazalo se da dnevne doze L-karnitina od 4 g odmah nakon infarkta miokarda (srčanog udara) mogu posljedično smanjiti smrtnost i učestalost napada angine. Također, intravenozno uziman L-karnitin se pokazao jednako učinkovitim (5 g odmah te 10 g naredna 3 dana).
