Osim što pomaže u probavi hrane i sintezi vitamina, crijevni mikrobiom ima značajan utjecaj na imunološki sustav. Nedavne studije sugeriraju da promjene u sastavu i funkciji crijevnog mikrobioma mogu biti povezane s razvojem prehrambenih netolerancija i alergija.
Crijevni mikrobiom je dinamični ekosustav koji se sastoji od trilijuna mikroorganizama, uključujući bakterije, viruse, gljivice i arheje. Ovi mikroorganizmi ne samo da pomažu u probavi hrane, već i aktivno komuniciraju s imunološkim sustavom. Imunološke stanice u crijevima neprestano monitoriraju mikrobiom kako bi održale ravnotežu između tolerancije prema korisnim mikroorganizmima i obrane protiv patogena.
Prehrambene netolerancije i alergije
Prehrambene netolerancije i alergije su rastući problem u suvremenom društvu. Prehrambena netolerancija odnosi se na poteškoće u probavi određenih namirnica, što može rezultirati simptomima poput nadutosti, proljeva i bolova u trbuhu. Prehrambene alergije, s druge strane, uključuju imunološki odgovor na specifične proteine u hrani, što može dovesti do ozbiljnih reakcija, uključujući anafilaksiju.
Studije pokazuju da disbioza, neravnoteža u crijevnom mikrobiomu, može igrati ključnu ulogu u razvoju prehrambenih netolerancija.
Promjene u sastavu mikrobioma mogu utjecati na sposobnost crijeva da pravilno probavi hranu i apsorbira hranjive tvari. Na primjer, smanjenje broja korisnih bakterija koje proizvode kratkolančane masne kiseline može dovesti do upalnih procesa u crijevima, čime se povećava propusnost crijevne barijere i rizik od netolerancija.
Crijevni mikrobiom također igra važnu ulogu u razvoju i regulaciji imunološkog odgovora. U zdravim crijevima, mikrobiom pomaže u “treningu” imunološkog sustava da razlikuje između štetnih i bezopasnih antigena. Disbioza može poremetiti ovu ravnotežu, što može dovesti do prekomjernog imunološkog odgovora na bezopasne tvari, kao što su prehrambeni proteini, i na taj način povećati rizik od alergija.
Potencijalne terapije i prevencija
S obzirom na ključnu ulogu crijevnog mikrobioma u zdravlju, istraživači i kliničari sve više istražuju načine kako modulirati mikrobiom kako bi se spriječile i liječile prehrambene netolerancije i alergije. Ovdje su detaljnije opisane trenutno istraživane terapije i preventivne mjere:
1. Probiotici i prebiotici
Probioticisu živi mikroorganizmi koji, kada se konzumiraju u adekvatnim količinama, pružaju zdravstvene koristi domaćinu. Prebiotici su nesvarljive prehrambene komponente koje selektivno stimuliraju rast i/ili aktivnost korisnih bakterija u crijevima. Kombinacija ovih dvaju pristupa može značajno poboljšati crijevni mikrobiom.
Specifični sojevi probiotika: istraživanja pokazuju da određeni sojevi, poput Lactobacillus rhamnosus GG i Bifidobacterium lactis, mogu smanjiti simptome prehrambenih alergija i netolerancija. Ovi probiotici pomažu jačati crijevnu barijeru, smanjuju upalu i moduliraju imunološki odgovor.
Prebiotička vlakna: hrana bogata prebiotičkim vlaknima, poput inulina i fruktooligosaharida, potiče rast korisnih bakterija. Redovita konzumacija prebiotičkih vlakana može poboljšati sastav crijevnog mikrobioma i smanjiti simptome povezanih s netolerancijama.
2. Dijetalne intervencije
Prehrana ima ključnu ulogu u oblikovanju crijevnog mikrobioma. Specifične prehrambene strategije mogu pomoći u prevenciji i liječenju prehrambenih netolerancija i alergija.
Povećanje unosa vlakana: Dijeta bogata vlaknima podržava rast korisnih bakterija koje proizvode kratkolančane masne kiseline, ključne za održavanje zdrave crijevne barijere. Hrana bogata vlaknima uključuje povrće, voće, cjelovite žitarice i mahunarke.
Fermentirana hrana: Fermentirani proizvodi poput jogurta, kefira, kimchija, kiselog kupusa i kombuche sadrže prirodne probiotike. Redovita konzumacija fermentirane hrane može obogatiti crijevni mikrobiom korisnim bakterijama.
Izbjegavanje ultra-prerađene hrane: Ultra-prerađena hrana često sadrži aditive, konzervanse i niske količine vlakana, što može negativno utjecati na crijevni mikrobiom. Smanjenje unosa takvih proizvoda može pomoći u održavanju zdrave crijevne flore.
3. Fekalna transplantacija mikrobiota
Fekalna transplantacija mikrobiota uključuje prijenos crijevnog mikrobioma od zdravog donora u crijeva pacijenta s disbiozom. Iako je prvenstveno korišten za liječenje infekcija izazvanih Clostridioides difficile, sve više se istražuje njegova primjena za druge poremećaje povezane s disbiozom, uključujući prehrambene netolerancije i alergije.
Obnova ravnoteže mikroorganizama: Transplantacija može brzo obnoviti raznolikost i ravnotežu crijevnog mikrobioma, što može pomoći u smanjenju upale i poboljšanju funkcije crijevne barijere.
Klinička ispitivanja: Iako su rezultati obećavajući, potrebno je više kliničkih ispitivanja kako bi se utvrdila sigurnost, učinkovitost i dugoročni učinci transplantacije kod različitih stanja, uključujući prehrambene netolerancije i alergije.
4. Imunoterapija
Oralna imunoterapija (OIT) i sublingvalna imunoterapija (SLIT) su terapije koje uključuju postepeno izlaganje alergenu kako bi se desenzibilizirao imunološki sustav. Ove terapije, kada se kombiniraju s probioticima, pokazale su poboljšane rezultate u liječenju alergija.
Desenzibilizacija: Postepeno povećanje unosa alergena može pomoći imunološkom sustavu da razvije toleranciju na alergene.
Kombinacija s probioticima: Studije sugeriraju da probiotici mogu poboljšati učinkovitost imunoterapije moduliranjem imunološkog odgovora i smanjenjem upale.
Kratki zaključak
Promjene u crijevnom mikrobiomu mogu značajno utjecati na razvoj i težinu prehrambenih netolerancija i alergija. Modulacija mikrobioma putem probiotika, prebiotika, dijetalnih intervencija, FMT-a i imunoterapije predstavlja obećavajuće pristupe za prevenciju i liječenje ovih stanja. Dok su istraživanja u ovom području još u tijeku, preliminarni rezultati su vrlo obećavajući i ukazuju na važnost očuvanja zdravog crijevnog mikrobioma za opće zdravlje.
Znate li koja je razlika između alergije i intolerancije na hranu. One su danas vrlo učestala pojava te često dolazi do zabune oko interpretacije njihova značenja. Najčešće jer nismo uvijek sigurni, niti u stanju razlikovati njihove simptome.
Alergije i intolerancije na hranu predstavljaju važan i sveprisutan izazov u današnjem društvu. Svaka osoba reagira različito na hranu, a ove reakcije mogu biti uzrokovane alergijskim ili intolerantnim odgovorima tijela na određene komponente hrane.
Danas je pojava alergije i intolerancije na hranu vrlo čest slučaj. Statistike također govor tome u prilog, smatra se da danas preko 20% ljudi ima određeni oblik osjetljivosti na hranu s tim da manji udio otpada na same alergije.
Vrlo čest slučaj jest da osobe s određenim poteškoćama nisu u stanju adekvatno procijeniti o čemu je točno riječ. Također zbog određenih simptoma, koji su ponekad i slični dolazi do brkanja dvaju termina. Stoga je vrlo važno znati kako je riječ o dvije potpuno različite stvari.
Kod alergija na hranu glavnu ulogu igra naš imunološki sustav. Neposredno nakon konzumacije određene hrane (alergena) manifestira se vrlo jaka reakcije našeg imunološkog sustava. Kod intolerancije situacija je nešto drukčija uglavnom se radi o nedostatku probvnih enzima zbog čega nastaju komplikacije u procesuiranju hrane.
Alergije na hranu
Izvor: Pexels
Alergije na hranu dakle predstavljaju imunološki odgovor tijela na specifične proteine u hrani. Kada osoba s alergijom konzumira hranu koja sadrži alergen na koji je osjetljiva, njezin imunološki sustav reagira proizvodnjom antitijela, uključujući histamin, što može dovesti do različitih simptoma. Zbog nje dolazi jer je naš imunološki sustav greškom identificirao određenu bjelančevinu u hrani kao štetnu.
Simptomi alergija na hranu mogu uključivati:
Kožne reakcije: Crvenilo, svrbež, osip ili oticanje kože.
Respiratorne tegobe: Kihanje, kašljanje, gušenje, astma ili curenje nosa.
Probavne smetnje: Mučnina, povraćanje, proljev ili bolovi u trbuhu.
Anafilaktički šok: Rijedak, ali ozbiljan slučaj koji uključuje brzu i ozbiljnu reakciju s teškim oticanjem, gušenjem i padom krvnog tlaka.
Simptomi, odnosno reakcije se manifestiraju najčešće kao kožne reakcije ili smetnje koje su usko vezane uz probavni sustav. Oni variraju od vrlo blagih, poput osipa, oticanja, do vrlo izraženih – anafilaktički šok.
Kod ovog potonjeg situacija je vrlo ozbiljna i može doći i do smrtnog slučaja, ukoliko osoba ne dobije adekvatnu medicinsku pomoć. Lijeka nažalost za alergije općenito nema, ali je moguće određenim metodama ublažiti neželjene alergijske reakcije.
Kako identificirati alergene
Najvažnije je pravilno identificirati alergene, stoga se preporuča pristupiti laboratorijskom testiranju kako bi se točno identificirali alergeni. Kod nas je dostupna usluga testiranja na alergije, FABER test. Ovaj test na alergije pogodan je za rano otkrivanje i dijagnostiku. Ujedno predstavlja i najnoviju generaciju dijagnostičkih testova, koji vam omogućava testiranje na čak 244 različita alergena.
Možemo biti alergični na sve moguće namirnice, stoga je testiranje najprecizniji način kako bi se ustvrdila prava dijagnoza.
Osobama koje pate od alergija na hranu preporučamo potpuno izbjegavanje pojedinih alergena.
Intolerancija na hranu i simptomatika
Intolerancija na hranu je za razliku od prethodne zakašnjela reakcija organizma na konzumiranu hranu. Javlja se najčešće zbog nedostatka određenih probavnih enzima ili zbog patološke reakcije na neke od tvari prisutnih u hrani. One se javljaju najčešće kao metaboličke, farmakološke ili toksične reakcije.
Metaboličke reakcije na hranu su uzrokovane urođenom ili stečenom greškom u metabolizmu hranjivih tvari, kao što su diabetes melitus, deficit laktaze, fenilketonurija i favizam.
Farmakološke reakcije su općenito uzrokovane kemijskim tvarima, prirodnim sastojcima (saliciliati, amini…) ili umjetno dodanim tvarima (konzervansi, boje, emulgatori, poboljšivači okusa…).
Toksične rakcije su uzrokovane bakterijskim oslobađajanjem toksina u hrani ili su posljedica kontaminacije.
Intolerancija na hranu također uzrokuje formiranje antitijela protiv proteina određene vrste hrane, ali ne IgE (kod alergija), već IgA i IgG antitijela. Oni uzrokuju niz simptoma u jednom ili više organa i organskih sustava, koje znatno variraju od osobe do osobe.
Najčešći oblici intolerancija na hranu uključuju:
Laktozna intolerancija: Osobe s ovim oblikom intolerancije nemaju dovoljno enzima laktaze potrebnog za probavu mliječnog šećera (laktoze). To može uzrokovati nadutost, proljev i bol u trbuhu nakon konzumacije mliječnih proizvoda.
Netolerancija na gluten: Ovaj oblik intolerancije uključuje osjetljivost na gluten, bjelančevinu prisutnu u pšenici, ječmu i raži. Celiakija je najozbiljniji oblik netolerancije na gluten i može uzrokovati oštećenje tankog crijeva.
Intolerancija na histamin: Osobe s ovom intolerancijom ne mogu razgraditi histamin, spoj koji se prirodno nalazi u mnogim namirnicama. To može uzrokovati glavobolje, crvenilo lica, svrbež i simptome slične alergijama.
Stoga je vrlo važno prepoznati kako hrana koju jedemo može utjecati i utječe na naše zdravlje. Određeni zdravstveni problemi mogu se praktički u potpunosti izliječiti promjenom prehrane.
Stoga je za postavljanje precizne dijagnoze i terapije najadekvatnije napraviti test.
Test intolerancije na hranu koji vam nudimo u sklopu svojih usluga je vrlo jednostavan i bezbolan test, koji vam omogućava analizu intolerancije na čak 220 različitih namirnica. Primjenom najsuvremenijih laboratorijskih metoda dobivamo vrlo precizne kvantitativne podatke koji vam omogućavaju da optimizirate svoju prehranu. Ovim testiranjima bitno mijenjate kvalitetu svoje prehrane, a samim time i kvalitetu vašeg zdravlja.
Liječenje alergija i intolerancija na hranu
Upravljanje alergijama i intolerancijama na hranu zahtijeva svjesno izbjegavanje izazivača reakcija. Osobe s dijagnosticiranim alergijama trebaju biti posebno oprezne pri odabiru hrane, pažljivo čitati deklaracije na proizvodima i komunicirati svoje alergije s restoranima i kuharima.
Za osobe s intolerancijama na hranu, uklanjanje izazivača iz prehrane obično je najbolji pristup. To može zahtijevati prilagodbu prehrane i korištenje zamjenskih proizvoda ili dodataka prehrani kako bi se osigurala uravnotežena ishrana.
U svakom slučaju, važno je konzultirati se s kvalificiranim nutricionistom ili liječnikom kako bi se utvrdila dijagnoza i razvio individualizirani plan upravljanja alergijama i intolerancijama na hranu.
Pouzdane dijagnoze i pravilno vođenje su ključni za uspješno upravljanje ovim prehrambenim izazovima.
U trenucima kada priroda procvjeta i okoliš se preobražava u šarenu sliku, mnogi se suočavaju s izazovom koji ne poznaje granice – sezonske alergije. Alergijske reakcije su vrlo su česta pojava te gotovo svaka osoba tijekom života ima barem neku alergijsku reakciju.
Procijenjuje se da alergijske bolesti pogađaju 5-10% sveukupnog pučanstva. Češće su među gradskim stanovništvom razvijenijih zemalja, te pogađaju mlađu populaciju u pretežito bolje ekonomski situiranim obiteljima.
Alergija se manifestira kao reakcija preosjetljivosti na raznorazne čimbenike okoliša koje nazivamo antigenima ili alergenima.
Simptomi alergijske reakcije mogu biti opće ili lokalne, primjerice neki organ ili organski sustav putem kojeg je alergen ušao u tijelo (koža i sluznice, probavni ili dišni sustav). Simptomi alergijske reakcije se razlikuju u načinu manifestacije, brzini nastanka i intenzitetu. Katkada se lokalizirani i opći simptomi razvijaju izrazito brzo te mogu čak i ugroziti život bolesnika (anafilaktički šok).
Alergeni su najčešće bjelančevine, ali i različite druge tvari koje potiču stvaranje antitijela jer ih je naš organizam prepoznao kao stranu i potencijalno štetnu tvar.
Vrste alergija i simptomi
Popis tvari na koje možemo biti alergični je raznolik. Gotovo svaka tvar iz okoliša može uzrokovati alergijsku reakciju. Najčešći alergeni su pelud, kućna prašina (grinje), kućne životinje (koža, dlake ili žljezdane izlučevine), određene vrste hrane, lijekovi, konzervansi, aditivi hrani i pićima, plijesni, otrovi insekata i sl.
Simptomi sezonskih alergija mogu varirati, ali često uključuju:
Kihanje: često i nasilno kihanje je čest simptom alergijskog rinitisa.
Curenje nosa: obilno izlučivanje bistre tekućine iz nosa.
Začepljen nos: otežano disanje zbog začepljenog nosa.
Svrbež očiju, nosa i grla: intenzivan svrbež može biti izrazito nelagodan.
Očni simptomi: crvenilo, suzenje i osjećaj svrbeža u očima.
Umor: simptomi alergija mogu uzrokovati umor i smanjenje energije.
Simptomi će se mijenjati ovisno o tome gdje se reakcija javlja. Znakovi alergije vrlo su slični kao i kod upale: bol, oticanje, vrućina i crvenilo.
Upalni procesi obično nose nazive koji završavaju na –itis. Ako se alergijska reakcija koja izaziva upalu javi u sinusima, naziva se sinusitis, u crijevima kolitis, u zglobovima artritis, u bronhijima bronhitis, na koži dermatitis.
Trebalo bi, ako je moguće, izbjegavati alergen, odnosno uzrok alergijske reakcije, što svakako spada u prve smjernice alergijske terapije.
Također Vam preporučamo da porazgovarate sa svojim liječnikom i napravite alergološko testiranje. Rezultati testiranja pomoći će kod usmjeravanja liječenja, a vama uvelike olakšati prilagodbu ponašanja i načina života.
Alergološko testiranje
Kožni alergološki test ostao je nezaobilazan kao brza i efikasna metoda u dijagnostici alergijskih bolesti.
Kožni test izvodi se ubadanjem lancetom u kožu malih doza alergena koji kod preosjetljive osobe izaziva alergijsku reakciju prvog tipa. Ako je osoba alergična, na mjestu uboda tim alergenom za 15-tak minuta pojavit će se oteklina i crvenilo kao pokazatelji alergijske reakcije. Rjeđe se koriste kožna alergološka testiranja na nutritivne alergene tj. hranu – ti se alergeni određuju laboratorijskim testiranjem.
Liječenje alergije
Izvor: Pexels
Učinkovito liječenje alergijskih bolesti sastoji se od edukacije samih bolesnika, potom izbjegavanja alergena, suzbijanja simptoma adekvatnim lijekovima te imunoterapije kod pojedinih oblika alergijskih bolesti.
Kad govorimo o edukaciji, bolesniku je nužno objasniti na jednostavan, te razumljiv način o kakvoj se bolesti radi, koje tegobe može očekivati, koliko traje bolest i kako se provodi liječenje. Već smo spomenuli važnost izbjegavanja identificiranih uzročnika, odnosno alergena.
Kod najčešćeg oblika alergije na sezonske inhalacijske alergene preporuča se slijedeće:
poznavanje peludnog kalendara – podataka o sezoni cvjetanja biljaka koje su kod bolesne osobe izazvale senzibilizaciju
u sezoni izbjegavati boravak u područjima bujne vegetacije, posebno u vrijeme visoke koncentracije peludi u zraku (u jutarnjim satima)
nakon eventualnog boravka u prirodi, po dolasku u stambeni prostor oprati kosu i otuširati se te promijeniti odjeću
izbjegavati sušenje i provjetravanje odjeće i posteljine na otvorenom
prostorije u kojima boravimo provjetravati kratko, najbolje tijekom poslijepodneva, koristiti klima-uređaj
Upravljanje sezonskim alergijama
Upotreba antihistaminika: antihistaminici su učinkoviti u ublažavanju simptoma alergijske reakcije.
Intrakonazolni steroidi: sprejevi za nos mogu pomoći smanjiti upalu i simptome u nosu.
Imunoterapija: za ozbiljnije slučajeve, imunoterapija (alergenska cjepiva) može pomoći tijelu da postupno postane manje osjetljivo na pelud.
Upotreba lijekova u liječenju alergijske bolesti ima za cilj reduciranje simptoma do te mjere da ne ometaju bolesnika u svakodnevnom životu. Terapija se počinje jednim ili kombinacijom lijekova (kortikosteroidi, antihistaminici, antileukotireni) isprva u nižim dozama. Po potrebi se doze već upotrebljavanih lijekova povećavaju ili se dodaju novi lijekovi, dok se ne postigne zadovoljavajuća kontrola bolesti.
Imunoterapija (hiposenzibilizacija) se temelji na pretpostavci da se tolerancija određenog alergena može postići unošenjem u organizam postupno rastuće doze istog alergena, bilo putem potkožnih injekcija ili kapi i tableta.
Sezonske alergije mogu biti neugodne, ali uz pravilno upravljanje, moguće je ublažiti simptome i poboljšati kvalitetu života tijekom alergijskih sezona. Osobe koje redovito pate od ovih alergija trebaju biti informirane o različitim mogućnostima liječenja i preventivnim mjerama kako bi se osjećale bolje tijekom ovih razdoblja.
Ulje crnog kima, prirodni eliksir s moćima koje su nadmašile sva očekivanja. Dokazano je da ovo ulje pruža nevjerojatne blagodati, a mi vas vodimo kroz fascinantan svijet zdravlja i dobrobiti koje se krije unutar malenih sjemenki crnog kima.
Kroz povijest, ljudi su oduvijek tražili prirodne tajne za očuvanje zdravlja i vitalnosti. U svijetu prepunom različitih ljekovitih tvari, jedan dragocjeni dar prirode izdvaja se svojom izvanrednom moći – ulje crnog kima. Ovo ulje, koje je kroz tisućljeća bilo cijenjeno zbog svojih potencijalnih prednosti za zdravlje, donosi sa sobom bogatstvo hranjivih tvari i ljekovitih svojstava. U ovom članku ćemo vas provesti kroz nevjerojatne blagodati ulja crnog kima, istražujući kako je to postalo tajno oružje mnogih za očuvanje vitalnosti i dobrobiti. Pripremite se za uzbudljivo putovanje u svijet ove dragocjene tvari i saznajte kako ulje crnog kima može obogatiti vašu svakodnevicu!
Ljekoviti sastojci ulja crnog kima
Crni kim (Nigella Sativa) je jednogodišnja biljka visine do pola metra. Najbolje uspijeva na suhom pustinjskom području Sirije, Iraka, Indije i Egipta. Sjemenke crnog kima sadrže 30-35% biljnog ulja. Najzastupljenija je masna linolna kiselina, zatim oleinska, palmitinska kiselina i dihomolinolna kiselina.
Ono što čini crni kim ljekovitim jest sadržaj eteričnog ulja u biljnom ulju. U sjemenkama ga bude 0,4-2,5%, a karakterističan ljekoviti spoj je timokinon.
Ljutina ovog ulja proporcionalna je sadržaju eteričnog ulja, dakle ovisno o njegovu udjelu i varijacijacijama njegovog sadržaja javljaju se i varijacije okusa i ljekovitosti ovisno o proizvođaču.
Sadrži oko 20% proteina, 32-37% polisaharida i minerale, ali u biljnom ulju se nalaze u najčešće samo u tragovima. Prisutni su i alkaloid nigelin, te izokinolinski alkaloidi nigelicin i nigelimin-N-oksid.
Linolna kiselina doprinosi održavanju normalne razine kolesterola u krvi. Blagotvorni učinak postiže se dnevnim unosom od 10 g LA.
Zdravstvene blagodati ulja crnog kima
Potpora imunološkom sustavu: ulje crnog kima može pomoći ojačati imunološki sustav zahvaljujući svojim protuupalnim svojstvima i sposobnosti poticanja obrambenih mehanizama tijela.
Poboljšana dispepsija: ulje crnog kima pokazalo se korisnim za ublažavanje probavnih tegoba kao što su nadutost, žgaravica i nelagoda nakon obroka.
Borba protiv alergija: antioksidativna svojstva ulja crnog kima mogu pomoći u smanjenju simptoma alergija poput kihanja, svrbeža i začepljenosti nosa.
Zdrava koža: primjena ulja crnog kima na kožu može pomoći u smirivanju upala, hidratizaciji i smanjenju iritacija.
Podrška za zdravlje srca: esencijalne masne kiseline i fitosteroli u ulju crnog kima mogu pridonijeti smanjenju rizika od srčanih bolesti regulirajući kolesterol i krvni tlak.
Primjena i korištenje ulja crnog kima
Crni kim se tradicionalno koristio kod liječenja tegoba dišnog sustava, atopijskog dermatitisa, jetrenih i želučanih tegoba, te kao prevencija nastanka sezonskih alergija i kod potrebe za osnaživanjem imunološkog sustava. S uljem crnog kima u organizam dospjevaju korisne višestruko zasićene masne kiseline (linolna i gama linolska kiselina). Ove dvije kiseline omogućuju sintezu značajnih imuno-regulacijskih tvari (prostaglandini). Linolna kiselina stabilizira stanične membrane a prostaglandin E1 spriječava. Crni kim prekida bolesne imunološke reakcije koje mogu biti uzrok mnogih kroničnih oboljenja (alergija, psorijaza, reumatoidni artritis i sl.).
Upotrebom crnog kima kod bolesti koje su liječene kortikosteroidima postiže se bolji učinak bez posljedica na prirodan način, a kortikosteroidi sa svojim pogubnim posljedicama postaju nepotrebnima.
Izvor: Unsplash
Primjena
Alergije
Alergijski dermatitis
Alergijski rinitis
Astma
Atopijski dermatitis
Autoimuni poremećaji
Bronhitis
Candida
Cistitis
Dijabetes
Ekcemi
Hipotieroza
Imunomodulator
Kašalj
Klamidija
Loša probava
Mikoplazma
Nadutost
Opekotine
Protuupalno
Psorijaza
Upalna stanja kože
Ureaplazma
Neurodermatitis
Neurodermatitis je kronično upalno oboljenje kože. Najčešći uzrok je prirođena alergijska sklonost. Neurodermatitis izaziva jak svrbež, koža je bez sjaja, suha, poremećen je rad žlijezda znojnica i lojnica. Napadnuta mjesta su gruba, nastaju čvorići sa krastama koje svrbe i koje bolesnik grebe do krvi.
Ulje od crnog kima je posebno dobro za terapiju protiv neurodermatitisa. Smanjuje svrbež, stabilizira imunološki sustav i pospješuje ozdravljenje upaljenih dijelova kože.
Alergije
Alergije su ustvari prekomjerna reakcija našeg sustava obrane na različite inače neškodljive čimbenike iz prirode. Tako organizam krivo prepozna npr. pelud cvijeća, prašinu i sl. kao opasnu tvar koja izaziva bolest te započinje imunološku reakciju. Ulje crnog kima daje jako dobre rezultate kod alergičara, dovodeći do znatnog smanjenja simptoma. Zbog svog kemijskog sastava ulje crnog kima daje odlične rezultate i kod astme i atopijskog dermatitisa.
Tretman kod alergija treba započeti nekoliko mjeseci prije cvjetanja biljki na koje ste alergični.
Ulje crnog kima dobro je uzimati i kod bronhijalne astme. Simptomi poboljšanja se javljaju već nakon jednog do dva tjedna.
Najčešće se upotrebljava kao dodatak prehrani
Doziranje
Odrasli: 1 čajna žličica nakon obroka, 3x dnevno
Djeca od 3 godine: 1/2 žličice nakon obroka 2x dnevno
Dermalna primjena
Uz oralnu primjenu ulja crnog kima uspješno se primjenjuje i dermalno (utrljavanjem na kožu). Na taj način dobro djeluje kod psorijaze, neuridermatitisa, strija, ekcema, akni, rozacee, uklanjanja bora te kod svih upalnih procesa.
Upozorenje
Iako ulje crnog kima ima mnoge prednosti, važno je napomenuti da nije nužno za svakoga. Osobe koje uzimaju lijekove ili imaju određene zdravstvene stanje trebaju se konzultirati sa svojim liječnikom prije nego što započnu uzimanje ulja crnog kima.
Zaključak
Ulje crnog kima je dragocjen dar prirode koji može pružiti raznolike zdravstvene prednosti. Međutim, kao i sa svakim dodatkom prehrani, važno je konzultirati se s kvalificiranim zdravstvenim stručnjakom prije nego što ga uključite u svoju rutinu.
Istraživanje i pravilno doziranje mogu osigurati da iskoristite sve prednosti koje ulje crnog kima ima za ponuditi.
