Zbog bogatog sastava smatraju se jednim od najkvalitetnijih prirodnih dodataka prehrani te imaju zaista široki spektar povoljnog djelovanja na ljudsko zdravlje.
Goji bobice porijeklom su s Himalaja i tamo se odavnina koriste u medicinske svrhe te u gastronomiji. U zadnjih nekoliko godina 21. st. goji bobice munjevito proširile europskim i američkim tržištem. Razlog tomu su nove spoznaje i istraživanja kojima su utvrđena visokovrijedna nutritivna svojstva goji bobica.
Goji bobice (Lycium barbarum) ili tzv. vučje bobice su plodovi grmolike drvenaste biljke koja naraste od 1 do 3 metra u visinu. Plod je narančasto crvene boje duljine od 1 do 2 cm, duguljastog oblika. U svakoj je bobici od 10 do 60 sjemenki. Plodovi sazrijevaju u periodu od srpnja do listopada. Zbog brze oksidacije one se ne ubiru, već se tresu s grana i zatim suše. Mogu se jesti sirove, ali zbog već spomenutog procesa oksidacije najčešće se u trgovinama nalaze i kupuju u sušenom obliku. Njihov slatki okus podsjeća na grožđice, a mogu se nabaviti u obliku čaja i soka. Porijeklom su s Himalaja i tamo se odavnina koriste u medicinske svrhe te u gastronomiji. Danas je njihov najveći izvoznik i uzgajivač Kina. Na zapadu u Engleskoj se počinju pojavljivati u 18. st. i najčešće se upotrebljavaju kao ukras hrani ili dodatak čajevima. Tek su se u zadnjih nekoliko godina 21. st. goji bobice munjevito proširile europskim i američkim tržištem. Razlog tomu su nove spoznaje i istraživanja kojima su utvrđena visokovrijedna nutritivna svojstva goji bobica.
Već spomenutim brojnim istraživanjima utvrđeno jest kako goji bobice imaju dobar učinak na ljudsko zdravlje. Spadaju u jednu od top anti-ageing namirnica zbog svojih antioksidacijskih svojstava. Imaju vrlo visoku učinkovitost kod uništavanja slobodnih radikala te samim time usporavaju proces starenja.
Bogatstvo nutrijenata
Goji bobice su bogate antioksidansima, aminokiselinama i esencijalnim masnim kiselinama. Obiluju i zavidnim količinama mnogih drugih spojeva, primjerice imaju izuzetno veliku razinu vitamina C, željeza i mnogih drugih nutrijenata. Sadrže 68% ugljikohidrata, 12% proteina, 10% vlakana i 10% masti, a u 100 grama ima sveukupno 370 kcal. Sadrže čak 21 mineral u tragovima, uključujući i antikancerogeni germanij. Zatim 19 amino kiselina od kojih je 8 esencijalnih i nužne su za regulaciju izlučivanja hormona te dobro funkcioniranje mozga i živčanog sustava. Bogate su vitaminom E i vitaminima B kompleksa neophodnih za pretvaranje hrane u energiju. Najbogatiji su izvor beta karotena, a od drugih spojeva važnih za zdravlje vašeg vida sadrže još i lutein koji spriječava propadanje makule i zeaksantin spriječava odumiranja žute pjege. Tu su još i drugi korisni spojevi poput betaina važan za pravilno funkcioniranje jetre, ciperon koji je dobar za srce, i kod povišenog tlaka. Zatim fizalin koji se koristi za liječenje hepatitisa B te u borbi protiv leukemije, itd.
Izvor: Shutterstock
Djelovanje na zdravlje
Zbog njihova bogatog sastava smatraju se jednim od najkvalitetnijih prirodnih dodataka prehrani te imaju zaista široki spektar povoljnog djelovanja na ljudsko zdravlje. Dobri su za vaš imunološki sustav, jačaju njegovu otpornost. Usporavaju proces starenja organizma te imaju antikancerogeno djelovanje. Štite od bolesti srca i krvnih žila i pospješuju cirkulaciju. Spomenuli smo već i da štite vaš vid, zatim daju organizmu snagu i energiju. Dobre su i za reglaciju mokraćnog sustava, djeluju antibakterijski i protuupalno. Upravo zbog svih ovih navedenih nutritivnih i lijekovitih svojstava savjetujemo vam da uvrstite goji bobica u vašu prehranu. Prepručena dnevna doza je od 10-30 g.
